Connect with us

Banjaluka

“GRAĐANI PITAJU GRADSKOG MENADŽERA”! Kresojević odgovarao na brojna pitanja (FOTO, VIDEO)

Na desetu godišnjicu emisije „Banjalučka hronika“, uvedena je potpuno nova rubrika koja se zove „Građani pitaju gradskog menadžera“.

Pitanje: Kada će konačno biti izgrađeni kružni tokovi na mjestu na kojem je to zaista potrebno,  na primjer kod Čajaveca ili kod Merkatora u Boriku? Da li su Gradskoj upravi svjesni da ima većih problema u saobraćaju od jednosmjernog saobraćaja, pita Radenko iz Borika.

Kresojević: Pripremajući plan investicija za ovu godinu analizirali smo sve infrastrukturne probleme, i zaista smo saglasni da u prethodnim godinama, tačnije prethodnim mnadatima, nije na adekvatan način praćen urbani razvoj grada, prije svega u smislu saobraćajne infrastrukture. Zbog toga smo identifikovali pet kružnih tokova koje ćemo raditi u toku ove godine. To između ostalog zaista podrazumijeva izgradnju kružnog toka kod Merkatora, i u toku je proces javne nabavke za izbor izvođača radova, te očekujemo da će kroz nekih mjesec i po dana početi radovi. Taj kružni tok napraviće svojevrsni balans između tranzita i jedne od najopterećenijih ulica, a to je Aleja Svetog Save. Pored ovog, gradićemo kružni tok kod Audi servisa, a što se tiče kružnog toka kod Čajaveca, mi smo ga stavili u Plan kapitalnih investcija, ali je za njegovu realizaciju potrebno riješiti imovinsko pravne odnose.

Naredno pitanje: Dragana sa Obilićeva pita: Kada će konačno biti izgrađeni kolektori za prečišćavanje otpadnih voda na Vrbasu, jer kako kaže džaba plaže na Vrbasu ako se u njemu ne možemo kupati?

Kresojević: Najveća strateška potreba ovog grada je izgradnja kako kolektora tako i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Do sada smo obezbijedili 500 000 evra za izradu studije koja je pri kraju i gdje očekujemo u junu mjesecu rezultate koji treba da nam kažu, koja je to konačna  finansijska procjena ovog projekta, te na koji način će se problem rješavati. Da li će to biti kroz jedno centralizovano postrojenje ili više njih. Ono što sada možemo reći da za osam i po miliona kubika otpadnih voda potrebno je investirati oko 30 miliona evra za samo postrojenje te oko 120 miliona evra za glavne i sekundarne kolektore i separatore, kazao je Kresojević naglasivši da se intenzivno radi na sastavljanu finansijske konstrukcije gdje se s jedne strane razgovara sa kineskim kompanijama koje su zainteresovane za javno privatno partnerstvo, a sa druge sa Evropskom investicionom bankom.

Pitanje: Postoji li način da se uradi sistemsko uklanjanje arhitektonskih barijera za lica sa invaliditetom? Na velikom broju ulica nije moguće kolicima preći sa jedne na drugu stranu ulice, pita vas ovo  Ivana Marić iz naselja Nova Varoš.

Kresojević: Brojne mjere smo od početka mandata preduzeli kada je u pitanju obezbjeđenje pristupa licima sa invaliditetom. Želim podsjetiti da smo ponajprije uveli strožije kazne za lica koja parkiraju na parking mjesta za lica sa invaliditetom. Ta kazna je povećana sa 40 na 500 KM. S druge strane konstantno, prilikom svih rekonstrukcija saobraćajnica radimo rampe za lica sa invaliditetom. Samo prilikom rekonstrukcije Karađorđeve ulice i ulice  Živojina Mišića izgrađeno je takvih 40 rampi, te da je to bila praksa i prilikom gradnje novih ulica prema Motikama, Debeljacima i Kuljanima, odgovorio je Kresojević.

Pitanje: Hoće li iko ikada konačno riješiti problem grijanja u Banjaluci? Ove zime smo imali sreće samo zato što je bila topla zima kaže naš gledalac Marko iz Kalemegdanske ulice u Banjaluci.  

Kresojević: Sistem grijanja jeste definitivno najsloženiji problem koji je preuzet od prethodne administracije, koji je nastao zbog dotrajale mreže koja datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Više od polovine mreže je starije od 25 godina. Samim tim, mi imamo izuzetno velike gubitke na mreži koji podrazumijevaju osam puta veće gubitke energije u odnosu recimo na grad Novi Sad. Mi smo, pripremili jednu Studiju u saradnji sa EBRD-om, predložili Skupštini grada kako bismo obezbijedili sredstva u iznosu od 10 miliona maraka i rekonstruisali 5% najkritičnije mreže koja generiše 20% kvarova, ali od odbornika nismo dobili podršku. Stoga je naš plan da u rebalansu budžeta za 2024. godinu, za ove namjene izdvojimo najmanje dva miliona maraka, kazao je Kresojević.

Pitanje: Zašto Grad u većem iznosu ne pomaže rad javnih kuhinja? Ovo vas je upitao Kostrešević Milan iz Banjaluke.

Kresojević: Grad je u ovom mandatu povećao sredstva namijenjena humanitarnim organizacijama sa 449 na 541 000 KM. S druge strane, svjesni smo da inflacija i svi drugi procesi nalažu povećanje ovih sredstava. Sigurno i ovo je način da prepoznamo gdje trebamo uraditi više. Stoga vam želim reći da ćemo na rebalansu budžeta oko 20 000 KM izdvojiti dodatno za rad humanitarnih organizacija samim tim i za javne kuhinje.

Pitanje: Kada će konačno biti izgrađen dugo najavljivani Vidikovac na Banj brdu? Ima već godinu dana kako se na gradilištu ništa ne dešava? Ovo je upitao Duško iz banjalučkog naselja Starčevica.

Kresojević: Ja želim pojasniti građanima, obzirom da je bilo komentara na društvenim mrežama kako se tu ništa ne dešava, da se sama konstrukcija vidikovca na Banj brdu priprema u radionicama, gdje se dovodi u finalni oblik. Sa montažom počinjemo za sedam dana, koja će trajati do 45 dana, što znači da će već krajem juna mjeseca građani Banjaluke moći vidjeti rezultate ovog projekta.

Pitanje: Kada će konačno biti okačeni tačni redovi vožnje na autobuskim stajalištima? Ovo vas je upitala naša gledateljka Milena Jungić iz Banjaluke.

Kresojević: Kroz studiju javnog prevoza mi smo predvidjeli povećanje broja polazaka i da na taj način konačno utvrdimo pravi red vožnje, jer sve ovo što do sada imamo su ekspermintalni redovi vožnje. Nakon usvojene  studije i odluke o subvencijama, mi ćemo imati konačan raspored polazaka u javnom prevozu. Tek na osnovu toga mi ćemo biti u prilici da takav raspored stavimo na autobuska stajališta. Ali na žalost, mi još uvijek nemamo usvojenu odluku od strane Skupštine grada, i ja ovim putem pozivam Skupštinu da ni na koji način ne opstruiše funkcionisanje javnog prevoza, jer se to kao što vidite odražava na funkcionisanje života naših sugrađana. Ja bih dodao još da ćemo do kraja godine uspostaviit aplikaciju smart city  gdje će građani putem svojih android telefona i na pametnim uređajima na stajalištima moći pratiti očekivano vrijeme dolaska autobusa na njihovoj liniji.

Pitanje: Hoće li na kraju naša djeca  koja su u privatnim vrtićima dobiti subvencije ili ne? Ovo je upitala Tanja iz naselja Kočićev Vijenac.

Kresojević: Mi smo tri puta na Skupštini grada predložili odluku o povećanju subvencija za djecu koja idu u privatne vrtiće, i to onoliko koliko je to moguće u skladu sa budžetom, ali nismo dobili podršku za tu odluku. Ja moram naglasiti da postoje oni koji žele automatsko izjednačavanje cijene u privatnim predškolskim ustanovama sa onom koja je u javnim vrtićima, stoga želim naglasiti da je potrebno svaku mjeru racionalno i realno implementirati. Isto tako želim podsjetiti da smo mi još 2022. krenuli ovim putem. Za dvije godine bi trebali doći da za porodice sa dvoje djece do 80 do 90 % približno do cijene sa djecom u javnim vrtićima, ali ne možemo u potpunosti. Grad Beograd je u ovaj process krenuo prije sedam, osam godina, i još nisu došli do izjednačavanja u stopi od 100%.  To znači, da onoliko koliko je to u ovom trenutku realno, mi ćemo to uraditi, jer smatramo da ovaj tranzicioni period, dok se budu gradili novi vrtići, na najbolji mogući način omogućimo svim roditeljima što bolje uslove. Mi idemo sa prijedlogom da subvencija za prvo dijete bude 100 KM, a za drugo i svako naredno 150 KM.  Naravno gledamo da taj iznos i povećamo ukoliko pronađemo za to – budžetska sredstva, zaključio je Kresojević.

 

Ljubinko Spasojević/SrpskaCafe

Related Topics:

Banjaluka

TUGA: Služen parastos na spomeniku 12 BEBA na Novom groblju u Banjaluci

U Banjaluci se obilježavaju 33 godine od smrti 12 banjalučkih beba u Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Služen je parastos na spomeniku 12 beba na Novom groblju u Banjaluci, nakon čega će biti ploženo cvijeće na spomen-obilježje “Život”.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: “OVAJ SPOMENIK NE ĆUTI, ON VJEČNO PLAČE!” Obilježene 33 godine od smrti 12 beba

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas je obilježeno 33 godina od smrti 12 beba u Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nedostatka kiseonika za inkubatore.

Željka Tubić, sekretar Udruženja “12 beba” i majka jedne od nastradalih beba, kazala  je da je ovo period kada srpski narod, nažalost, obilježava mnoge godišnjice stradanja.

– Pored svih apela i molbi da se kiseonik dostavi, te 1992. godine počinjen je zločin o kojem je čuo cijeli svijet – ubijeno je naših 12 beba. Danas, 33 godine kasnije, naše bebe stoje na braniku otadžbine i upravo njihova žrtva bila je znak da Vojska Republike Srpske mora krenuti u našu odbranu – kazala je Tubićeva i dodala:

S ovog mjesta svake godine šaljemo poruku – da se nikada više ne ponovi ovakav zločin. Naše zvjezdice će zauvijek sijati u našim srcima, a dok ima sjećanja – one će živjeti – kazala je ona.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da se ovaj strašan zločin nikada ne smije zaboraviti.

-Kada bismo mogli da vratimo vrijeme, da se vratimo u taj maj 1992. godine, kada su majke rađale svoju djecu, svi bismo uradili isto što i one – vapili za pomoć, molili da se spasu životi nevinih beba. Da su moćnici tada čuli njihove jauke, njihove molbe, možda bi sve bilo drugačije. Ali tada su radili o našoj glavi – i stradala su nevina djeca – kazala je ona.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da svaki spomenik nešto govori, ali ovaj plače.

– Svaki spomenik nešto govori, ali ovaj – ovaj spomenik plače. Plače jer priča o 12 beba koje su trebale da upoznaju svijet. O 12 života koji su mogli da budu, ali nisu – jer im to nije dozvoljeno. Plače i zbog međunarodne zajednice, one iste koja danas govori o ljudskim pravima, a tada je ostala nijema. Samo jedan poziv, samo jedna odluka mogla je spasiti živote. Nije se radilo samo o tih 12 beba – to je značilo 12 djetinjstava, 12 odrastanja, 12 budućnosti. Danas bi svako od njih trebalo da ima svoj život, svoje snove, svoje porodice. Ali to im nije dozvoljeno. I zato ovaj spomenik ne ćuti – on vječno place – kazao je Stanivuković.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je stradanje banjalučkih beba najveći zločin i tragedija koja se ne smije ponoviti.

– Najveći zločin u sudskoj praksi je gušenje, a ako je to gušenje bebe, to je onda zločin nad zločinima. Nisam siguran da ćemo dočekati dan kada će se svijest i odgovornost za ovaj zločin pojaviti ili doći pred neki sud, ali sam siguran da smo svi svjesni da nam se to nikada više ne smije dogoditi – kazao je Stevandić.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

– Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima – podsjećaju iz ove organizacije.

Naime, odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ NAKON SJEDNICE KOLEGIJUMA: Počela sanacija kula na tvrđavi Kastel

Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je redovnu sjednicu kolegijuma sa načelnicima i šefovima odsjeka, te je poručio kako Banja Luka nastavlja da se razvija i da ide naprijed.

-Razgovarali smo o ključnim projektima za naš grad. Naime, počela je sanacija dvije kule na tvrđavi Kastel. Naredne sedmice, ukoliko vremenski uslovi dozvole, počinje izgradnja amfiteatra na otvorenom kod Pravnog fakulteta. Radovi na izgradnji i uređenju staza na Trešnjiku teku dobrom dinamikom – rekao je on.

Istakao je i to kako je počeo je drugi krug košenja javnih zelenih površina, te da je u toku sanacija saobraćajnica po unaprijed utvrđenom rasporedu.

-Na Centralnom spomen-obilježju u petak počinju radovi na parternom uređenju – postavljanju granita. Aktivno radimo na izradi strategije za povećanje prihoda Grada. Projekat rekonstrukcije vodovoda Tunjice 1 i 2 je spreman i čeka podršku odbornika. Nastavljamo dalje još snažnije, za Banju Luku koja se gradi, napreduje i ide naprijed – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno