Connect with us

Svijet

GORE ALARMI Nova nuklearna sila STUPA NA SCENU?

Iran se pokazao kao racionalan akter na globalnoj pozornici. Ali, racionalnost ne znači ujedno i pacifizam.

Dok traje sukob Izraela i Libana, koji je sve žešći, na Zapadu se pale alarmi.

Iako trenutno nema naznaka da Iran militarizuje svoj nuklearni program, sukob na Bliskom istoku izazvao je zabrinutost da bi Teheran konačno mogao da pređe “crvenu liniju”, piše “Foreign policy”.

Vodeći izvor za analizu spoljne politike i međunarodnih odnosa “Foreign policy” bavio se pitanjem kako bi se Iran ponašao kada bi postao nuklearna sila. Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome.

Istoričar Bernard Luis rekao je 2006. da će Iran pokrenuti nuklearni napad na Izrael. Za Luisa, iranske vođe su bile iracionalne, “lude mule” koje se nisu mogle odvratiti od ovog plana zbog svog apokaliptičnog pogleda na svijet.

Politikolog Kenet N. Valc tvrdio je u članku iz 2012. u časopisu “Foreign Affairs” da su strahovi od iranske nuklearne bombe “preuveličani”. Da iranski lideri imaju takvo oružje, djelovali bi opreznije, smatra Valc.

Prema njegovim riječima, iranski lideri su racionalni akteri zainteresovani samo za sopstveni opstanak.

Valc je takođe tvrdio da bi Iran nuklearnim oružjem donio stabilnost na Bliskom istoku i učinio zemlju bezbjednijom, prenosi Nova.

“Foreign policy” smatra da je realnost negdje između Valcovog optimizma i Luisove netačne procjene. Iransko rukovodstvo je do sada pokazalo dosljedan obrazac racionalne kalkulacije kada je riječ o strateškim odlukama, uključujući nuklearni program.

Na primjer, kada su SAD izvršile invaziju na Irak 2003. godine, iranski lideri su procijenili da pokušaji proliferacije mogu da stave Iran na američku listu meta, pa su smanjili napore da militarizuju zemlju.

Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju iz 2011. potvrdio je iranski “pragmatizam”. Agencija je te godine zaključila da je Iran zbog rastuće zabrinutosti za međunarodnu bezbjednosnu situaciju u Iraku i susjednim zemljama prestao da radi na nuklearnom oružju krajem 2003.

Međutim, racionalnost iranskog rukovodstva ne znači pacifizam, podsjeća FP. Osiguravajući svoj opstanak, nuklearno naoružan Iran bi djelovao sa više samopouzdanja na međunarodnoj sceni i mogao bi predstavljati nove izazove regionalnoj bezbjednosti.

Nuklearni arsenal – čak i skroman – dramatično bi povećao sposobnost Irana da praktikuje strogoću u Persijskom zalivu, prenosi Nova.

Ovaj morski put je ključan za nacionalnu bezbjednost Irana. Šah Pahlavi je o tome govorio još sedamdesetih godina, a rukovodstvo Islamske Republike dijeli ovu stratešku poziciju.

Bivši ministar spoljnih poslova Mohamed Džavad Zarif jednom je rekao da je svako “strano prisustvo u Persijskom zalivu po definiciji izvor nesigurnosti za Iran”. Stoga nije iznenađujuće da su se iranske snage često sukobljavale sa brodovima američke mornarice “u sopstvenom dvorištu”, što naglašava protivljenje Teherana bilo kakvom stranom vojnom prisustvu u regionu.

Uz sredstva nuklearnog odvraćanja, Iran bi mogao odlučnije da pogura svoje teritorijalne pretenzije, kao što je prisiljavanje Ujedinjenih Arapskih Emirata da odustanu od spora oko ostrva Tunba i Abu Musa, a mogao bi i lakše da prijeti međunarodnoj plovidbi ako bi iranski interesi bili ugroženi, piše FP.

Štaviše, nuklearno oružje bi omogućilo Iranu da se sa više samopouzdanja suoči sa američkim i drugim stranim snagama u Persijskom zalivu, jer bi prijetnja nuklearnom eskalacijom mogla da spriječi vojnu odmazdu.

Odnosi Irana sa Izraelom i dalje su izuzetno neprijateljski. Međutim, uprkos oštroj retorici, iransko rukovodstvo je svjesno konvencionalne vojne superiornosti i nuklearne prednosti Izraela, piše FP.

Kada je Izrael napao iransko diplomatsko predstavništvo u Damasku u aprilu, ubivši iranskog vojnog komandanta, Iran je odgovorio lansiranjem nekoliko stotina balističkih projektila i dronova.

Međutim, on je namjerno umanjio značaj izraelske odmazde, koja je ciljala sistem protivvazdušne odbrane u blizini grada Isfahana, kako bi izbjegao širi sukob sa Izraelom, a samim tim i sa SAD.

Iran sa nuklearnim oružjem značajno bi preoblikovao ovu dinamiku, smatra FP. Nuklearno oružje bi moglo da razbije dugogodišnji monopol Izraela, značajno povećavši položaj Irana u regionu.

Istovremeno, to bi moglo da pogorša trenutni sukob niskog intenziteta između dvije države, jer bi se obje zemlje mogle osloniti na svoje nuklearne arsenale kako bi se zaštitile od konvencionalne eskalacije, ocjenjuje FP.

Nuklearno oružje bi ojačalo odnose Irana sa njegovim saveznicima i podržavaocima u regionu, posebno Hezbolahom, koji se smatra jednim od stubova iranske odbrambene strategije.

To ne znači da bi Iran ustupio nuklearnu tehnologiju, jer bi to moglo povećati mogućnost upotrebe nuklearnog oružja i time ugroziti sopstvenu bezbjednost. Međutim, nuklearno oružje bi moglo smanjiti rizike i troškove povezane sa podrškom ovim grupama, pošto bi strane sile bile dodatno obeshrabrene da spriječe iransku podršku takvim grupama.

Nuklearno oružje bi moglo preoblikovati percepciju iranskog rukovodstva o “pravednoj” ulozi zemlje u geopolitici. Status nuklearne sile bi značajno povećao diplomatsku moć Teherana, omogućavajući mu da traži bezbjednosne, političke i ekonomske ustupke.

Otkako je 2003. napustio militarizaciju svog nuklearnog programa, Iran je sistematski koristio svoj rastući nuklearni program da izvuče ustupke od globalnih sila koje mu inače ne bi dozvolile da sjedne za pregovarački sto. Iranska nuklearna ekspanzija, prema FP, nije bila vođena bezbjednosnim faktorima u tom periodu, već kao poluga za pregovore.

Nuklearno oružje bi takođe omogućilo Iranu da djeluje nezavisnije od svojih glavnih saveznika, posebno Rusije, koja sve više uvlači Iran u svoju sferu uticaja, nastavlja se u analizi.

Naime, smatra se da u tom kontekstu nuklearno oružje čini partnerstvo sa Rusijom manje vrijednim jer bi Iranu bila potrebna manja zaštita Moskve. Nuklearno oružje bi smanjilo troškove Irana da djeluje nezavisno od Rusije i čak poboljšalo odnose sa Zapadom.

Rusija je u prošlosti potkopavala nuklearne pregovore Irana sa Zapadom kako bi spriječila normalizaciju tog odnosa, podsjeća FP, dodajući da je iranska podrška Rusiji u Ukrajini skupo koštala Teheran.

Sadašnji iranski lideri, kao i njihovi prethodnici, čvrsto vjeruju da je Iran sam i okružen neprijateljskim državama koje bi, da im se pruži prilika, loše tretirale Iran. Iz iranske perspektive, nuklearna opcija nije samo zaštita sopstvenog nacionalnog opstanka, već i strateško oruđe za prisiljavanje globalnih sila da priznaju njegove legitimne interese. U tom smislu, nuklearno oružje bi bilo posljednja odbrana za Iran.

“Kada je Kina razvila svoj nuklearni arsenal 1960-ih, takođe je doživljavana kao ‘odmetnička’ država. Ali, vremenom su SAD pronašle način da koegzistiraju sa Kinom naoružanom nuklearnim oružjem i na kraju su obnovile diplomatske odnose. Istorija pokazuje da se čak i neprijateljske nuklearne države mogu integrisati u globalni poredak, iako uz priličan oprez i strateški angažman”, zaključuje FP.

Related Topics:

Svijet

OZBILJAN INCIDENT: Avion skrenuo sa piste i srušio se u šumu, povrijeđeno više osoba

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je avion za skakanje padobranom skrenuo sa piste i srušio se u šumu u blizini aerodroma u južnom Nju Džersiju, saopštile su vlasti u srijedu uveče.

Incident se dogodio na aerodromu oko 34 kilometra jugoistočno od Filadelfije, kada je avion, koji je prevozio 15 osoba, sišao sa piste, saopštio je portparol Federalne uprave za vazduhoplovstvo, koja trenutno vrši istragu, a prenosi AP.

Tri osobe su prevezene u trauma centar bolnice u Kamdenu, Nju Džersi, dok je osam osoba sa lakšim povredama primljeno na odeljenje hitne pomoći, izjavila je portparolka bolnice Vendi Marano.

Osoba koja je odgovorila na telefon na aerodromu “Cross Keys” u sredu rekla je da nema informacija i upućivala pitanja na “Skydive Cross Keys”, komercijalnu firmu za skakanje padobranaca koja se nalazi na aerodromu. Firma “Skydive Cross Keys” nije odmah odgovorila na mejl agencije AP sa zahtjevom za komentar.

Odjeljenje za vanredne situacije okruga Gloster upozorilo je javnost na svojoj Fejsbuk stranici da izbjegavaju to područje kako bi hitne službe mogle nesmetano da pristupe mjestu nesreće

Nastavi čitati

Svijet

Kreće dvostruki ruski udar, nagomilali 60.000 vojnika: “JAKO SU BLIZU CILJU”

Ohrabrena trenutnim pozicijama, Rusija je pojačala vojne ofanzive na dva fronta u Ukrajini, dok obje strane pokušavaju da ostvare prednost prije nego što jesen uspori borbe.

Prema tvrdnjama analitičara i vojnih komandanata za “Vašington post”, Moskva želi da proširi kontrolisane teritorije prije nego što ozbiljno razmotri prekid vatre. Ukrajina, s druge strane, nastoji da uspori rusko napredovanje i nanese im što veće gubitke.

Ruske trupe postupno se približavaju strateški važnom logističkom čvorištu – gradu Pokrovsku, na istoku zemlje. Ukoliko ga zauzmu, to bi predstavljalo veliki uspjeh i znatno ih približilo cilju osvajanja cijele Donjecke oblasti. Borbe su prvi put proširene i na granicu sa Dnjepropetrovskom oblasti.

Kako bi spriječila Rusiju da dodatno ojača svoje položaje na istoku, ukrajinska vojska pokušava da zadrži najiskusnije ruske jedinice stotinama kilometara dalje, u sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti.

“Najbolji scenario za Ukrajinu bio bi da uspije da uspori ili zaustavi rusko napredovanje u Donbasu, industrijskom srcu zemlje koje obuhvata Donjecku i Luganjsku oblast”, rekao je rusko-britanski vojni istoričar Sergej Radčenko. “Tada bi Ukrajina mogla iskoristiti tu situaciju kao osnovu za postizanje prekida vatre.”

“Na jesen će Rusiji biti lakše da pristane na neku vrstu sporazuma s Ukrajinom, nakon što procijene šta su postigli ofanzivom”, dodao je.

Neprestani napadi na Sumsku oblast
U Sumskoj oblasti ukrajinske snage trpe svakodnevne napade – od vođenih bombi iz vazduha, preko dronova, do pješačkih juriša. Njihov zadatak je da spriječe premještanje ruskih trupa na druga ratišta, posebno ka Donjeckoj oblasti.

Ukrajina je u aprilu pojačala napade u regiji Sumi, čak je izvela manju ofanzivu preko granice u rusku Kursku oblast, kako bi spriječila da do 60.000 iskusnih ruskih vojnika bude prebačeno u Donjecku, Zaporošku i Hersonsku oblast, rekao je prošle sedmice glavni komandant ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski.

Da su te jedinice bile premještene, Rusija bi mogla ubrzati ofanzivu duž cijelog fronta i dodatno rastegnuti ukrajinske odbrambene linije. Međutim, ova taktika izazvala je i kritike – neki komandanti tvrde da je dovela do nepotrebnih žrtava.

Ruske snage su prodrle do sedam kilometara u sjeverni dio Sumske oblasti, iz više pravaca duž granice. Ukrajinske snage ih tamo pokušavaju zadržati kako ih ne bi premjestili na istok. Trenutno uspijevaju da drže do 10.000 ruskih vojnika vezanih za okrug Gluškovo u Kurskoj oblasti, gdje Ukrajina i dalje ima manju prisutnost, iako su je ranije ove godine odatle potisnule ruske i sjevernokorejske jedinice.

Ruski cilj: maksimalno napredovanje u Donjeckoj oblasti
Glavna bitka i dalje se vodi u Donjeckoj oblasti, gdje ruske trupe polako, ali uporno napreduju ka cilju – potpunom osvajanju Donjecka i Luganska.

Pošto ne mogu direktno zauzeti Pokrovsk, Rusi pokušavaju da ga opkole, što ih vodi i u Dnjepropetrovsku oblast. Time bi rat bio proširen i na šestu ukrajinsku regiju, što bi dodatno urušilo moral ukrajinskih snaga i Rusiji omogućilo povoljniju pregovaračku poziciju.

Saboterske grupe već su pokušale prelazak granice, ali su ih ukrajinske snage neutralisale. Ukrajinski komandanti strahuju da bi Rusija ipak mogla napredovati, posebno zbog sve izraženijeg manjka ljudstva i opreme u ukrajinskim redovima.

Zbog nedostatka vojnika i opreme duž fronta koji se proteže preko 1.200 kilometara, ukrajinska vojska je primorana da se fokusira na defanzivu i racionalnu potrošnju resursa, rekao je Oleksij Mahrinski, zamjenik komandanta bataljona “Vukovi Da Vinčija”.

Borbe su, prema riječima komandanata, izuzetno intenzivne, uz konstantno prisustvo dronova, zbog čega čak i smjena trupa postaje izuzetno rizična. Vojnici na položajima ostaju i po nekoliko sedmica, a opskrba im stiže isključivo dronovima.

“Cilj Rusa je da samo uđu u Dnjepropetrovsku oblast kako bi stekli političku prednost u eventualnim mirovnim pregovorima”, kaže Andrij Nazarenko, komandant 72. brigade specijalizovane za upotrebu dronova. “I veoma su blizu ostvarenju tog cilja.”

Zelenski i dalje čeka Trumpovu odluku
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nada se da će Donald Trump konačno zauzeti jasan stav i nastaviti podršku Ukrajini. To bi, vjeruje, moglo uticati i na rusku taktiku.

Dvojica lidera su se nedavno srela na marginama NATO samita i razgovarala o mogućoj vojnoj pomoći, uključujući i isporuku sistema “Patriot”, koje Ukrajina želi nabaviti uz pomoć Evrope.

Američko ministarstvo odbrane u utorak je objavilo da sprovodi reviziju svojih zaliha, ali nije precizirano koje oružje je u pitanju. Zelenski takođe očekuje pooštravanje sankcija protiv Rusije, posebno u energetskom i bankarskom sektoru, koji i dalje finansiraju rat.

Rusi sve uvjereniji u pobjedu
Na frontu se osjeća sve veće samopouzdanje ruskih trupa. Komandant Andrij Nazarenko primijetio je promjenu u ponašanju ruskih pješadijskih jedinica – ranije bi se povlačili kad bi ih napali dronovi, sada bez oklevanja nastavljaju napredovanje.

“Nisam mogao da odolim da ne pitam jednog zarobljenog Rusa: ‘Znaš da ćeš poginuti. Zašto ideš?'” ispričao je Nazarenko.

“Zato što ćemo pobijediti”, odgovorio mu je vojnik, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

PALA PRESUDA! Pi Didi proglašen krivim!

Američki sud osudio je repera Pi Didija za organizovanje transporta u svrhu prostitucije, zbog čega mu prijeti do 10 godina zatvora, prenosi CNN.

Iako je proglašen krivim za ovu optužbu, nije osuđen za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije niti za reketiranje.

Prije izricanja presude, Didi se obratio svojoj porodici prisutnoj u sudnici.

Poručio im je: „Ostanite jaki“, a njegova djeca su klimnula glavama u znak podrške.

Takođe se pomolio riječima: „Bože, molim te da čuvaš moju porodicu“, na šta je porodica odgovorila “Amin”, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno