Connect with us

Banjaluka

GRADONAČELNIK NA SVEČANOJ AKADEMIJI “Obnovu smo zalivali znojem i suzama, PORUŠENE SVETINJE PONOVO IZGRADILI”

Prije 79 godina, naš narod i naša Banja Luka proživljavali su i imali samo ono što je jedan tadašnji državnik obećao svojim sunarodnicima – krv, znoj i suze. Rat je harao, ustaše klale, majke oplakivale sinove, kćerke pokrivale kose crnim maramama. Vrbas je hrlio ka Savi crvenoj od krvi srpske nejači, postradale u genocidu logora u kojem su žrtve ubijane na 50 različitih načina, logora u kome su brutalno i mučki ubijane žene, djeca i novorođenčad.

Ovim rečenicama svoj govor počeo je gradonačelnik Draško Stanivuković na večerašnjoj Svečanoj akademiji, organizovanoj povodom Dana grada.

Naglasio je gradonačelnik i to kako su logoraši Jasenovca u ovo doba prije 79 godina sami sebe oslobodili od ovozemaljske golgote, a u Banju Luku su ušli njeni oslobodioci.

-Obnovu smo zalivali znojem i suzama. Porušene svetinje u centru našeg grada ponovo smo sagradili tek poslije dva zemljotresa i još jednog rata, iz čijeg mraka smo izišli držeći na ramenima slobodu i nadu kojoj smo dali ime Republika Srpska. U godinama koje su uslijedile, grad je, napokon spokojan, bio spreman da dočeka ljude koji će mu, umjesto krvi, znoja i suza, obećati rast, obnovu i radost. I dočekao je – naglasio je gradonačelnik.

Dodao je i to kako smo se danas svi ovdje okupili kako bismo proslavili život, slobodu i preporod.

-Kako bismo spomenuli pretke i sa ponosom im poručili da ih nismo ni zaboravili ni iznevjerili. Da smo uspjeli da zajedničkim snagama, ujedinjeni u vjeri i ljubavi, učinimo Banju Luku gradom svih i gradom za svakoga. Gradom u koji se rado dolazi i kome se s radošću vraća. Gradom dobrih ljudi, gracioznih žena i širokogrudih domaćina. Gradom aleja i parkova, novih saobraćajnica i kružnih tokova, novih škola i sportskih dvorana, novih mostova, vodovoda i ulica, vidikovaca i biciklističkih staza, zapadnom srpskom prestonicom, koja je dočekala da skoro stoljeće nakon izgradnje Banskog dvora dobije novi kulturni centar – kazao je gradonačelnik.

Poručio je Stanivuković i to kako je danas lijepo biti Banjalučanin.

-Lijepo je biti tulipan koji svoje simetrične latice pruža ka proljećnom suncu, onaj tulipan koji je 1974. godine uzgojio naš sugrađanin, Petar Đurić i koji će se, kao posebna sorta pod imenom „Banja Luka“, otada saditi na plantažama tulipana i baštama širom svijeta. Svoj i poseban, a opet dio jednog velikog obojenog univerzuma, taj crveno-žuti tulipan jeste naš simbol i njemu smo posvetili ovogodišnju proslavu. Cvijet koji je nekada vrijedio koliko i dijamant, univerzalni je amalgam koji objedinjuje i simbolizuje: buđenje, izobilje, napredak i dobročinstvo, cvijet koji se daje kao izraz duboke ljubovi prema drugom biću, partneru, sestri, majci – kazao je gradonaleknik.

Naglasio je i to kako, duboko ukorijenjeni u prošlosti, ali okrenuti ka budućnosti i okupljeni u ljubavi prema našem gradu, danas emitujemo ka čitavoj vaseljeni radost, sjaj i svjetlost koje se prelivaju u bojama autentične banjalučke lale.

-Ne, nismo patetični. Samo slavimo život i radujemo se zbog onoga što smo uradili za banjalučke porodice: zbog udžbenika, đačkih stipendija i matura, zbog besplatnih građevinskih dozvola i vodopriključaka, parcela za mlade bračne parove i besplatnih karata za javni prevoz naših penzionera. Zbog svega što smo obećali i ispunili kako bi unuci naših baka i deka ostali u svom gradu, zbog čega bi se studenti vraćali da svom zavičaju podare znanje stečeno na stranim univerzitetima, a naši najstariji sugrađani dostojastveno živjeli svoje pozne dane – naglasio je gradonačelnik.

Ponovio je još jednom kako je zbog toga lijepo danas biti Banjalučanin, kako je lijepo je biti onaj koji zna da naša vrijednosti nije samo ono što imamo, već ono što dajemo i ono što radom stičemo i nesebično dijelimo, kao što je naša Srbija nesebično dijelila sa Banjom Lukom i Republikom Srpskom i na tome im hvala.

-Banja Luka je propatila mnogo i nemamo iluzija da će budućnost biti drugačija. Dok ovdje sjedimo i slavimo Dan grada, nad našim narodom se nadvija crna sjenka optužbe za navodnu genocidnost; oni koji falsifikuju istoriju da bi cementriali svoje hegemonističke ciljeve i relativizovali sopstvene zločine, hoće da dehumanizuju nas, Srbe, nas, čija je istorija neprekinuti niz borbe za opstanak, nepravde i izbjeglištva. Nas raspete u beskrajnoj i naizmjeničnoj smjeni klanja i oranja – istakao je gradonačelnik.

Naglasio je i to kako danas opet na nas bacaju bombe i prijete ukidanjem i uništenjem.

-Pred nama je borba, u nama vjera, a oko nas – proljeće, ono proljeće za koje je Andrić govorio da je u stanju da vrati sve što smo nekad izgubili. I zato odavde svima poručujemo da smo uzdignute glave, zagledani u sunce, kao ovaj tulipan, kao priroda koja se uvijek obnavlja, kao ljubav i dobrota koji su neuništivi. Da ćemo preživjeti, da ćemo se opet rađati i obnavljati i da ćemo trajati. Lijepo je danas biti Banjalučanin. Danas, a bogami i sutra – zaključio je Stanivuković u svom govoru.

Related Topics:

Banjaluka

VIŠE OD 100 PROJEKATA U BANJALUCI: Pogledajte šta je sve urađeno tokom ove godine!

Tokom ove godine u Banjaluci realizovano je više od 100 projekata koji su obuhvatili različite oblasti života – od uređenja javnih površina i obnove dječijih igrališta do razvoja sportske infrastrukture, unapređenja kulturnih sadržaja i očuvanja istorijskog nasljeđa.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu posebno se izdvajaju novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta, spomenik knezu Lazaru, šetališta uz Vrbas, uključujući Banjalučku rivu, kao i obnova kula na tvrđavi Kastel.

Riječ je o projektima koji doprinose unapređenju izgleda grada, obogaćivanju kulturne i turističke ponude i stvaranju novih prostora za okupljanje, odmor i druženje građana i posjetilaca. Istovremeno, ulaganjima u javne površine, dječija igrališta i sportsko-rekreativne sadržaje stvaraju se kvalitetniji uslovi za svakodnevni život u svim dijelovima grada.

Novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta predstavlja značajan doprinos razvoju kulturnih, obrazovnih i umjetničkih sadržaja na otvorenom. Osmišljen je kao mjesto susreta, stvaralaštva i razmjene znanja, koje će studentima, umjetnicima i svim građanima pružiti nove mogućnosti za organizovanje različitih programa i manifestacija.

Projekat je obuhvatio izgradnju ljetne pozornice, odnosno amfiteatra na otvorenom, ali i uređenje okolnog prostora. Pored amfiteatra, uređeni su parkovski sadržaji sa pratećim mobilijarom i hortikulturom, trim-stazom i stazom za vožnju bicikla.

Posebnu vrijednost ovom prostoru daje spomen-obilježje posvećeno stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na taj način, prostor objedinjuje savremene kulturne sadržaje i njegovanje sjećanja na one koji su dali svoje živote za Republiku Srpsku.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu izdvaja se i spomenik knezu Lazaru, monumentalno djelo akademskog vajara Bojana Mikulića, svečano otkriveno na sjevernom ulazu u grad.

Postavljanjem spomenika ovaj prostor dobio je novu prepoznatljivu gradsku tačku, osmišljenu kao reprezentativna „Gradska kapija“. Ideja projekta nije bila samo postavljanje spomenika na postojeće kružno ostrvo, već cjelovito urbanističko oblikovanje prostora i njegovo pretvaranje u novi vizuelni simbol ulaska u Banju Luku.

Spomenik doprinosi očuvanju istorijskog i kulturnog nasljeđa, njegovanju tradicije i obogaćivanju gradskog ambijenta. Kao novi sadržaj na jednom od važnih ulaza u grad, predstavlja i dodatak kulturno-istorijskoj i turističkoj ponudi Banjaluke.

Među važnim projektima u oblasti očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa izdvaja se rekonstrukcija i sanacija kula 1 i 2 na tvrđavi Kastel, jednom od najznačajnijih istorijskih lokaliteta Banjaluke.

Obnova kula predstavlja nastavak ulaganja u očuvanje i unapređenje ovog prepoznatljivog simbola grada.

Uređenje obala Vrbasa i stvaranje novih prostora za šetnju i rekreaciju predstavljaju važan dio razvoja javne infrastrukture grada.

Posebno se izdvaja Banjalučka riva, šetalište na potezu od Gradskog do Venecija mosta, zamišljeno kao prostor koji će građanima i posjetiocima omogućiti neposredniji kontakt sa rijekom. Projekat obuhvata šetališne površine, skverove i prostore za druženje, sa ciljem da ovaj dio grada postane jedno od značajnih mjesta okupljanja uz Vrbas.

Uz Banjalučku rivu, značajan je i projekat uređenja šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice, odnosno plaže u Sitarima. Njegovom realizacijom unapređuju se mogućnosti za šetnju, boravak u prirodi i uživanje u ambijentu uz Vrbas.

Povezivanjem ovakvih sadržaja grad dobija nove prostore namijenjene svim generacijama, a rijeka i njene obale postaju još značajniji dio svakodnevnog života Banjalučana.

Značajan dio realizovanih projekata odnosio se na rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju dječijih igrališta u više banjalučkih naselja.

Radovi na obnovi igrališta obuhvatili su lokacije u ulicama: Majke Knežopoljke, Voždovačkoj, Tarasa Ševčenka, Rajka Bosnića, Uroša Predića, Knežopoljskoj, Kosovke djevojke i Sime Matavulja, na potezu prema Ulici Ante Jakića.

Nova dječija igrališta izgrađena su u ulicama Sime Miljuša i Bogdana Žerajića, dok su u Ulici carice Milice uređeni sportski i dječiji sadržaji.

Ovim ulaganjima unaprijeđeni su uslovi za igru, druženje i boravak najmlađih na otvorenom.

Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture obuhvatio je i ulaganja u sadržaje namijenjene sportistima, rekreativcima i ljubiteljima aktivnog načina života.

Među značajnim projektima izdvajaju se slalom kajak staza i pamp-trek staza, koje doprinose proširenju mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom.

Zajednički cilj ovih ulaganja jeste stvaranje uređenijeg i funkcionalnijeg gradskog prostora, sa više mogućnosti za odmor, rekreaciju, kulturne aktivnosti i druženje.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Električni tramvaj stiže oko Nove godine

Prvi električni tramvaj u Banjoj Luci očekujemo oko Nove godine, nakon čega će uslijediti testni period u trajanju od tri do šest mjeseci.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je rekao, namjera je da se sugrađanima pruži prilika da se upoznaju sa ovim vidom prevoza, isprobaju ga i iznesu svoje mišljenje.

“Ovo je period u kojem ćemo pažljivo pratiti rezultate testiranja, slušati mišljenje građana i uvažavati stavove struke. Ukoliko tramvaj prođe sve testne faze i pokaže se kao održivo rješenje, pristupićemo njegovoj nabavci i implementaciji u sistem javnog prevoza Banje Luke”, naveo jeStanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIZIONARSKI PROJEKTI ZA GRAD NA VRBASU: Stanivuković najavio rekonstrukciju Gradskog mosta i istorijski projekat gondole do Banj brda

Rekonstrukcija Gradskog mosta, osvjetljenje svih mostova i završetak nedostajućeg dijela Banjalučke rive neki su od projekata koje gradske vlasti planiraju realizovati naredne godine, dok se istovremeno priprema i projekat gondole do Banj brda.

O ovim planovima govorio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon gotovo dvočasovnog sastanka sa rukovodstvom i šefovima odborničkih klubova Skupštine grada, na kojem se razgovaralo o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, nacrtu budžeta za 2027. godinu i ključnim projektima za naredni period.

„Naredne godine idemo u rekonstrukciju i obnovu Gradskog mosta, na osvjetljenje svih naših mostova. To su projekti na kojima radimo“, rekao je Stanivuković.

Završetak Banjalučke rive kod dva splava

Jedan od prioriteta za narednu godinu, kako je najavio, biće i završetak dijela Banjalučke rive ispod Gradskog mosta, odnosno uređenje prostora kod dva banjalučka splava.

Riječ je o dijelu na kojem je potrebno povezati postojeće dionice šetališta uz Vrbas, kako bi ovaj prostor činio jedinstvenu cjelinu.

„To su za nas prioritetne stvari u tom dijelu grada. Završićemo dio Banjalučke rive ispod Gradskog mosta i kod dva splava, da povežemo sve“, istakao je Stanivuković.

Podsjećamo, krajem septembra otvorena je nova dionica Banjalučke rive od Gradskog do Venecija mosta, čime je nastavljen projekat uređenja obala Vrbasa.

Dugoročni plan Gradske uprave jeste povezivanje šetališta uz rijeku, od Rebrovačkog mosta, preko centra Banjaluke, sve do plaže Vrućica u Srpskim toplicama.

Od Vrućice do Banj brda gondolom

 

Stanivuković je potvrdio da Grad radi na pripremi ovog projekta, uključujući ispitivanje stavova građana i izradu potrebnih studija.

„Radili smo anketu za gondolu, studiju izvodljivosti i ekološku studiju. Anketiramo građane“, rekao je gradonačelnik.

Prema ranije predstavljenim planovima, polazna stanica gondole bila bi na području Srpskih toplica, dok bi završna trebalo da bude u blizini spomenika na Banj brdu.

Ukoliko svi planirani projekti budu realizovani, Banjaluka bi dobila povezanu rekreativnu cjelinu koja bi se protezala od gradskog jezgra, duž obale Vrbasa, preko Vrućice, pa sve do Banj brda.

I dok je rekonstrukcija Gradskog mosta najavljena među prioritetima za 2027. godinu, za izgradnju gondole još nije saopšten konkretan rok.

 

Upravo se na ove planove nadovezuje i projekat gondole, koja bi trebalo da poveže područje Srpskih toplica sa Banj brdom.

BL-PORTAL

Nastavi čitati

Aktuelno