Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, najavio je da će od MUP-a zatražiti zabranu koncerta pjevačice Jelene Karleuše u Sarajevu, najavljen za avgust 2026.

“Mi bi trebali da zaboravimo kako je negirala genocid u Srebrenici i vrijeđala one koji o počinjenom genocidu govore istinu i da je raširenih ruku dočekamo”, naveo je Konaković na društvenim mrežama.

“Njeni nastupi izazivaju mržnju”
Zatražiće, dodaje on, od MUP-a Kantona Sarajevo da ovaj koncert u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju zabrani “jer je riječ o osobi čiji nastupi izazivaju nacionalnu i vjersku mržnju”.

“I ne govorite kako ovo nije posao ministra vanjskih poslova, ne pišite kako ne treba da se spuštam na taj nivo. Ja reagujem na pojavu kojom se negatorima genocida prašta i dozvoljava da nas dalje ponižavaju”, naveo je Konaković.

Reaguje, dodaje on, na pokušaj da se normalizuje takvo ponašanje.

“Važno je ispraviti kičmu”
“Reagujem da svi oni koji rade istu stvar shvate da sa nama tako ne mogu. Reagujem jer ne želim da neko ponižava i vrijeđa moj narod i naše stradanje. Imamo mi naravno i drugog važnog posla, al’ važan je posao sačuvati ponos, ispraviti kičmu, ne dozvoljavati da nas ponižavaju i ne dozvoliti domaćim izdajnicima da takvo ponašanje normalizuju”, naveo je Konaković.

Poslanik PDP/PSS upozorava da će autoput Banjaluka – Prijedor biti među najskupljim projektima u regionu i optužuje vlast za rasipanje javnog novca

Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM, rekao je on.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević oštro je kritikovao projekat izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegova ukupna cijena građane Republike Srpske koštati čak 2,6 milijardi KM.

Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najskupljih infrastrukturnih projekata, te tvrdi da će jedan metar auto-puta koštati oko 60.000 KM.

-Auto-put Banjaluka – Prijedor narod će platiti 2,6 milijardi KM. Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM. Za jedan metar preskupog auto-puta može se asfaltirati kilometar puta, poput ovog u Kmećanima – poručio je Kresojević.

View this post on Instagram

A post shared by Бојан Кресојевић (@kresojevic.inicijative)

Kresojević upozorava da postoji mogućnost dodatnog povećanja troškova projekta.

-Novca ima, samo ga pogrešni ljudi raspoređuju – naveo je Kresojević, dodajući da je SNSD, kako je rekao, najbolja asocijacija za ekstraprofit na kineskom jeziku.

Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?
Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

“Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

Zašto je i Bijeljina završila na sudu?
Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

“Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

“Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?
“Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?
Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

“Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.