Ankara je poslala signal Vašingtonu da je spremna da bude domaćin pregovora usmjerenih na rješavanje sukoba u Ukrajini, saopštio je izvor u Vladi Turske agenciji RIA Novosti.

“Turska je spremna da bude domaćin razgovora o Ukrajini i na tehničkom i na najvišem nivou. Ovaj signal je prenesen SAD u kontekstu inicijativa koje Vašington trenutno preduzima za rješavanje ukrajinskog sukoba”, naveo je izvor.

Prema riječima izvora, Ankara je spremna da obezbijedi mjesto za diplomatski angažman prilagođen formatu i nivou predloženih pregovora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da je Moskva spremna da nastavi pregovore o rješavanju situacije u Ukrajini u okviru trilateralnog formata.

On je napomenuo da bi cilj takvih razgovora bio da se razgovara o bezbjednosnim garancijama i za Rusiju i za Ukrajinu nakon zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma.

Putin je naglasio da bi svaka takva diskusija morala da se bavi i širom arhitekturom evropske bezbjednosti.

Super El Ninjo u Pacifiku jača i utiče na vremenske obrasce u Sjevernoj Americi, dok Evropa bilježi suprotan trend sa toplijim temperaturama.

Novembarske prognoze već izgledaju slično prošlim snažnim El Ninjo epizodama iznad Sjeverne Amerike. Međutim, Evropa započinje mjesec sa obrascem koji je potpuno suprotan onome što smo viđali tokom ranijih novembara sa El Ninjom, piše Severe Weather.

Iznad Evrope vidimo da ove godine donose trend niskog vazdušnog pritiska nad Sjevernim Atlantikom, koji se pruža preko čitave sjeverne Evrope, uz greben visokog pritiska iznad južne polovine. To kontinentu donosi toplije temperature, sa izuzetkom sjeverozapada, sjevera i jugoistoka.

Prognoza za početak novembra

Temperaturni odgovor prati prelazak na izraženije sjeverno do sjeveroistočno strujanje. To u prvoj trećini novembra donosi temperature ispod prosjeka u sjeverozapadne, centralne i južne krajeve.

Prognozira se više padavina na krajnjem jugu i jugoistoku kontinenta usljed oblasti niskog pritiska u tom regionu.

Sredina novembra

Temperaturne i padavinske anomalije u ovom periodu pokazuju hladniji i vlažniji trend u južnim i jugoistočnim dijelovima, uslovljen sjevernim strujanjem iz oblasti niskog pritiska. Uticaj El Ninja na Evropu je znatno manje postojan.

Kraj novembra

I dalje će biti prisutna zona niskog pritiska nad sjeveroistokom i istokom, koja stvara hladnije sjeverno strujanje. To se odražava na temperaturni trend za kraj novembra: hladnije strujanje ka jugoistoku i toplija vazdušna masa koja prodire preko zapadno-centralnih dijelova.

Ulazak u zimu i prognoza za decembar

Mjesečni obrazac prosjeka za decembar takođe pokazuje anomaliju pritiska bližu prošlim snažnim El Ninjo epizodama. Oblast niskog pritiska koja se razvija na Atlantiku i sjeverozapadnoj Evropi, stvarajući izraženije zapadno do jugozapadno, blaže strujanje ka kontinentu.

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.