Banjaluka
GRADSKI MENADŽER ODGOVARAO GRAĐANIMA! “Demografska slika nije dobra, ali mi preduzimamo brojne mjere” (VIDEO)

U okviru redovne rubrike u sklopu emisije Banjalučka hronika na Elta TV HD gradski menadžer Bojan Kresojević odgovarao je na pitanja građana.
Vedrana Golića iz naselja Obilićevo zanima kada će biti nastavljena gradnja mosta u naselju Dolac, jer kako kaže, sramota je da su radovi započeti i da godinama stoje u mjestu, a taj bi most, kaže naš čitalac riješio gužve na gradskom mostu?
– Ja sam saglasan da je bilo neodgovorno od prethodne gradske administracije da 07. novembra 2020. kada nisu obezbijedili finansijska sredstva, kada nisu obezbijedili rješavanje imovinsko – pravnih odnosa i građevinsku dozvolu započnu radove, potpišu ugovor i dovedu nas u situaciju da je utrošeno više od milion KM i da radovi moraju stati zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Naravno, tu je čuveni gospodin Šmit, ali ne ovaj iz Njemačke, već iz Banjaluke koji ne pokazuje nikakve znake solidarnosti prema Banjaluci da je potrebno da se riješi to imovinsko pitanje, i ta procedura je sada ispred RUGIPP – a i Pravobranilištva koja nam je uslov da nastavimo dalje. Ono što je važno reći jeste da je ova gradska administracija obezbijedila finansijska sredstva za most, međutim zbog ovog problema mi smo prinuđeni da još uvijek čekamo, ali sigurno da je ovo jedan od najznačajnijih podhuhvata infrastrukturne prirode kada govorim o Banjaluci, rekao je Kresojević.
Naredno pitanje postavio je Dušan iz Dragočaja. On pita kada će Grad trajno riješiti problem vodosnabdjevanja u ovom naselju, jer su redukcije vode svakog ljeta postale nepodnošljive.
– Činjenica je da smo mi naslijedili neadekvatnu vodovodnu infrastrukturu od prethodnih gradskih administracija, takva situacija je bila u Donjim Kolima, u Bronzanom Majdanu, Dragočaj, Kuljani i potkozarska sela…Ono što možemo reći jeste da smo do ovog trenutka riješili problem vodosnabdijevanja za Donja Kola, prošle godine smo otvorili rezervoar i dio cjevovodne mreže koja danas u najtoplijem julu funkcioniše. Bronzani Majdan ima stabilno vodosnabdijevanje zahvaljujući rezervoaru od dvije 2000 kubika koji je igrađen, i naravno primarnim i sekundarnim cjevovodima. Ista takva situacija je u Dragočaju, naravno i ostalim potkozarskim selima. Jeste da smo naslijedili neadekvatnu infrastruturu koja znači da je 2011. godine kada je na pravi način trebalo riješiti ovaj problem, umjesto fi 700 cjevovoda koji je trebao direktno da snabdijeva rezervoare Tunjice 1 i Tunjice 2 ostavljeno da fi 400 koji usput kanališe dio vode kanališe prema laktaškoj opštini treba da snadijeva, to nije dovoljno. Vi imate da u januaru, 2 930 kubika je dnevni prosjek koliki je protok kroz taj rezervoar, a da u julu mjesecu taj cjevovod nije u mogućnosti da do rezervoara dovede više od 3 000 kubika. Rješenje je u infrastrukturnom zahvatu koji se danas mora raditi, da bismo ispravili grešku to košta 10 miliona KM, i sugrno da se na ovakav način morže doći do rješenja za ovo podneblje, odgovorio je gradski menadžer.
Na osnovu koji stručnih kompetencija ste došli do zaključka da ovom naselju nije potrebna škola? – pitao je Siniša Cvijić iz naselja Aleja centar.
– Mi smo dobili zvaničan stav najkompetentnije institucije u svojoj nadležnosti, a to je Ministarstvo prosvjete i kulture. S druge strane, vrlo jednostavno je vidjeti da smo prošle godine otvorili školu u Adi i da smo tada imali zvanične stavove direktora škole da bi osnivanjem te škole kao centralne, za šta smo se mi zalagali, OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ u Boriku ostala bez 300 učenika, a podsjetiću da je ova škola udaljena 650 metara od lokacije gdje govorimo o potencijalnoj školi, što znači da se OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ bori da zadrži svoje opisno područje, da zadrži svoje učenike da ne bi gubila svoju koncepciju, da ne bi dolazilo do osipanja kadra itd. Podaci nažalost pokazuju da mi imamo za jedan odsto manji broj upisanih prošle godine u prvi razred nego što je prosjek broja đaka u ostalih osam razreda osnovne škole. Nažalost, demografska slika nije dobra i mi preduzimamo brojne mjere, ali svakako da smo daleko od toga da imamo treću školu na udaljenosti od 650 metara, istakao je Kresojević.
Mladen Jugović iz naselja Borik pita kada će, kako kaže, stati betonizacija grada i kada će grad dobiti nove parkove kao što je to gradonačelnik obećao?
– Šta bi značila betonizacija Banjaluke? To bi značilo da neko insistira na izgradnji zgrada, da smanjuje zelene površine, da podstiče život u centru Banjaluke, a da destimuliše izvan. E, upravo to je radila prethodna administracija, a ova radi upravo suprotno. Besplatne građevinske dozvole se ne odnose ni na život u centru Banjaluke, ni na stanogradnju, niti kupovinu stanova. Besplatni priključci za vodu i kanalizaciju imaju isključivo za cilj da pomognu onima koji žive u kućama, besplatni placevi su politika koja ima za namjeru da podstiče mlade ljude, ne da kupuju stanove, već da imaju svoj životni prostor gdje će se dječica igrati.Gradnja infrastrukture u prigradskim naseljima, kao što su Kuljani, Motike, Šargovac, Debeljaci, Priječani jeste da se tamo učini mjesto atraktivnije za život. Svakako da je to najbolji dokaz da ova gradska administracija ima jedinstvenu strategiju, a to je promocija života u kući, jer to je najkvalitetniji način da se porodica razvija…Kada će biti parkovi završeni, to je bolje pitanje za one koji te parkove nazivaju vodurinama i koji ne žele da se to desi, ali naravno, naš odgovor je jednostavan, do 1. oktobra ćemo sve završiti – naglasio je menadžer grada.
Kada će početi gradnja vodovodne mreže na potezu od Brankovca prema MZ Saračica? – pitao je Stojan Mihajlović.
– Tamo su započeti pripremni radovi i očekujemo da ćemo do septembra imati sve završeno i uručiti vaučere za besplatne priključke za vodu i upravo potvrditi ono što je najvažnije, a to je, da ono što građani smatraju da je dobro mi to podržavamo, dodao je Kresojević.
Put od Erakovog mosta do centra Krmina je strašno lošem stanju, da li je planirana njegova sanacija, pita Duško Kovačević iz Krmina?
– Svakako da ćemo uzeti i ovaj primjer u razmatranje i da će naši inženjeri sagledati tu situaciju i u narednom vremenskom periodu prilikom zahtjeva prema Skupštini grada da nam vrate sredstva planirati da odreagujemo koliko je moguće – kazao je Kresojević.
Gledateljka Milka Plavšić pita kada će konačno biti obnovljen društveni dom u Rekavicama na Manjači?
– Najveći izazov jeste obezbjeđenje finansijskih sredstava i u aktuelnim sastancima koje održavamo interno u Gradskoj upravi to je jedan od projekata koji pripremamo i koji ćemo kandidovati za sljedeće budžete za obezbjeđenje finansijskih sredstava, jer u ovoj godini ta sredstva nisu obezbjeđenja usvajanjem budžeta 28. decembra 2023. , rekao je Kresojević.
Srpskacafe
Banjaluka
BANJALUČKI DAJAK! Tradicija koja ne tone

Ručna izrada čamaca iziskuje mnogo vremena i posla na godišnjem nivou u zavisnosti od potražnje možemo napraviti jedan ili nijedan, ali ljubav prema Vrbasu nas održava da se još time bavimo.
Rekao je ovo za “Glas Srpske” Andrej Zamolo, koji zajedno sa bratom Dariom čuva od zaborava jedan od osnovnih simbola Banjaluke, dajak čamac.
Uz oca su još kao djeca naučili ovaj zanat, a nakon njegove smrti 2006. godine nastavili su time da se bave samostalno te je većina dajak čamaca koji se danas voze Vrbasom djelo braće Zamolo.
Prvo se, kako je pojasnio, izrađuju prednji i zadnji dio čamca, špic i krma, zatim se pristupa sastavljanju, a potom se vrši impregnacija, zaštita, lakiranje i na kraju dobijemo finalni proizvod.
– Trup čamca se pravi od jelove daske koju je lako pronaći na ovim prostorima. Ona nije baš postojana u vodi, ali je lagana, jer kada bi čamac napravili od nekog težeg drveta on bi bio pretežak za vožnju. Međutim, kada se zaštiti i pravilno održava, čamac može trajati i preko 30 godina – naveo je Zamolo.
Prema njegovim riječima, špic se izrađuje od tvrđeg drveta poput hrastovine, jer trpi razne udare i drži konstrukciju dobro sastavljenom.
– Trup čamca se sastoji još od tri takozvana metalna rebra, koja dodatno učvršćuju konstrukciju. Potrebno je oko dvije sedmice laganijeg rada da se sve kompletira – kazao je on i dodao da voli i uživa u tome što radi.
Kako je istakao, čamac je namijenjen prvenstveno za vožnju po Vrbasu, stoga ga najčešće kupuju Banjalučani, ali potražnja nije prevelika.
– Osnovali smo “Dajak klub” 2010. godine i on okuplja sve ljubitelje dajak čamca. Iz godine u godinu sve je više zaljubljenika u ovu našu vještinu i tradiciju, stoga smatram da neće izumrijeti. Ne bi ni trebalo, jer je dajak čamac specifičan i nigdje u svijetu se ne vozi na ovaj način kao u Banjaluci – poručio je Zamolo.
Vozi se, kako je pojasnio, na način da se čamac gura uzvodno “motkom” dužine četiri metra, savladavajući brze struje i brzake kakve Vrbas ima.
– Glavni cilj dajakaša je da savladaju uzvodne brzake, što nigdje nećete vidjeti u svijetu. Nešto slično rade u Kembridžu sa takozvanim “punting boat”, ali kod njih je mirna voda. Međutim, kada je brza voda vrlo je bitna hidrodinamika čamca – rekao je Zamolo.
Kroz godine iskustva, dodaje, zaključio je da je idealna dužina čamca oko sedam i po metara, dubine do 30 cm i širine oko 77 cm, dok njegova težina iznosi otprilike oko 100 kilograma.
– Nadam se da će moj sin, koji ima deset godina, nastaviti sa ovom vještinom. Već se vrti oko mene dok radim i voli to, kao i moja kćerka, jer su se rodili u takvom okruženju. Pojaviće se, vjerujem, i neko izvan porodice ko će se zainteresovati za izradu dajaka – istakao je Zamolo.
Kada je u pitanju početak dajakaške sezone u Banjaluci, Zamolo je rekao da je u zavisnosti od vremenskih uslova to obično sredinom juna, jer da bi se vozio čamac potrebno je da nivo Vrbasa bude u minimumu.
Promocija
Veliki broj građana, ljubitelja Vrbasa i Banjaluke okupio se nedavno na Trgu Krajine gdje su posmatrali izradu tradicionalnog dajak čamca, u organizaciji “Dajak kluba” Banjaluka. Zamolo je istakao da je ovo druga godina zaredom da organizuju ovakav događaj te da su na ovaj način približili sugrađanima našu bogatu kulturnu baštinu.
– Mnogo ljudi je stajalo i posmatralo od početka do kraja sklapanje čamca. Mislim da im je bilo zanimljivo, jer smo praktično ni od čega sastavili trup dajaka za nekoliko sati – rekao je Andrej Zamolo.
Dodao je da su 2018. godine imali priliku da u Italiji na trgu sastave čamac za tri dana i potom ga provozaju u rijeci Adiđe što su građani ove zemlje dočekali sa velikim oduševljenjem.
Glas
Banjaluka
SAVIĆ BANJAC POZVALA RUKOVODSTVO SKUPŠTINE! “Banjaluka mora dobiti budžet”

-Pozivam skupštinsko rukovodstvo da hitno sazove vanrednu sjednicu i da još ove sedmice raspravljamo o Prijedlogu budžeta i usvojimo ga!
Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac koja je podsjetila i na činjenicu da osam mjeseci nije održana redovna sjednica Skupštine Grada.
-Građani Banje Luke su dovoljno kažnjeni u prošlom sazivu od strane SNSD-a i njihovih koalicionih partnera. Prisjetimo se da 8 mjeseci nije bilo redovne sjednice, a nažalost, slična praksa se nastavlja. Pronalaze sve moguće načine da odugovlače, a Banja Luka je pola godine bez Budžeta. Sve procedure su završene. Oglašavaju se samo u medijima da će da usvajaju budžet, međutim, do 16.00 časova još uvijek nismo dobili poziv ni za sjednicu – kazala je ona.
Pozvala je još jednom skupštinsko rukovodstvo da radi svoj posao.
-Zahtijevamo od SNSD-a i predsjednika Skupštine Grada, kao i skupštinskog rukovodstvo da se uozbilje i da hitno rade ono za šta su plaćeni. Sazovite sjednicu, Banja Luka i njeni građani zaslužuju budžet – poručila je Savić-Banjac.
Banjaluka
BANJALUČKI VODOVOD “U toku rekonstrukcija izvorišta Banjica”

Iz preduzeća „Vodovod“ saopštili su da je u toku rekonstrukcija izvorišta Banjica, što će doprinijeti kvalitetnijem vodosnabdijevanju potrošača sa ovog izvorišta.
-Izvorište Banjica, srce sistema velikog preko 100 kilometara, od izgradnje ne radi dobro jer nije izvedeno po projektu. Sam vodozahvat nije postavljen na pravo mjesto, što je vodozahvatnu cijev često ostavljalo na suvom. Pumpe nisu bile odgovarajuće snage ni kapaciteta, a nikada nije napravljen ni poseban vod za napajanje električnom energijom, zbog čega često sistem ili njegovi dijelovi ostaju bez struje. Svaki zastoj u isporuci vode neminovno dovodi do kvarova na cijevima i ventilima, što produžava period normalizacije vodosnabdijevanja – naveli su iz ovog preduzeća.
Zbog svega toga, kako su istakli – pristupilo se rekonstrukciji izvorišta Banjica.
Kako su precizirali, u narednom periodu ispiraće cjevovod i uklanjati kamenac kako ništa ne bi sprečavalo isporuku do krajnjih potrošača.
-Molimo vas za razumijevanje i strpljenje, jer bi konačni rezultat ovih intervencija trebalo da doprinese kvalitetnijem vodosnabdijevanju i mirnom ljetu – zaključili su iz „Vodovoda“.
-
Svijet3 dana ago
DORUČAK ŠIROM SVIJETA! Upoznajte raznolikost okusa
-
Društvo1 dan ago
“HOROR EKSKURZIJA! Pokvaren autobus “Halilovića”, isti prevoznik NEDAVNO IMAO STRAŠNU SAOBRAĆAJKU U HRVATSKOJ!
-
Politika2 dana ago
GALIJAŠEVIĆ: Helez gradi Hamas i Hezbolah u okviru ORUŽANIH SNAGA BIH
-
Region2 dana ago
VUČIĆ: “Niš je večeras oslobođen, i tako ćemo osloboditi svaki grad u Srbiji”
-
Politika2 dana ago
VUKOMANOVIĆ I KRESOJEVIĆ “Roditelji-njegovatelji ostaju bez naknade kada njihovo dijete napuni 30 godina, A POTREBE OSTAJU ISTE”
-
Politika5 sati ago
OGLASIO SE I ČOVIĆ “Ako će Šmit da vlada, šta će nam izbori i parlament?”
-
Društvo2 dana ago
POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE: Dječak ima 4 tumora na mozgu, jedan na obrvi
-
Zdravlje1 dan ago
ŠKRBIĆ NAJAVIO! “Od jeseni moguće liječenje pacijenata iz Srpske RUSKOM VAKCINOM PROTIV RAKA”