Connect with us

Društvo

Građani umorni i od politike i loših kandidata

Građani su umorni od politike i loših kandidata, kažu poznavaoci političkih prilika u BiH, komentarišući činjenicu da je na prijevremenim izborima u šest lokalnih zajednica, a koji su održani u nedjelju, 5. februara, tek trećina birača iskoristila svoje pravo glasa.

Podsjetimo, od gotovo 310.000 građana Zvornika, Bratunca, Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Vogošće, koji su imali mogućnost da biraju ljude koji će voditi njihov grad/opštinu, na izborima se pojavilo tek nešto više od 88.000.

Međutim, da stvar bude gora, u pojedinim gradovima, građani nisu ni imali mogućnost izbora, jer je na izbornoj listi bio samo jedan kandidat, što nažalost, nije rijetko kada je u pitanju BiH.

Ovaj slučaj, sada se desio u Zvorniku. Bojan Ivanović, kandidat SNSD-a, postao je novi gradonačelnik zahvaljujući 15.305 glasova, što je podrška od 100 odsto, jer je na izbore izašlo svega 15.367 građana (62 glasa su bila nevažeća), od mogućih 53.830 sa pravom glasa.

Navedeno znači da ni 30 odsto Zvorničana nije izašlo na izbore. Pobjeda Ivanovića znala se unaprijed, jer je zbog odluke opozicije da neće predložiti izazivača bio jedini kandidat na izborima.

Izostanak opozicije na izborima u Zvorniku samo je još jedna “kap u moru opozicione propasti”, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

“Smatram da je bar jedna partija iz opozicionih redova morala kandidovati svog čovjeka za gradonačelnika. Bez obzira na to da li bi taj kandidat osvojio pet ili 55% glasova, njihov zadatak je da građanima nude alternativu”, kaže politikolog Stefan Ličina, naglašavajući da su predizborni izgovori opozicije da neće imati kandidata u Zvorniku “zbog nemogućnosti održavanja fer i poštenih izbora po trenutnim izbornim pravilima”, potpuno besmisleni i neopravdani.

“Prvo, niko nam ne garantuje da će se lokalni izbori 2024. godine održati po nekom novom izbornom zakonu. To nam otvara novo pitanje: Hoće li opozicija i za godinu i po, ako se Izborni zakon ne promijeni, ići u bojkot izbora? Gubi li onda izborni proces smisao, ako u svim opštinama i gradovima imamo samo po jednog kandidata? Ja mislim da gubi. Takođe, kakvu izlaznost da očekujemo kad ne postoji konkurencija i ne postoji prag izlaznosti upisanih birača za uspješnost izbora”, pita Ličina.

U Srebreniku, Vogošći i Bratuncu na listi su bila samo dva kandidata. I tamo je izlaznost, baš kao i u Tuzli i Bihaću, bila poražavajuća.

“U FBiH izlaznost je zaista vrlo niska u sve četiri lokalne zajednice, pa su neki načelnici i gradonačelnici izabrani sa svega 12-15 odsto stvarne podrške. Čini se da je došlo do zasićenja i da građani sve više uviđaju da nemaju izbor, nego samo privid izbora, a da se suštinski ništa ne mijenja bez obzira na ‘izbornog pobjednika'”, kaže Ličina za “Nezavisne novine”.

Da su se građani umorili od politike, stava je i komunikolog Mladen Bubonjić.

“Ovdje je stvorena atmosfera da se politika bavi ljudima, a ne ljudi politikom”, smatra Bubonjić.

Prema njegovim riječima, jasno je da je opozicija u Srpskoj, uslovno rečeno, u slobodnom padu, jer pljušte međusobne optužbe, krivične prijave, kao i da nemaju jakog lidera koji bi ih mogao ujediniti.

U takvom stanju, pred njima je dosad najveći ispit, a to je opoziv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića.

Može li se opozicija do tada pregrupisati?

“Oni se definitivno moraju mobilisati pred tu ‘odsutnu bitku’ u Bijeljini. To im je ‘posljednji bastion’, jer je, prema mišljenju nekih, Banjaluka odnosno Draško Stanivuković, već prešao na ‘drugu stranu'”, kaže Bubonjić.

Ali, prema trenutnoj situaciji, on nije optimista da će “mobilizacija” uspjeti.

“Uzevši u obzir politički momentum, kao i trenutno stanje u opozicionim redovima, u kombinaciji ‘simpatijama’ glasača, velika je vjerovatnoća da neće proći dobro na izborima”, zaključio je Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Društvo

SUTRA JE SVETA PETKA! Evo koje običaje trebate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i sveće, kao i sečenje slavskog hleba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.

Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se veruje da donose dobar san i dobru vest. Prema narodnom verovanju, devojke koje to učine mogu u snu videti budućeg muža. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cele godine pratila sreća.

Za Svetu Petku vezana je i tradicija lekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vernici se umivaju i piju tu vodu verujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka dece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.

Nastavi čitati

Društvo

IZNENAĐENJE KOJE NIKO NIJE OČEKIVAO! Stiže toplotni talas u oktobru?

Republički hidrometeorološki zavod Srbije najavio je toplotni talas u trajanju od najmanje 5 dana u tri dijela Srbije.

Toplotni talas će biti na snazi od 29, odnosno 30. oktobra.

Iako je za početak naredne sedmice najavljen pad temperature i dosta kiše, kraj nedjelje donijeće nam lijepo i sunčano vrijeme. Kako se vidi na meteoalarmu sajta RHMZ, toplotni talas najavljen je 29. oktobra za Banat i 30. oktobra za Bačku i Kosovo i Metohiju. “Topli talas u trajanju od najmanje 5 uzastopnih dana. S obzirom na intenzitet i vreme trajanja prognozira se veoma opasna vremenska pojava. Budite veoma obazrivi i pratite zvanična saopštenja o vremenu i prognozi vremena”, stoji na sajtu RHMZ.

Ipak, iako je najavljen toplotni talas, to ne znači da će temperature biti usklađene onim ljetnjim kada je ova pojava na snazi, već da će biti natprosječne za ovo doba godine.

Kako je ranije najavio meteorolog amater Marko Čubrilo, nakon utorka očekuje se jačanje anticiklona, stabilizacija i otopljenje koje bi prema trenutnim podacima moglo da traje do 8. novembra, a jače zahlađenje ne očekuje se prije 10. novembra. Pročitajte još:

Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima

Ipak, prije toplog talasa Srbiju očekuje velika količina kiše i zahlađenje na koje je RHMZ već upozorio.

“U nedelјu posle podne i uveče, kao i tokom noći i u ponedelјak ujutru na jugu i jugoistoku Srbije lokalno se očekuje veća količina padavina, u većini mesta od 20 do 40 mm, ponegde i do 70 mm (70 litara po kvadratnom metru)”, navodi se u upozorenju RHMZ, prenose mediji iz Srbije.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA KAŽE CRKVENI KALENDAR? Da li se posti na Svetu Petku?

Sveta Petka je izuzetno poštovana svetiteljka, koju Srpska pravoslavna crkva slavi na dan 27. oktobra. Mnogi se pitaju da li na dan kada vjernici obilježavaju praznik Prepodobne mati Paraskeve treba postiti.

Crkveni kalendar propisuje da se na ovaj dan mrsi, ali u nekim dijelovima Srbije se uvrežio običaj da samo žene poste i to šest dana uoči Svete Petke. Zatim, sedmi dan, na praznik velike svetiteljke, i one mrse.

Postoje porodice koje se tradicionalno drže iste trpeze godinama, ne mareći za vjerske običaje, ali pravila kažu da postoje mrsne i posne slave. Slavska trpeza je obavezno posna u vreme četiri velika posta: božićnog, vaskršnjeg, petrovskog i gospojinskog. Isto tako, i kada nije vrijeme posta, a slava pada u srijedu ili petak, trpeza mora da bude posna.

Prema vjerovanju, na ovaj dan žene ne mijese hljeb, ali pripremaju ručak na uobičajen način. Noć uoči praznika se čitava porodica moli za pomoć svetiteljki, a na praznik žene ne peru veš i ne bave se ručnim radovima.

Jedno vjerovanje se posebno odnosi na vodu koja se naziva adžijazma i smatra se ljekovitom. U Beogradu se njen izvor nalazi u Kapeli Svete Petke, u Donjem gradu na Beogradskoj tvrđavi. Linker
Ova se voda poštuje od davnina, a predanje kaže da je nju pronašao jedan vitez i da se njome izliječila kraljeva kći. Po njoj je nazvana i crkva Ružica koja je podignuta uz izvor.

Vjeruje se da lekovita voda izvire i na izvoru Svete Petke u naselju Željeznik, nedaleko od Beograda, u manastiru Rakovica kod Beograda, kao i u mjestu Izvor kod Paraćina.

Vodom adžijazmom se smatra osvećena bogojavljenska vodica, ona nad kojom je na samom kraju nekrštenih dana obaveljno osvećenje. U narodu se vjeruje da osvećenu bogojavljensku vodicu treba čuvati cijele godine i pomalo koristiti kad zabole oči, uši ili zubi.

Nastavi čitati

Aktuelno