Connect with us

Društvo

GRAMAŽA SVE MANJA, CIJENA RASTE! Evo koliko košta čokolada u BiH

Čokolada nikad nije bila skuplja u marketima. Ovakve cijene ne pamte ni najstariji. Bez obzira na porijeklo ili proizvođača, primjetan je skok cijena svih vrsta čokolada.

Čokolade od 0,80 grama koštaju preko 2 KM, a čokolade od 300 grama koje su se ranije mogle kupiti po cijeni od 3,50 KM do 6 KM, sada koštaju i do 9 KM, dok su čokolade od 400 grama dostigle cijene i do 13 KM.

Čokolade koje su i u akcijskoj ponudi nisu povoljne. Nijedna čokolada od 0,80 grama nije po cijeni od 1 KM.
Mnogi građani su mislili da je riječ o nekim greškama u izlaganju cijena te su se počeli oglašavati i na društvenim mrežama, piše Bosnainfo.

“Kakve su ovo cijene čokolade, što kradu na gramaži sad i cijene podigli. Jesu li ih uvaljali u kokain”, samo su neki od komentara.

Razlog poskupljenja je cijena kakaa koja je veća nego ikada u posljednjih 50 godina. Vlada nestašica kakaovca na jednom od glavnih tržišta. Do nestašice kakaa došlo je u zapadnoj Africi. Kakaovac je napala bolest, a jedini lijek je sječa i nova sadnja.
Zato će biti lančana reakcija, poskupljuje sve što ima veze sa čokoladom, od proizvodnje čokolade, raznih slastica kao i konačne prodaje.

Da li će cijene uticati da pad kupovne moći čokolade? Vjerovatno će se potražnja za kvalitetnijom čokoladom smanjiti, ali će se kupovati proizvodi lošije nutritivne kvalitete i različiti surogati čokolade koji su jeftiniji.

“Čim nešto poskupi, to automatski smanjuje i potražnju. Ponuda i potražnja su dvije stvari koje funkcionišu paralelno. Vidim da je na svjetskoj pijaci kakaovcu porasla tržišna cijena pa naravno i proizvođači čokolada moraju da povećaju cijene, a neki da to ne bi uradili smanjuju gramažu. U cijeloj priči smanjiće se konzumacija, a mi svakako smanjujemo konzumaciju svega i svačega jer je jednostavno situacija u Bosni i Hercegovini takva. Nažalost ekonomija zaostaje za zemljama u okruženju, a vlasti se bave političarenjem, o ekonomiji niko ne vodi brigu”, istakao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Smatra da su tržištu BiH potrebna sistemska rješenja. Možda se na cijene čokolade ne može uticati, ali može na osnovne životne namirnice.

“Situacija je takva da, bilo kakva mjera birokratska može na kratak rok da da neki rezultat, na dugi rok se mora tražiti modalitet kako učiniti cijene osnovnih životnih namirnica nižim za sve građane u BiH. Ono što je sigurno, čak je na Parlamentarnoj skupštini BiH usvojena odluka da se ide ka situaciji da imamo više PDV procenata odnosno taksi koje će biti za osnovne životne namirnice, koje će biti za potrebe normalne potrošnje i na kraju za potrebe luksuzne robe, odnosno da imamo diferenciranu stopu PDV”, izjavio je Pavlović.

Potom je dodao da to očigledno neće da prihvati upravni odbor, jer jednostavno misle da će na taj način izgubiti nešto od prihoda koje ostvaruju.

“Ono što je suština jeste da moramo tražiti sistemska rješenja, a ne varijativna koja su samo navedena po osnovu nekih intervencija koja Ministarstvo trgovine može da uradi kao što je maksimiranje ovih stopa i slično”, rekao je Pavlović.

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno