Na današnji dan 1969. svijet je svjedočio događaju koji je, iako u tom trenutku djelovao skromno, promijenio način na koji ljudi komuniciraju, rade i razmišljaju.

Tog 29. oktobra 1969. godine, student Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) Čarli Klajn poslao je prvu elektronsku poruku preko tada novog sistema zvanog ARPANET – mreže koju je finansirala američka agencija za napredna istraživanja u oblasti odbrane (ARPA, današnji DARPA). Poruka je bila namijenjena računaru na Stanforskom istraživačkom institutu i sadržala je samo dvije slova – “LO”.

Ironično, poruka je trebalo da glasi “LOGIN”, ali je sistem pao nakon što su stigla samo prva dva slova. Ipak, taj trenutak se smatra rođenjem Interneta, jer je prvi put u istoriji ostvarena uspješna komunikacija između dva udaljena računara putem elektronske mreže.

Početak mrežnog povezivanja
ARPANET je nastao u doba Hladnog rata, iz potrebe da se napravi sigurna i decentralizovana komunikaciona mreža, koja bi mogla da preživi i eventualni nuklearni napad. Ideja je bila da, ako jedan čvor mreže bude uništen, informacije mogu da se prenesu drugim putem. Ova vizija, koja je tada izgledala gotovo utopijski, postavila je temelje moderne mrežne arhitekture.

Već početkom sedamdesetih, ARPANET je povezao univerzitete i istraživačke centre širom SAD-a. Godine 1971. razvijen je i prvi e-mail sistem, a 1973. mreža je prvi put prešla američke granice, povezavši se sa Norveškom i Velikom Britanijom.

Od ARPANET-a do Interneta
Do kraja sedamdesetih, postalo je jasno da je mrežno povezivanje budućnost komunikacija. Ključni korak dogodio se 1983. godine, kada je uveden TCP/IP protokol – standard koji i danas čini osnovu Interneta. Tada je ARPANET postao osnovna okosnica novog, globalnog sistema koji će kasnije biti nazvan Internet.

ARPANET je zvanično ugašen 1990. godine, ali njegovo nasljeđe živi u svakom mejlu, video pozivu, društvenoj mreži i pretrazi koju danas obavljamo.

Značaj i uticaj
Danas, više od 5 milijardi ljudi širom svijeta svakodnevno koristi Internet, dok se u pozadini svih tih digitalnih aktivnosti i dalje krije jednostavna poruka “LO” – simbol početka ljudske povezanosti u digitalnom dobu. Ono što je počelo kao vojni eksperiment postalo je najveći tehnološki i društveni fenomen u istoriji – platforma koja oblikuje politiku, obrazovanje, zabavu i ekonomiju.

Prva poruka poslata te oktobarske večeri 1969. godine nije bila samo tehnički uspjeh, već i početak novog načina postojanja – svijeta u kojem je informacija postala najvrijednija valuta, a povezanost osnovna ljudska potreba.

Dugogodišnji američki agent tajno je pokušao da regrutuje pilota predsjednika Venecuele Nikolasa Madura u planu za njegovo hapšenje i izručenje Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom, objavila je agencija Asošijeted pres pozivajući se na izvore.

Prema navodima AP-a, plan vrbovanja pilota uključivao je luksuzne privatne avione, tajne sastanke u hangaru, diplomatske igre i pokušaje da se pridobije jedan od najbližih saradnika venecuelanskog lidera.

Agent američke službe za unutrašnju bezbjednost (HSI) Edvin Lopez, tada ataše u Dominikanskoj Republici, saznao je da su dva privatna aviona koja često koristi Maduro dopremljena u tu zemlju na popravku.

Lopez je dobio dozvolu da razgovara s venecuelanskim vojnim osobljem koje je došlo po avione.

U maju 2024. godine, na aerodromu u Santo Domingu, ponudio je Madurovom pilotu Bitneru Viljegasu dogovor – ako preusmjeri predsjednikov let na lokaciju gdje bi američke vlasti mogle da ga uhapse, bilo u Dominikanskoj Republici, Portoriku ili u bazi Gvantanamo na Kubi, navodeći da bi tako Viljegas postao „veoma bogat čovjek i heroj Venecuele“, piše AP.

Viljegas, član elitne predsjedničke garde, nije prihvatio ponudu, ali je ostavio broj telefona i nastavio povremeni kontakt s agentom putem šifrovane aplikacije.

„Još imaš vremena da postaneš heroj Venecuele i staneš na pravu stranu istorije“, rekao je agent pilotu u jednoj od poruka, prenosi američka agencija.

Pošto Viljegas nije pristao na Lopezovu ponudu, pojedini Madurovi protivnici pokušali su da izazovu sumnju u njegovu lojalnost.

Bivši američki zvaničnik Maršal Bilingsli objavio je na društvenim mrežama poruku povodom pilotovog rođendana, uz fotografije koje su sugerisale njegove kontakte s američkim agentom.

Poruka je objavljena tačno minut prije nego što je jedan avion kojim Maduro često leti poletio iz Karakasa, ali se dvadeset minuta kasnije vratio na aerodrom, izazvavši spekulacije da je pilot pozvan na ispitivanje, dodaje AP.

Objava, koju je vidjelo gotovo tri miliona ljudi, izazvala je talas komentara na društvenim mrežama.

Viljegas se nekoliko dana nije pojavljivao u javnosti, da bi se 24. septembra pojavio u vojnoj uniformi u televizijskoj emisiji koju vodi ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabeljo.

Kabeljo je s osmijehom odbacio tvrdnje da je moguće potkupiti venecuelanske oficire, nazivajući Viljegasa „odanim patriotom“, dok je pilot podigao pjesnicu u znak lojalnosti predsjedniku Maduru.

Ova operacija, kako pojašnjava AP, pokazuje koliko su SAD, često neorganizovano, pokušavale da svrgnu Madura, koga Vašington optužuje da je uništio demokratiju u naftom bogatoj zemlji i pružio utočište narko kartelima, terorističkim grupama i komunističkoj Kubi.

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću, pritisci su dodatno pojačani.

Tokom ljeta, američka vojska je rasporjedila hiljade vojnika, helikoptere i ratne brodove u Karibe u operacijama protiv krijumčara droge iz Venecuele, pri čemu je, prema navodima AP-a, u najmanje 13 udara ubijeno 57 osoba.

Tramp je, takođe, ovog mjeseca odobrio američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) sprovođenje tajnih akcija na teritoriji Venecuele i povećao nagradu za Madurovo hapšenje.

Političari EU pokazuju “sociopatsko” ponašanje svojom željom da osujete svaki pokušaj organizovanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, rekla je Ana Polina Luna, republikanac i član američkog Kongresa.

Luna je optužila zvaničnike EU da im je “udobno da šalju mlade iz obje zemlje da umru ako to služi njihovim sopstvenim interesima”.

“Gledam kako političari EU osuđuju mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, dok niko od njih nije taj koji se bori na frontu. Oni se zalažu za brisanje čitavih krvnih loza ruskih i ukrajinskih porodica. To je sociopatsko ponapšanje”, napisala je Luna na “Iksu” .

U drugoj objavi, odgovorajući na post Marka Mihkelsona, šefa estonskog parlamentarnog odbora za spoljne poslove, koji je kritikovao Lunu zbog njenog sastanka sa pomoćnikom ruskog predsjednika Kirilom Dmitrijevim, Luna je istakla da Amerikanci nemaju nikakvog interesa da ginu u stranom ratu.

“Godinama su NATO i EU odbijali da plate svoj dio – a sada žele da finansiramo beskrajne strane ratove? Neka ovo bude upozorenje – svaki političar, bilo gdje u svijetu, koji zahtjeva da drugi krvare dok oni bezbjedno sjede iza govornice, nije pogodan za funkciju, uključujući i vas, Marko Mihkelsone”, napisala je Luna.

Luna se sastala sa Dmitrijevim tokom njegove višednevne posjete SAD, nakon što je predsjednik Donald Tramp otkazao predloženi samit Rusije i SAD u Budimpešti.