Connect with us

Banjaluka

Gradonačelnik odao počast žrtvama ustaškog pokolja

Delegacija Grada Banje Luke, koju je predvodio gradonačelnik Draško Stanivuković prisustvovala je u Drakuliću obilježavanju 81. godišnjice stradanja Srba u ustaškom pokolju u zimu 1942. godine i polaganjem cvijeća odala počast stradalim žrtvama.

Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je da se na ovom mjestu već dugi niz godina prisjećamo svih nevino stradalih žrtava sa Drakulića, iz Motika Šargovca i rudnika Rakovac – jer se, kako je istakao – na ovom području dogodio jedan od najstravičnijih zločina u našoj istoriji i stoga je važno da svaki Srbin bude na ovom mjestu.

– Svaki spomenik svjedoči o teškoj prošlosti našeg naroda, ali istovremeno on je i garant našeg postojanja na ovim prostorima. Svaki ovaj spomenik predstavlja našu borbu za slobodu i našu borbu za opstanak – naglasio je on, te dodao da je naša dužnost da se poklonimo sjenama onih koji su izgubili svoje živote zbog tuđih zlih namjera, a ovdje je preko 2.300 civila mučki pobijeno u jednom danu, a među njima je bilo 550 djece.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se za vrijeme komunizma nije adekvatno obilježavalo ovo stradanje, ali da se od 1991. godine obilježava svake godine i da to iz godine u godinu treba podizati na veći nivo, jer je riječ o najvećem zločinu koji je počinjen u jednom danu kada su ustaše pobile preko 2300 ljudi bez ispaljenog metka.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je je obilježavanje stradanja Srba iz Drakulića organizuje od 1991. godine, te da je ponosan što i mlađe generacije nastavljaju da se okupljaju na ovom mjestu i na taj način njeguju kulturu sjećanja.

Inače, prema programu obilježavanja, služen je pomen i položeni su vijenci na Spomen-kosturnicu u Drakuliću, a u jutarnjim časovima služena je i liturgija u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija.

Podsjetimo, 7. februara 1942. godine, pripadnici fašističke NDH, u samo jednom danu, na svirep način, bez ispaljenog metka, pobili su više od 2.300 potpuno nevinih srpskih civila u selima Drakulić, Motike i Šargovac te u rudniku Rakovac, među kojima više od 550 djece.

Banjaluka

DRAMA OKO VODENOG PARKA Inspektori nisu zabranili rad, Aquana danas počinje sezonu!

Iako je ranije u javnosti odijeknulo da su inspektori zabranili otvaranje sezone na Vodenom parku “Aquana”, iz ovog javnog preduzeća te navode demantuju i ističu da danas počinju sa radom.

“Pomenute objave o zabrani rada su neistinite, obzirom da posljednjim rješenjem inspekcije a na osnovu nalaza i zaključka nadležne institucije, ne postoji opasnost po korisnike usluga bazena. Manji dio objekta je obezbijeđen zbog sigurnosti korisnika, a svi ostali dijelovi bazena su bezbijedni i sigurni za korištenje”, napisali su oni.

Nastavi čitati

Banjaluka

BORBA ZA ŽIVOT! Banjalučanka Jelena iz Kanade MOLI ZA POMOĆ – transplantacija bubrega joj je JEDINA NADA!

​UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.

Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

“Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.”

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:

Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka

Putem PayPal aplikacije: paypal@humanitas.ba

Pozivom na humanitarni broj telefona 17069

(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Pokažimo još jednom da Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i region imaju veliko srce. Pomozimo Jeleni da se vrati životu. Ona ne traži luksuz, već samo priliku da živi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

 

Nastavi čitati

Banjaluka

MILIONI SU U PITANJU! Evo koliko banjalučke stomatološke ordinacije zarađuju!

Još jedan banjalučki stomatolog prošle godine se pridružio kolegama koji su godinu ranije ostvarili milionski prihod, ali i dalje se samo „Simić dent“ može pohvaliti i milionskom zaradom.Zdravstvena ustanova „Simić dent“ kojom rukovodi dr Gordana Simić prošle godine je sa 24 zaposlena povećala prihod sa 2,5 na skoro tri miliona maraka. Sa rastom prihoda rasla je i dobit na oko 1,16 miliona KM, što je za pedesetak hiljada maraka više nego godinu ranije.

Predsjednik Komore stomatologa RS Saša Dabić u svojoj specijalističkoj ambulanti oralne hirurgije „Implantodent“ prihodovao je 1,77 miliona maraka ili oko 270 hiljada KM više nego godinu ranije. „Implantodent“ je ostvario gotovo identičnu dobit kao i godinu ranije od 670.000 KM, ali je imao 12 zaposlenih, što je za dva radnika više nego godinu ranije.

ZU „Dr Pejaković – Prizma dent“ nije mijenjala broj zaposlenih i ostala je na 18 radnika, ali je povećala prihod sa 1,06 na 1,12 miliona KM, što je oko 60.000 KM više. Ipak, rast prihoda nije pratio i rast dobiti, jer je prošle godine imao 495.000 dobiti, što je oko 15.000 maraka manje nego godinu ranije.

Slijedi „AS dent“ doktora Aleksandra Stajčića koji je sa 13 zaposlenih (za dva više nego 2023. godine) ostvario 1,11 milion prihoda ili skoro 200.000 maraka više nego godinu ranije. Za razliku od prehodno pomenutog kolege, „AS dent“ je povećao i dobit i to za oko 50.000 KM sa 95.000 KM u 2023. na više od 145.000 KM prošle godine.

Na petom mjestu po prihodima ponovo je stomatologija „Krsmanović“ kojom rukovodi dr Slavka Krsmanović. Ova ZU sa istim brojem zaposlenih, njih 15, prošle godine je povećala prihod sa 711.000 na 866.000 KM, ali je dobit ostala na gotovo istom nivou, jer se povećala za samo hiljadu maraka na ukupno 106.000 KM.

Slijedi ZU „Dr Kostadinović“ koja je prošle godine sa deset zaposlenih imala prihod od 803.000 KM, što je znatno više od 680.000 KM prihoda iz 2023. godine. Međutim, dok je 2023. godine imao dobit od 67.000 KM, ovaj banjalučki zubar prošle godine je prikazao poslovni gubitak od 43.000 KM.

ZU „Dento-art“ dr Tanje Ćerketa i njena ambulanta sa sedam zaposlenih ili jednim više nego godinu ranije imala je 505.000 maraka prihoda ili oko dvadesetak hiljada manje, dok je dobit sa 154.000 KM prošle godine pala na oko 90.000 KM.

Za razliku od nje, stomatologija „Kovačević“ dr Siniše Kovačevića sa 12 radnika ili jednim više prihodovala je znatno više nego godinu ranije, jer je prihod sa 494.000 porastao na oko 705.000 KM. Takav rast prihoda pratio je i rast dobiti sa 64.000 iz 2023. na oko 168.000 KM prošle godine.

Stomatološka ambulanta „Dr Marčeta“ koju vodi dr Biljana Marčeta smanjila je broj zaposlenih sa 11 na deset, ali je povećala prihod sa 482.000 na 548.000 KM. Kada je riječ o zaradi „Dr Marčeta“ je povećala dobit sa oko 110.000 na oko 134.000 KM.

Listu deset najuspješnijih zubarskih ordinacija u Banjaluci zatvara ZU “Elite Dent” u vlasništvu dr Bojana Ćuluma koja je sa pet zaposlenih prošle godine povećala prihod sa 476.000 na oko 530.000 KM. Ali rast prihoda nije u istoj mjeri pratio i rast dobiti, jer je prikazana dobit od oko 104.000 KM, što je za oko pet hiljada maraka više nego godinu ranije, piše Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno