Građanima Srpske prošle godine izdato je više od 144.000 recepata za antidepresive i preko 148.000 recepata za lijekove za smirenje, što je ovu grupu lijekova postavilo na treće mjesto ukupne potrošnje lijekova koji se izdaju na recept.

Podaci su ovo Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji su dodali da je prošle godine u ove namijene utrošeno nešto više od 2.819.000 KM.

“U ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept na trećem mjestu se nalaze lijekovi koji djeluju na nervni sistem, a tu spadaju i antidepresivi i lijekovi za smirenje”, potvrdili su iz Fonda za “Nezavisne”.

Kako dalje objašnjavaju, prošle godine su ukupno propisana 144.222 recepata za antidepresive, za šta su troškovi iznosili 815.000 KM i tačno 148.525 lijekova za smirenje, što je koštalo 2.004.905 KM.

Što se samih lijekova tiče, praksa je pokazala da se najviše propisuje lijek za smirenje alpazolam i antidepresiv sertalin.

Fond finansira one lijekove za smirenje i antidepresive koji se nalaze na njegovoj listi lijekova koji se izdaju na recept. Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju. Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto.

U prilog ovim podacima ide i izvještaj iz Centra za mentalno zdravlje u sklopu Doma zdravlja Banjaluka koji ističu da se građani sve češće javljaju u potrazi za psihološkim savjetovanjem.

“Zadnjih deset godina prisutan je trend povećanja broja pacijenata koji nam se javljaju radi zakazivanja pregleda”, ističu iz Centra za “Nezavisne”.

Kako dalje objašnjavaju, nagli skok je bio 2021. godine, odnosno kada je pandemija izazvana virusom korona bila u svom vrhuncu, a to zaključuju na osnovu činjenice da su te godine dobili više od 5.000 zahtjeva od ljudi kojima je ovo bio prvi put da traže psihološku pomoć.

Što se prošle godine tiče, ističu da su imali ukupno 21.024 pregleda te da se u najvećem broju slučajeva odnose na anksiozno i anksiozno-depresivne poremećaje.

Prema njihovim riječima, širok dijapazon mentalnih poremećaja ne bira životnu dob te, kako, kažu, javljaju im se građani svih životnih doba.

Ove brojke ne iznenađuju psihologa Aleksandra Milića, koji je kazao za “Nezavisne” da je ovo posljedica stresora kojima smo svakodnevno izloženi, a dodaje da smo i mi postali sve osjetljiviji na njih.

“Rad na mentalnoj higijeni treba da bude redovan dio života svakog pojedinca i da s njim treba početi što ranije. Ovo je vid prevencije i neizbježan je u današnje vrijeme”, kazao je Milić.

Dodaje da su lijekovi zadnji vid rješenja, jer, kako kaže, tablete, iako pomažu, neće same od sebe pojedincu promijeniti život.

“Sve je ovo odraz složenog ambijenta u kojem se nalazimo, građani su često žrtve otežanih uslova života, što se odražava u njihovoj sve većoj senzibilnosti”, kazao je on.

Narušen privatni život, samoća, oskudna socijalna komunikacija, naročito u odnosima gdje treba da bude jaka, kao što je partnerstvo i brak, sve je češća pojava u društvu.

“Kada slušamo pacijente, veoma lako se stvori utisak da su brojni brakovi na klimavim nogama i to naročito kod onih pojedinaca koji pomoć i ne traže”, zaključuje Milić.