Ženama će prvi put biti dozvoljeno da glasaju na zasjedanju Biskupskog sinoda Rimokatoličke crkve koje počinje u Rimu.
Papa Franja je u aprilu odobrio izmjene normi koje regulišu Biskupski sinod, otvarajući put ženama da imaju 54 od ukupno 365 glasova.

– Ovo je izuzetan iskorak za žene. Ne samo zbog događaja ovog oktobra u Rimu, već i zato što je crkva našla drugačiji način da bude crkva – izjavila je direktorka Svetske ženske opservatorije Marija Lija Zervino.

Na tronedjeljnom sinodu, koji će se održati iza zatvorenih vrata, učestvovaće stotine delegata koji će se baviti nekim od gorućih pitanja sa kojima se crkva suočava – od uloge žena do svešteničkog celibata i blagoslova za homoseksualne parove.
Zasjedanje će se završiti glasanjem o konkretnim prijedlozima koji će se zatim iznijeti papi na razmatranje.

Umjesto da se fokusira na jednu temu, kao što je uobičajeno, dnevni red ovog sinoda će se baviti širokim pitanjem kako Rimokatolička crkva može da bude inkluzivnija.

Iako su žene od vitalnog značaja za veći dio crkvenog rada, od podučavanja u katoličkim školama do kadrova u katoličkim bolnicama, crkva im i dalje brani da postanu sveštenici ili pristupe najvišim činovima, prenosi RTS.

Papa Franja je preduzeo nove korake da riješi ovu neravnotežu, imenujući nekoliko žena na visoke položaje u Vatikanu.

Ipak, odluka da se ženama dozvoli da glasaju na sinodu izazvala je negodovanje konzervativnih struja Rimokatoličke crkve.

Slovačka će uvesti privremene kontrole na granici sa Mađarskom, usljed rastućeg broja ilegalnih migranata, saopštila je slovačka Vlada.

U ukazu Vlade navodi se da će kontrole granice početi sutra i da će trajati 10 dana.

Smatra se da je odluka Bratislave reakcija na kontrole koje su Češka, Poljska i Austrija uvele juče na granicama sa Slovačkom.

Slovačka je suočena sa povećanjem broja migranata ove godine za 11 puta. Migranti uglavnom dolaze sa Bliskog istoka i iz Avganistana i ulaze u Slovačku iz Mađarske na putu za Njemačku i druge zemlje zapadne Evrope.

Vlada Slovačke saopštila je da je u tu zemlju od početka godine ušlo gotovo 40.000 ilegalnih migranata. Broj ilegalnih migranata u septembru bio je jednak onom koji je zabilježen tokom cijele prošle godine.

Političari Evropske unije, koji govore o namjeri da prime Ukrajinu u EU do 2030. godine, i dalje vjeruju da će ta zemlja u kojoj su na vlasti sljedbenici Stepana Bandere opstati do tada, rekao je zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
– Šef Evropskog saveta Šarl Mišel izjavio je da postoji mogućnost da Ukrajina uđe u EU do 2030. godine. To znači da u EU vjeruju da će sadašnja banderovska država izdržati do tada – napisao je Medvedev na Telegramu.

Ranije je Mišel rekao za Špigl da bi Ukrajina, ukoliko ispuni sve potrebne uslove, mogla da uđe u EU 2030. godine.

Kako bi se to realizovalo, Ukrajina i druge zemlje kandidati za članstvo treba da sprovedu reforme, da se izbore sa korupcijom i da se pridržavaju svih zakonskih uslova.

Mišel je rekao da to “neće biti lak zadatak”, ali je pozvao da se ne gubi vrijeme. Takođe je podsjetio da zemlje Zapadnog Balkana čekaju da uđu u EU već 20 godina.

Istovremeno, list Fajnenšel tajms, pozivajući se na interne procjene budžeta EU, predstavljene u dokumentu Saveta EU, piše da će ulaskom u EU Ukrajina imati pravo da dobije oko 186 milijardi evra za sedam godina.

Stepan Bandera je bio vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista, koja je bila poznata po svojoj radikalnoj antisemitskoj ideologiji.

Prema istoričarima iz različitih zemalja, militantno krilo organizacije – Ukrajinska pobunjenička armija (UPA) – u više navrata je pomagalo trupama nacističke “emačke u istrebljivanju Јevreja.

Kao rezultat toga, Bandera se generalno posmatra kao nacistički saradnik u Njemačkoj i Izraelu.