Connect with us

Svijet

GRADE “ZID” PROTIV ULTRADESNIČARA: “Žele da nas pretvore u Rusiju!”

AfD se pomjerio dalje udesno od svog osnivanja 2013. godine i bilježi stabilan rast popularnosti posljednjih mjeseci.

Krajnje desničarska partija Alternativa za Nemačku (AfD) planira da Njemačku pretvori u autoritarnu državu sličnu Rusiji, upozorio je vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek, prećutno podržavajući sve glasnije pozive dela javnosti da se stranka zabrani.

Govoreći nedjelju dana nakon što se pokazalo da su članovi AfD-a prisustvovali sastanku na kojem se razgovaralo o masovnim deportacijama, uključujući i njemačke državljane, Habek je rekao da je opasnost koja stranka predstavlja za demokratiju bila ozbiljno potcijenjena.

Dok su desetine hiljada ljudi izašle na ulice njemačkih gradova u utorak, pete noći protesta protiv AfD-a, a novi protest počeo u srijedu uveče, izgledalo je da Habek podržava pozive da se stranka stavi van zakona, istovremeno naglašavajući rizike takvog potez – mogućnost ‘opasne reakcije’ ako inicijativa ne uspije. “Šteta koja bi nastala neuspjelim pokušajem (zabrane) bila bi ogromna. Zato bi, ako se stvar pokrene, apsolutno morala da opstane na sudu 100 odsto. To je nešto o čemu se mora veoma pažljivo razmišljati”, rekao je za novine političar iz Zelene partije prenosi britanski The Guardian.

“Spremaju se da Njemačku pretvore u Rusiju”
Takva odluka bi išla na njemački ustavni sud, “a prepreke su, kao što bi trebalo da budu, veoma visoke”, rekao je on. Bilo bi, dodao je, daleko bolje da je AfD demokratski poražen na izborima. Desničarski autoritarci su zainteresovani da napadnu suštinu republike”, rekao je Habek. Oni žele da Njemačku pretvore u zemlju poput Rusije i za to se sistematski pripremaju”, upozorio je Habek.

AfD se pomjerio dalje udesno od svog osnivanja 2013. godine i bjlježi stalni porast popularnosti posljednjih mjeseci, nadmašujući čak i vladajuću stranku u nekim istraživanjima javnog mnjenja. Tokom protekle nedjelje, mediji i politički posmatrači su detaljno pregledali dokaze o tome ko je od AfD-a, neonacista i desničarskih ekstremističkih članova Pokreta za identitet učestvovao na skupu radikalnih desničarskih grupa koje se zalažu za repatrijaciju ljudi koji nisu Njemački spust u Potsdam u novembru.

U srijedu je Unija Verte, arhikonzervativna frakcija u okviru Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske stranke CSU, priznala da su bila prisutna dva njena člana. Ali sindikat Verte, koji se zalaže za ograničavanje imigracije, jačanje nemačke vojske i smanjenje poreza, optužio je istraživački medij Corectiv, koji je otkrio da je sastanak održan, da preuveličava sadržaj dnevnog reda. Istovremeno su priznali da se razgovaralo o temi ‘remigracije’, koja potencijalno uključuje slanje ljudi u domovinu. Oni navode da su njihovi članovi pozvani kao privatni gosti, a ne kao predstavnici Verte Uniona. Predsjednik Saveza Verte, Hans-Georg Masen iz CDU, nedavno je najavio svoje planove da ovaj pokret transformiše u nezavisnu stranku, dok CDU pokušava da istisne njega i stranke. Najavljeno je da će Corektiv predstaviti svoje istraživanje u berlinskom pozorištu Berliner Ensemble u srijedu, a najavili su da će iznijeti i dodatne detalje.

“Ako stranke to ne mogu, mi ćemo izgraditi zid”
“Zahvalan sam što je posljednjih dana na ulice Njemačke izašlo desetine hiljada ljudi da protestuju protiv rasizma, podsticanja predrasuda i za našu liberalnu demokratiju. To nam daje hrabrost i pokazuje da nas ima mnogo više demokrata nego onih koji žele da se podijele”, objavio je njemački kancelar Olaf Šolc u srijedu na nekadašnjem Tviteru.

Lars Klingbajl, kopredsedavajući vladajućih socijaldemokrata Olafa Šolca, pozvao je ‘sve razumne ljude’ koji se još nisu izjasnili protiv AfD-a, ‘da dignu glas glasnije’. “Svi smo sada pozvani, u privatnom životu, na radnom mjestu, u sportu, u kupovini, da jasno kažemo da glasanje za AfD znači glasanje za desničarske ekstremiste, koji predstavljaju prijetnju demokratiji”, rekla je poslanica RND-a liderka Zelenih Katarina Droge.

Novoformirani savez protivnika ekstremno desničarskih grupa, koji trenutno uključuje više od 120 organizacija, planira proteste širom zemlje protiv AfD-a, uključujući ljudski lanac oko zgrade parlamenta Rajhstaga u Berlinu. “Ako političke partije ne mogu da zaustave desničarske ekstremiste, moramo da napravimo ljudski zid protiv njih”, rekao je Tarek Alaovs, jedan od organizatora protesta, koji je od ljeta gradio savez kao odgovor na sve veći rejting AfD-a u istraživanjima javnog mnijenja, rekao je Sudeutsche Zeitung.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno