Koalicija stranaka parlamentarne većine u Sloveniji predala je prijedloge za raspisivanje tri savjetodavna referenduma – o smanjenju PDV-a na energente i hranu, racionalizaciji javne uprave i zabrani nošenja burki na javnim mjestima.

Oni bi bili održani istog dana kada i zakonodavni referendum o zakonu za razvoj Slovenije, saopštili su predstavnici Slovenačke demokratske stranke (SDS), Nove Slovenije (NSi) i Demokrata.

Poslanik NSi Janez Žakelj izjavio je da su energija i hrana neophodni za život i da se očekuje rast njihovih cijena. Prema njegovoj procjeni, smanjenje PDV-a na hranu moglo bi da dovede do pada cijena od četiri odsto, što bi porodicama donijelo uštedu od oko 100 evra godišnje, prenosi slovenački portal 24 ur.

Smanjenje PDV-a na hranu već je predviđeno zakonom za razvoj Slovenije, o kojem će građani takođe odlučivati na referendumu. Inicijatori iz redova sindikata i civilnog društva prikupili su više od 40.000 potpisa potrebnih za pokretanje postupka.

Predstavnici vladajuće koalicije smatraju da se u javnosti do sada pojavilo mnogo dezinformacija o tom zakonu i ističu da žele da građani jasno iskažu stav o smanjenju PDV-a na hranu i energente.

Drugi referendum odnosio bi se na racionalizaciju javne uprave. Poslanik SDS-a Zvonko Černač ocijenio je da bi trebalo postepeno smanjivati nepotrebne birokratske procedure i racionalizovati javni sektor. Predložio je i uvođenje ustavne odredbe kojom bi se ograničila javna potrošnja u odnosu na bruto domaći proizvod, za šta bi bila potrebna dvotrećinska većina.

Černač je pozvao građane da razmisle o tome da li su javne službe danas kvalitetnije nego prije 35 godina, kada je u javnoj upravi bilo zaposleno znatno manje ljudi. Prema njegovim riječima, referendum bi vladi dao jasan signal za pokretanje reformi, iako bi za njihovu realizaciju bilo potrebno više vremena.

Treći referendum odnosio bi se na zabranu pokrivanja lica na javnim mjestima, uključujući nošenje burki.

Šefica poslaničke grupe Demokrata Elena Zavadlav Ušaj rekla je da predlažu opšte i neutralno pravilo koje ne bi bilo usmjereno protiv određene religije, odjeće ili grupe ljudi, već na sprečavanje pokrivanja lica kada ono onemogućava ili znatno otežava identifikaciju osobe.

Prema njenim riječima, zakon bi morao da predvidi razumne i srazmjerne izuzetke, između ostalog zbog zdravstvenih razloga, posla, bezbjednosti, vremenskih uslova, sporta, kulture i tradicije.

Žakelj je, međutim, otvoreno rekao da je riječ o pitanju burki. Naveo je da je, zbog povećane imigracije, važno jasno definisati šta je prihvatljivo, uz očekivanje da se doseljenici prilagode slovenačkim običajima i kulturi.

Predstavnici vladajuće koalicije žele da sva četiri referenduma budu održana istovremeno, ali za sada nisu otkrili datum. Ocijenili su da su prijedlozi sadržajno povezani i da bi zajedničko glasanje bilo praktičnije za građane.

Na kritike opozicije da vlast koristi zakonodavne referendume kako bi uz njih dodavala i savjetodavne, Žakelj je odgovorio da su referendumi najdemokratskiji oblik odlučivanja.

Zavadlav Ušaj dodala je da zajedničko održavanje glasanja treba da smanji troškove i uštedi vrijeme biračima.

Na pitanje zašto ranije nije podržan opozicioni predlog o uvođenju dva referendumska dana godišnje, Černač je odgovorio da za sve postoji pravo vrijeme i podsjetio da je slična inicijativa i ranije bila razmatrana u parlamentu.

Nevrijeme praćeno obilnim padavina zahvatilo je jugozapad Slovenije, gdje su bujične vode poplavile stambene, poljoprivredne, školske i druge objekte, a vodotokovi preplavili puteve.

Prema izvještaju Centra za obavještavanje u hitnim slučajevima, vatrogasci su ispumpavali vodu iz objekata, spasavali ljude zarobljene u vozilima, štitili ugrožene lokacije vrećama sa pijeskom, te uklanjali odrone.

Putevi u opštinama Komen i Ajdovščina postali su neprohodni zbog odrona i klizišta.

Najveći broj incidenata – 38, zabilježen je na području koje pokriva Regionalni centar za obavještavanje Nova Gorica, a zatim na području Regionalnog centra za obaveštavanje Postojna gdje je bilo 17 slučajeva.

Nagomilani otpad, prepuni kontejneri i nesnosan smrad izazvali su nezadovoljstvo prodavaca i stanovnika u blizini privatne pijace Dubrava u zagrebačkoj Koledinečkoj ulici, a pojedini tvrde da smeće nije odvoženo oko tri sedmice.

Nakon što su građani poslali fotografije velike gomile otpada, novinari Jutarnjeg lista obišli su pijacu. Dio smeća u međuvremenu je uklonjen, ali neprijatan miris i preostali otpad pokazivali su da posao još nije završen.

“Mislim da nisu odvozili smeće tri sedmice. To je smetlište od pijace na kojoj se inače smeće odvozi svaki dan baš zato što postoji potreba za tim. Zamislite kako je to izgledalo do jutros”, rekao je prodavac odjeće.

Kako je nastala velika gomila otpada?

Pijaca Dubrava predstavlja veliki kompleks štandova na kojima se prodaju povrće, voće, jaja, odjeća, obuća i cvjetni aranžmani za groblje.

Ostaci voća i povrća, plastična ambalaža i drvene gajbe redovno se skupljaju oko prodajnih mjesta. Međutim, prema navodima sagovornika, problem je postao znatno ozbiljniji kada je prestao redovan odvoz otpada iz prostora sa kontejnerima na rubu pijace.

Kontejneri su se prepunili, a vreće sa smećem počele su da se odlažu gdje god je bilo slobodnog prostora. Gomila je ubrzo postala vidljiva i sa ulice.

Iako pojedini prodavci kažu da opšta urednost pijace već duže vrijeme nije zadovoljavajuća, naglašavaju da sadašnje nagomilavanje otpada predstavlja vanredno stanje.

Da li su kamioni prestali dolaziti prije štrajka?

Dio prodavaca odgovornost pripisuje službi Čistoća, tvrdeći da su kamioni za odvoz smeća jednostavno prestali dolaziti.

Stanovnik koji živi u blizini i svakodnevno prolazi pored prostora za odlaganje otpada rekao je novinarima u srijedu poslijepodne da je problem počeo i prije najavljenog štrajka.

“Tačno znam da su i prije štrajka prestali dolaziti i smrad se odmah počeo širiti. Onda su najavili štrajk pa smo bili sigurni da se to neće još riješiti. Vjerujete li da su tek danas došli, a rekli su da će morati u dvije ture jer je toga jednostavno previše”, ispričao je.

Tokom novinarskog obilaska prostor je bio čistiji nego na fotografijama koje su prethodno dostavili čitaoci. Ipak, smrad je i dalje bio nesnosan, a za uklanjanje preostalog otpada bio je potreban još jedan dolazak radnika Zagrebačkog holdinga.

Kakvo je stanje na pijaci nakon promjene vlasništva?

Jedan prodavac upozorio je da se problemi sa održavanjem ne svode samo na posljednji zastoj u odvozu smeća.

“Uvijek ovdje ima smeća. Pijaca je pa se određena količina nereda očekuje, ali nikada se ne čisti detaljno, pa nije samo do dnevnog nereda – to je isto smeće koje gledamo mjesecima”, rekao je.

Dodao je da se vlasnička struktura promijenila 1. oktobra, zbog čega još ne može procijeniti kako će novi vlasnici upravljati prostorom.

“Moram naglasiti da se 1. oktobra promijenila vlasnička struktura pa ne mogu još procijeniti kako je sa novim vlasnicima, ali prethodni su bili stranci i nisu baš marili za ovaj prostor”, naveo je.

Prema njegovim riječima, već je primijetio češće čišćenje otvorenog dijela pod novim vlasnicima. Ipak, smatra da je cijeloj pijaci potrebna potpuna i detaljna obnova, kao i temeljno čišćenje.

Da li i pojedini prodavci doprinose problemu?

Jutarnji navodi da nisu svi sagovornici saglasni da odgovornost snosi isključivo Čistoća.

Prodavac iz unutrašnjeg dijela pijace, koji je tokom obilaska bio najčistiji, tvrdi da pojedini radnici ostavljaju vreće pored kontejnera čak i kada u njima ima mjesta.

“Postoje neki nekulturni ljudi koji rade ovdje i odbijaju da bacaju smeće u kontejnere, već ga samo ostavljaju uz njih, čak i kada su kontejneri prazni. To je, po meni, samo bezobrazluk”, rekao je.

Dodao je da zbog takvog ponašanja ne zamjera radnicima koji isprazne kontejnere, a ne pokupe otpad ostavljen pored njih.

Šta kažu uprava pijace i Zagrebački holding?

Novinari su pitanja uputili kompaniji Plodine Zagreb d.o.o., koja je, prema informacijama dostupnim na internetu i navodima radnika, početkom oktobra preuzela pijacu.

Od kompanije su zatražili objašnjenje kako je došlo do nagomilavanja otpada i kako su organizovani čišćenje prostora i odvoz smeća.

Pitanja su poslata i Zagrebačkom holdingu, odgovornom za konačni odvoz prikupljenog otpada, kako bi razjasnio uzrok zastoja i odgovornost za nastalu situaciju.

U trenutku objavljivanja izvornog teksta odgovori nisu bili dostavljeni, a Jutarnji list najavio je da će ih objaviti kada ih dobije.