Elektroenergetska mreža na Kubi doživjela je potpuni kolaps, saopštilo je kubansko Ministarstvo energetike, nakon čega je oko devet miliona stanovnika ostalo bez električne energije.

Za sada nema detaljnih informacija o tome šta je izazvalo najnoviji potpuni pad sistema, niti kada bi snabdijevanje električnom energijom moglo biti u potpunosti normalizovano.

Kubanski elektroenergetski sistem već mjesecima pod pritiskom

Najnoviji kolaps dolazi u trenutku kada se Kuba već duže vrijeme suočava sa ozbiljnom energetskom krizom.

Elektroenergetski sistem opterećuju nedostatak goriva, dotrajala infrastruktura i problemi sa snabdijevanjem naftom, zbog čega elektrane često nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe stanovništva.

Prema izvještajima Reutersa, prekidi u snabdijevanju električnom energijom na Kubi postali su svakodnevica.

Čak i kada nacionalna mreža funkcioniše, milioni građana često su suočeni sa višesatnim nestancima struje koji se ponavljaju iz dana u dan.

Oko devet miliona ljudi ostalo bez električne energije

Ovoga puta problem je mnogo većih razmjera.

Prema podacima kubanskih vlasti, potpuni kolaps nacionalne mreže ostavio je bez struje oko devet miliona ljudi.

Nestanak električne energije pogodio je praktično cijelu zemlju, dok se za sada ne zna koliko će biti potrebno da se sistem ponovo pokrene i stabilizuje.

Ministarstvo energetike nije odmah objavilo detalje o uzroku kvara, niti je saopštilo precizan rok za normalizaciju snabdijevanja.

Građani već navikli na višesatne redukcije

Energetska kriza na Kubi traje već duže vrijeme, a učestali nestanci struje postali su dio svakodnevice.

Problemi sa gorivom i proizvodnjom električne energije dodatno su opteretili zastarjelu infrastrukturu, dok su kvarovi i prinudna isključenja elektrana dodatno smanjili raspoloživi kapacitet.

Najnoviji potpuni kolaps pokazuje razmjere problema sa kojima se kubanski elektroenergetski sistem suočava.

Za sada ostaje nepoznato kada će cijela nacionalna mreža ponovo biti stabilizovana i kada će se snabdijevanje električnom energijom vratiti u normalu.

On je obećao da će sarađivati sa narodom Grenlanda u njegovom razvoju.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će SAD, prema novom sporazumu sa Danskom i vlastima Grenlanda, odmah početi proces raspoređivanja velikog vojnog kontingenta na ostrvu.

Odmah ćemo započeti proces razvoja velikog vojnog prisustva u odgovarajućem dijelu Grenlanda, kakvih ima mnogo- napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je obećao da će sarađivati sa narodom Grenlanda u njegovom razvoju.

-Radujemo se saradnji sa divnim narodom Danske i Grenlanda na veličanstvenoj budućnosti u vezi sa ovim velikim i strateški veoma važnim dijelom zemlje. Bićemo veoma zaštitnički nastrojeni prema njemu! Ovo je ostvarenje sna za SAD, veoma važan, istorijski i poseban trenutak-rekao je Tramp.

On je dodao da nijedan protivnik SAD neće moći da ima bazu na ostrvu ili da vrši osjetljive investicije bez saglasnosti Vašingtona.

Tramp je naglasio da je Danska predala Americi kontrolu nad bezbjednošću Grenlanda, čime su riješene “sve brojne brige SAD”.

Kineski grad Janđin s razlogom zovu najužim na svijetu. Smješten u dubokoj klisuri, između strmih planina i rijeke, na najužem mjestu širok je tek 30 metara, a njegovi prizori ostavljaju bez daha.

Janđin se nalazi u kineskoj provinciji Junan, na jugozapadu zemlje, u dubokoj planinskoj dolini. Ono što ga je proslavilo širom svijeta jeste njegova nevjerovatna širina: na najužem mjestu između planinskih strana ima svega oko 30 metara, dok ni u najširim dijelovima gradsko jezgro ne prelazi približno 300 metara. Zbog toga se često opisuje kao jedan od najužih gradova na svijetu.

Reka Guan prolazi njegovom sredinom, strme planinske padine zatvaraju prostor sa obje strane, pa su kuće, puti i višespratnice morali da prate tok rijeke. Umjesto klasičnih gradskih blokova koji se šire u svim pravcima, Janđin se proteže poput dugačke trake kroz klisuru.

Upravo zbog nedostatka prostora prizori su toliko neobični. Pojedine višespratnice stoje gotovo na samoj obali, neke su podignute na visokim betonskim stubovima, dok iza njih praktično odmah počinje planina. Kada se grad snimi dronom, zgrade djeluju minijaturno u poređenju sa ogromnim liticama koje ih okružuju.

Ni saobraćaj nije mogao da bude organizovan kao u običnom gradu. Kroz Janđin prolazi glavni put koji prati rijeku, dok je željeznica na pojedinim mjestima morala da bude provučena kroz planinu. Tunel željezničke pruge ispod područja grada dugačak je više od 1.800 metara, a lokalni vozovi i dalje predstavljaju važnu vezu ovog teško pristupačnog kraja sa ostatkom regiona.

Grad je vijekovima živio zahvaljujući svom neobičnom položaju

Iako danas pažnju privlači prvenstveno izgledom, Janđin nije nastao usred ove klisure slučajno. Nalazi se na području koje je vijekovima povezivalo današnje provincije Sečuan i Junan i predstavljalo važnu tačku na drevnom južnom kraku Puta svile.

Kroz ovaj kraj prolazio je i drevni put Vuči, čiji počeci sežu više od 2.000 godina u prošlost. Bio je jedna od najstarijih zvaničnih saobraćajnica koje su povezivale Junan sa centralnim dijelovima Kine, a dio starog puta sačuvan je i danas. Rekom su nekada prolazili trgovci koji su prevozili so, bakar i čaj, pa je geografija koja danas izgleda kao velika prepreka nekada bila upravo razlog zbog kojeg je ovo mjesto bilo važno.

Ipak, život između rijeke i strmih planina ima cijenu. Ovakav teren posebno je osjetljiv na poplave, odrone i druge prirodne nepogode tokom perioda obilnih kiša. Zbog nedostatka prostora i bezbjednosnih problema, sjeverno od starog gradskog jezgra razvijano je i novo naselje, dok su u starijim dijelovima grada rušene i obnavljane zgrade koje više nisu bile bezbjedne za stanovanje.