Situacija u BiH godinama nije bila zamršenija, zbog čega najviše ispaštaju građani, a jedno je sigurno – izlaz iz ovakve situacije mora se tražiti dijalogom.

Prolaze sedmice od posljednjeg sastanka vodećih političkih lidera iz Republike Srpske i FBiH, a datum kada će se oni ponovo okupiti za pregovaračkim stolom niko ne zna.

Upućeni u političke prilike u BiH kažu da je ovakvu situaciju izazvalo više faktora te poručuju da se rješenje mora tražiti.

“Svakako da je dijalog uvijek blagotvoran za rješenje političke krize. Na političkom nivou vodi se neka vrsta dijaloga, ali akteri očigledno pažljivo biraju sagovornike. Očigledno je da je krizu izazvala presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku i da su tu politički akteri, prvenstveno iz Federacije BiH, ali i iz opozicije u Republici Srpskoj, postavili neku granicu i odabrali partnere za politički dijalog”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Šušak, novinar iz Banjaluke.

Prema njegovom mišljenju, posljednjim potezima, donošenjem spornih zakona i mijenjanjem Ustava vlasti Republike Srpske se od te granice, odnosno eventualnog dijaloga, udaljavaju, a ne približavaju se, što bi zapravo moglo da relaksira situaciju. “Nedostaje više odgovornosti i obzira prema građanima koji su zbunjeni i u neizvjesnosti šta će se dogoditi”, naglašava Šušak.

Zoran Krešić, novinar iz Mostara, kaže da je teško u ovom trenutku uopšte govoriti o deeskalaciji krize jer, kako ocjenjuje, političko Sarajevo želi vidjeti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika poraženog i iza rešetaka slijedeći logiku “pravne države”, a takav rasplet priželjkuje i značajan dio međunarodne zajednice.

S druge, pak, strane, dodaje Krešić, Banjaluka očekuje razgovore, ali “svojim potezima kojima želi oslabiti državu i ojačati entitet dodatno otežava situaciju”.

“Prošloga je tjedna Europska komisija pokušala posredničku misiju koju je gotovo dogovorio Jan Gert Kopman, glavni ravnatelj u Uredu za proširenje i istočno susjedstvo. Suglasili su se hrvatski i srpski predstavnici, no takve planove odbili su bošnjački političari. Oni vjeruju da će se u sljedećim tjednima među Dodikovim suradnicima uspjeti pronaći oni koji će mu okrenuti leđa”, ističe Krešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, za razliku od političara, on ne misli da će bilo ko biti pobjednička strana, niti će se, kako je to rekao čelnik SDA Bakir Izetbegović, “ovim poraziti separatistička politika”. Što valjda znači da je, dodaje Krešić, “pobijedila unitaristička”.

“Razloge održavanja zamrznutog konflikta treba rješavati, ispraviti ih, a ne ignorirati. Jer će kad-tad ponovno eskalirati. A to znači da se moraju razriješiti temeljni strahovi kod Hrvata koji su preglasani, kojima se otimaju nadležnosti. Bošnjake treba uvjeriti da država nije ugrožena i da joj treba dati poluge da se razvija, ali i razumjeti i prihvatiti očekivanja Srba da se mora poštivati dokument koji je potpisan 1995. I ono što je najvažnije – da se prestane s miješanjem stranaca, posebice skrnavljenja dokumenata koje su potpisale nekada zaraćene strane”, ističe Krešić.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je izvor problema radikalna nacionalistička politika koja je unesrećila narode i građane ne samo kod nas, nego i šire, pa u tom kontekstu spominje i aktuelna dešavanja u Srbiji.

“Mislim da su svi naši režimi kao spojene posude i da nam svima treba jedno napuštanje nacionalizma, koji vidjeli ste kako funkcionira. Na jednu izjavu iz Banjaluke imate izjavu iz Sarajeva, pa Beograda, pa Podgorice”, rekao je Mujkić. Dodaje da preduslov za razgovor mora da bude da prihvatimo isti vrijednosni okvir i iste vrijednosne premise.

“Kod nas je problem što nemamo jasan vrijednosni okvir, na osnovu kojeg onda možemo da naše unutrašnje razlike izjednačimo. Odsustvo konsenzusa, u stvari, produžava mandat visokom predstavniku i ljudima iz međunarodne zajednice”, ističe Mujkić za “Nezavisne novine”.