Connect with us

Svijet

GODIŠNJICA RAZORNOG ZEMLJOTRESA U TURSKOJ I SIRIJI: Stanovnici se i dalje suočavaju sa posljedicama velike tragedije

Prije godinu dana, 6. februara 2023. jugoistočnu Tursku i sjever Sirije pogodio je snažan zemljotres, a ljudi u tim regionima i danas se suočavaju sa posljedicama.

Prema zvaničnim podacima u Turskoj je poginulo više od 50.000 ljudi, a više od 125.000 je povrijeđeno. Najteže je pogođen Hataj na granici sa Sirijom, jer su uništeni čitavi dijelovi tog grada.

Mnogi ljudi preselili su se u druge gradove, a oni koji su ostali i dalje uglavnom žive u kontejnerskim naseljima, što je trebalo da bude samo privremeni smještaj. Takvih naselja samo u širem području Hataja ima oko 200, a utočište je tu pronašlo oko 187.000 ljudi.

Nezadovoljstvo među ljudima je veliko. Žale se da nema dovoljno prostor za život, odnosno da po nekoliko porodica živi zajedno.

Stanovnici navode da su nekoliko dana poslije zemljotresa dobijali su pomoć – besplatnu hranu i životne potrepštine, ali toga više nema, piše “Dojče Vele”.

“Država nas je zaboravila. Mnogi bi htjeli ponovo raditi, ali država to ne podržava u dovoljnoj mjeri. Ovdje je bilo mnogo talentiranih majstora, ali otišli su i nisu se vratili. To je veliki gubitak”, rekao je jedan automehaničar.

Izgradnja novih stanova u Hataju napreduje sporo. Predviđeno je 45.000 novih stambenih jedinica, ali je za sada pri kraju njih tek nešto više od 2.600. Prema službenim informacijama, u ovom trenutku samo 25 stanova spremno je za useljenje.

Pored stalnih nestašica struje i vode, veliki problem je i to što mnogu oštećeni putevi još nisu popravljeni. Neke su sasvim neprohodne, a kada padne kiša problem se pogoršava, jer voda ne odlazi dalje. Takođe, problem predstavlja i porast uličnog kriminala.

Situacija u susjednoj Siriji vjerovatno je još teža. Za Marjam abo Atban iz gradića Jindiresa na sjeverozapadu te zemlje teško je i povjerovati da je prošla čitava godina otkako joj je razorni potres jačine 7,8 stepeni po Rihteru uništio život. Sjećanja na jutro 6. februar 2023. za tu 42-godišnju majku bolno su živa.

“Kada je sunce izašlo, polovina moje porodice bila je mrtva. Sada živimo u šatoru, na samo nekoliko metara od mjesta gdje je dvoje naše djece stradalo ispod ruševina kuće”, kaže. Moj muž je htio otići, ali ja sam to odbila. Bez obzira gdje smo mi, njihove slike su uvijek pred našim očima”, kaže ona.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, u potresu je poginulo najmanje 6.000 Sirijaca. Podaci nekih drugih organizacija bliži su brojci od 8.000, a nevladina organizacija Sirijska mreža za ljudska prava navodi da je poginulo 10.024 ljudi.

Related Topics:

Svijet

UZBUNA U RUMUNIJI: Eksplodirao morski dron u luci Konstanca, aktiviran plan “Crvena intervencija”

U rumunskoj luci Konstanca danas je proglašena uzbuna nakon prijave eksplozije morskog drona u blizini naftnog terminala.

U rumunskoj luci Konstanca u toku je uzbuna, gdje je prijavljena eksplozija morskog drona. Vlasti su aktivirale plan “Crvena intervencija”, a prema prvim informacijama, nema žrtava, prenosi rumunski portal “Digi 24”.

Kako je navedeno, premijer Rumunije je obavešten i planirano je da nakon sednice Vlade ode u Ministarstvo unutrašnjih poslova. Istovremeno, predsjednik Rumunije Nikušor Dan je takođe obaviješten o incidentu dok je bio u avionu kojim leti u Crnu Goru na samit EU-Zapadni Balkan.

“Digi 24” navodi da je dron, vjerovatno ukrajinskog porijekla, bio u blizini naftnog terminala. Područje je izolovano od ranih jutarnjih sati, a ekipe policije i žandarmerije su na licu mjesta.

Objekat je primijećen jutros oko 5.00 časova, u oblasti gdje se nalazi sedište Rumunske agencije za spasavanje ljudskih života na moru.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Bilo bi sjajno kada bi se Zelenski i Putin sastali

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je sinoć, 4. juna, da bi bilo “sjajno” da se predsjednici Rusije i Ukrajine sastanu i postignu dogovor o okončanju sukoba.

Komentarišući otvoreno pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o mogućem susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Tramp je rekao da podržava ideju direktnog dijaloga.

“Ne znam. Drago mi je da možda razgovaraju o sastanku. Mislim da smo imali mnogo veze s tim. Mislim da bi bilo sjajno da se sastanu – treba to da završe”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, navodi Skaj njuz.

On je podsjetio da je ranije podržavao i ideju trilateralnog sastanka, koji bi uključio njega, Putina i Zelenskog.

Predsjednik Ukrajine uputio je prethodno sinoć otvoreno pismo predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, poručivši da je Ukrajina spremna za okončanje rata i direktne pregovore na nivou lidera, a iz Kremlja je ubrzo nakon toga poručeno da će Putin biti obaviješten o pismu i da je Putin rekao da, ako Zelenski želi da razgovara, može da dođe u Moskvu u bilo kom trenutku, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GEOLOZI TVRDE: Izgubljeni kontinent leži ispod planinskih lanaca Balkana i južne Evrope

Ispod planinskih lanaca Balkana i južne Evrope krije se drevna kopnena masa koja je nestala u sudaru tektonskih ploča i danas je vidljiva samo u tragovima.

Izgubljeni kontinent leži u dijelovima južne Evrope. Geolozi ga nazivaju Velika Adrija: kopnena masa veličine Grenlanda koja se odvojila od superkontinenta Gondvana, kretala se ka sjeveru desetinama miliona godina, a zatim se sudarila sa Evropom i bila potisnuta u Zemljin omotač.

Ono što je ostalo je sastrugano sa vrha tokom tog sudara i danas leži presavijeno u planinama Italije, Grčke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Detaljna slika uglavnom dolazi iz jedne velike studije: rekonstrukcije iz 2019. godine objavljene u časopisu Gondvana Risrč od strane Duvea van Hinsbergena sa Univerziteta u Utrehtu, zajedno sa kolegama iz Osla i Ciriha.

Postojanje zakopanog jadranskog kontinenta nije bilo novo otkriće. Geolozi su decenijama razumjeli osnovni okvir priče. Ono što je istraživanje dalo bili su detalji: rekonstrukcija cijelog Mediterana prikazana u ubrzanom nizu, dio po dio.

Šta je studija zapravo uradila
Rekonstrukcija je trajala deset godina. Van Hinsbergen je opisao zadatak kao slagalicu čiji su dijelovi bili polomljeni, savijeni i naslagani jedan na drugi, a zatim rasuti po više od trideset zemalja, od Španije do Irana, svaka sa svojim geološkim istraživanjima i mapama. On je region jednostavno nazvao “geološkim haosom”.

Tim je koristio softver za rekonstrukciju tektonskih ploča, zajedno sa podacima sa terena i magnetnom orijentacijom stena u vrijeme njihovog formiranja. Ovi sićušni paleomagnetni signali služe kao zapis o tome gdje se stijena nalazila i u kom pravcu je bila okrenuta u dalekoj prošlosti.

Analiziranje hiljada uzoraka omogućilo je istraživačima da preokrenu deformaciju i posmatraju kako se region ponovo sastavlja.

Šta je bila Velika Adrija?
Ovde, oznaka “izgubljeni kontinent” može biti obmanjujuća. Velika Adrija nije bila zeleno, naseljeno zemljište koje je potonulo poput legendarne Atlantide. Veći dio svog postojanja bila je uglavnom pod vodom – plitki kontinentalni pojas u toplom, tropskom moru, gdje su se sedimenti taložili i polako pretvarali u krečnjak.

Najbliže moderno poređenje je Zelandija, uglavnom potopljeni kontinent čiji su najviši dijelovi Novi Zeland i Nova Kaledonija. Odvojila se od Gondvane pre oko 240 miliona godina, u trijasu, i postepeno se kretala ka sjeveru. Pre oko 140 miliona godina dostigla je približno veličinu i oblik Grenlanda. Zatim, pre između 120 i 100 miliona godina, sudarila se sa Evropom.

Kako kontinent nestaje
Kontinentalna kora je generalno previše potopna da bi potonula. To je uobičajeno geološko pravilo i djelimično objašnjava zašto je ova priča neobična. Kada se Veliki Jadrija sudario sa Evropom, veći dio kontinenta je potisnut ispod njega, u plašt, gdje se i danas nalazi. Samo najgornji slojevi, lakše sedimentne stene, bili su previše laki da bi pratili ostatak kontinenta. Oni su se oljuštili i naborali tokom sudara i nagomilali su se u planinskim vencima koji danas prolaze kroz region.

Dio te strugane stene je dobro poznat. Krečnjak Velikog Jadrana, transformisan toplotom i pritiskom, pretvorio se u mermer koji su Grci i Rimljani koristili za izgradnju svojih hramova. Kontinent nije nestao bez traga. Postao je pejzaž, a zatim i građevinski materijal.

Nastavi čitati

Aktuelno