Jedan od najatraktivnijih prirodnih lokaliteta na području Banjaluke, Kameni most u Krupi na Vrbasu, uskoro će dobiti novo ruho, zahvaljujući projektu koji će ovaj jedinstveni prirodni biser učiniti još privlačnijim i pristupačnijim brojnim posjetiocima i ljubiteljima prirode, saopšteno je na sajtu Grada.

Riječ je o projektu uređenja lokaliteta Kameni most, u zaseoku Kovačići, koji podrazumijeva uređenje i obilježavanje pješačkih staza, postavljanje turističke i informativne signalizacije, te uređenje odmorišta i vidikovaca, sa kojih će posjetioci moći da uživaju u jedinstvenim prirodnim ljepotama ovog kraja.

Lokaciju je obišla projekt menadžer Grada Banjaluka Milada Šukalo, koja je istakla da je cilj ovog projekta da se očuva prirodna autentičnost Kamenog mosta, ali i da se njegovi turistički potencijali dodatno istaknu.

– Kameni most je jedno od onih mjesta koja svojom ljepotom i jedinstvenošću nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Naša želja je da ovaj prirodni dragulj dobije pažnju koju zaslužuje, da ga učinimo pristupačnijim i atraktivnijim za posjetioce, ali da istovremeno sačuvamo njegovu prirodnu vrijednost. Uređenjem staza, vidikovaca i odmorišta stvorićemo uslove da još više ljudi otkrije ljepote ovog kraja, a ujedno dati dodatni podsticaj razvoju seoskog i održivog turizma – poručila je Šukalo.

Ona je naglasila da Banjaluka raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima, te da je jedan od prioriteta Grada upravo njihovo očuvanje, promocija i stavljanje u funkciju razvoja turističke ponude.

– Naš cilj je da turističku ponudu razvijamo i izvan užeg gradskog jezgra, jer upravo lokaliteti poput Kamenog mosta, Krupe na Vrbasu i okolnih sela predstavljaju ogroman, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal. Ovakvim projektima ne ulažemo samo u turističku infrastrukturu, nego i u razvoj lokalnih zajednica, stvaranje novih prilika za stanovništvo i promociju Banjaluke kao destinacije koja ima mnogo toga da ponudi – kazala je Šukalo.

Projekat finansiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Grad Banjaluka, a osim unapređenja turističke infrastrukture, njegov cilj je i zaštita prirodnog nasljeđa, te razvoj održivog turizma na međunarodnoj ruti „Via Dinarica“.

Realizacijom planiranih aktivnosti Kameni most dobiće nove sadržaje, a Krupa na Vrbasu, Krmine, Ljubačevo i okolna područja dodatnu priliku za razvoj turizma i lokalne ekonomije.

Na ovaj način Banjaluka nastavlja da otkriva, čuva i uređuje svoje prirodne bisere, stvarajući nova mjesta za odmor, rekreaciju i uživanje u prirodi.

Komunalna oprema u našem gradu ponovo je na meti vandala, a ovog puta nesavjesni pojedinci su oštetili javnu česmu u centralnom gradskom jezgru, i to i na Bulevaru cara Dušana.

Kako su naveli iz Odjeljenja za komunalne poslove, na ovoj lokaciji pričinjena je šteta na česmi koja je postavljena kako bi bila na raspolaganju svim sugrađanima i posjetiocima našeg grada.

Napominju da su u proteklom periodu slični vandalski činovi zabilježeni i na drugim lokacijama poput Parka Tvrtka I Kotromanića, Parka „Oslobođenja“, Parka bana Milosavljevića, ali na brojnim dječijim igralištima i drugim javnim prostorima, te takvo ponašanje ocijenili nedopustivim, naglasivši da uništavanje javne imovine nije samo šteta za Grad, nego za sve građane Banjaluke.

– Ulažemo značajna sredstva kako bismo uređivali javne prostore, gradili parkove i postavljali nove sadržaje koji će biti na raspolaganju svima. Zato je poražavajuće da se nešto što je napravljeno za potrebe građana namjerno uništava. Svaku ovakvu štetu na kraju ponovo moramo sanirati sredstvima koja su mogla biti usmjerena u nove sadržaje i projekte – navode iz resornog Odjeljenja.

Dodaju da će nadležne službe preduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi oštećene česme bile sanirane i ponovo stavljene u funkciju.

-Još jednom apelujemo na sve sugrađane da čuvaju javnu imovinu, ali i da prijave svaki slučaj vandalizma kojem svjedoče. Parkovi, igrališta, česme, klupe i druga urbana oprema zajednička su imovina svih nas, zbog čega je odgovornost svakog pojedinca da ih čuva, a ne uništava – naveli su u Odjeljenju.

Blink

Početkom oktobra isplaćene su prve subvencije za produžene privatne boravke u Republici Srpskoj, a roditelji učenika prve trijade iz Banjaluke već apeluju na vlasnike navedenih boravaka da ne povećavaju cijene.

Oni navode da je, prema cijenama sa kojima su upoznati, realna cijena privatnog produženog boravka do oko 450 KM, dok bi, ističu, svako neopravdano povećanje iznad toga predstavljalo dodatno opterećenje za roditelje.

Inače, do sada su dva produžena privatna boravka u Banjaluci povećala cijenu, ali, kako kažu, to nema veze sa subvencijama.

Roditelji traže da cijene ostanu pristupačne

Dijana Seizović iz neformalne grupe roditelja djece predškolskog i školskog uzrasta grada Banjaluka za “Nezavisne novine” kaže da je prva isplata subvencija za privatne produžene boravke bila 1. oktobra, što je za pohvalu.

“Roditelji su dugo čekali da ova mjera zaživi i važno je da se sredstva isplaćuju kako je i najavljeno.   Međutim, istovremeno smo suočeni sa povećanjem cijena u dva privatna produžena boravka u Banjaluci, i to za čak 100 KM. Smatramo da ovakva povećanja u ovom trenutku nisu opravdana”, kazala je Seizovićeva.

Poručuje da su subvencije uvedene da bi olakšale finansijski teret roditeljima, a ne da bi se efekat subvencije dijelio između roditelja i vlasnika boravaka.

“Ukoliko postoji opravdana potreba za korekcijom cijena, apelujemo na vlasnike privatnih boravaka da to učine transparentno i u skladu sa stvarnim troškovima poslovanja. Svi znamo da se cijene ne koriguju bez razloga i da za svako povećanje treba da postoji opravdanje”, istakla je ona.

Koliko sada koštaju privatni boravci?

Roditelji smatraju da nekoliko mjeseci nakon uvođenja subvencije nije trenutak da se cijene povećavaju upravo za iznos koji praktično umanjuje korist koju su roditelji dobili subvencijom.

“Naš cilj od početka je bio da subvencija bude stvarna pomoć porodicama. Zato apelujemo na vlasnike privatnih produženih boravaka da imaju razumijevanja za roditelje i da ne koriste ovu mjeru kao razlog za neopravdano povećanje cijena. Subvencija treba da bude pomoć roditeljima, a ne razlog da roditeljima trošak ostane isti ili bude još veći”, naglasili su.

Inače, jedan banjalučki privatni produženi boravak povećao je cijenu sa dosadašnjih 420 KM na 520 KM, odnosno za 100 KM. Drugi je skuplji za 50 KM, tj. sada košta 460 KM.

Tatjana Sukara, vlasnica PU “Kliker” Banjaluka, potvrđuje da su poskupljenje od 100 KM najavili u maju, i to prije subvencija.

“Razlog je taj što se ‘Kliker’ pozicionira kao premijum produženi boravak, što se tiče hrane, rada sa djecom, zadaće, a i časovi programiranja su uključeni u cijenu, te kreativne radionice. Mi na 50 djece imamo četiri učiteljice, tako da je drugačiji kvalitet rada”, rekla je Sukara za “Nezavisne”.

I Kristina Mandić, vlasnica PU “Školarac” Banjaluka, za “Nezavisne” navodi da je ova ustanova povećala cijenu produženog boravka.

“Od oktobra produženi boravak košta 460 KM, a razlog nije subvencija. Mi smo održali roditeljski sastanak, tj. roditelje smo obavijestili. Prešli smo u novi boravak, te smo zaposlili dvije radnice, pa nam je veći trošak, zakup prostora itd. Roditelji nam se nisu žalili”, kaže Mandićeva.

Subvencije počele od nove školske godine

Podsjetimo, nakon višemjesečnih inicijativa, od početka nove školske godine roditelji čija djeca pohađaju privatne produžene boravke u Republici Srpskoj dobijaju finansijsku pomoć od Vlade RS.

Projekat “Sufinansiranje produženog boravka djece Republike Srpske” realizuje se u periodu od 1. septembra 2026. do 30. juna 2027. godine, uz podršku Vlade Republike Srpske, Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.