Hrvatska je decenijama omiljena ljetnja destinacija za većinu Čeha, ali među lokalnim stanovništvom oni nemaju baš laskav nadimak.

Zbog toga što na odmor dolaze puni konzervirane hrane iz domovine, Hrvati su ih prozvali ”paštikarži” (paštetari) – izrazom koji potiče od riječi ”pašteta” i koristi se kao pogrdan naziv za turiste koji izbjegavaju da troše novac u lokalnim restoranima.

Iako bi se moglo pomisliti da je taj stereotip danas, 2025. godine, stvar prošlosti, mnogi Hrvati se s tim ne slažu.

”Da, upravo tako zamišljamo prosječnog Čeha i moram da kažem da većina i dalje odgovara toj slici”, rekao je Ivica, vlasnik restorana iz Splita.

Ni njegov kolega Ante nije bio blaži:

”Ne volim previše Čehe, kod mene su na listi prioriteta dosta nisko, pa kad mogu, dajem prednost recimo Nemcima, Austrijancima ili Holanđanima. Nekad dođu i samo sjednu za sto bez pitanja. Onda im jasno damo do znanja da nisu dobrodošli, tako što ih, recimo, ignorišemo”.

Ante dodaje da od stola za kojim sjede Česi zaradi i do duplo manje nego kad tu sjede drugi gosti. Takođe se požalio i na bakšiš koji ostavljaju – često ne prelazi ni 10%, što se u Hrvatskoj smatra minimalnim.

Česi su, osim nadimka ”paštikarži”, među Hrvatima poznati i kao ”pivožderi”. Ali pošto je cijena ovog omiljenog napitka na nekim mjestima narasla i do 6 evra, Česima to nimalo ne prija, pa to glasno komentarišu u restoranima. Zbog toga vlasnici ugostiteljskih objekata više i ne ciljaju na ovu klijentelu, već radije dočekuju turiste iz drugih zemalja.

Česi pozivaju Hrvate da preispitaju svoj pristup

Češki turisti se, međutim, brane i pozivaju domaćine da preispitaju svoj pristup i politiku formiranja cijena, jer situacija postaje nepodnošljiva, piše dalje mix24.cz.

”Razgovarali smo i sa Nemcima koji su očajni zbog toga koliko je ovdje poskupila hrana u restoranima. Navikli su da jedu napolju, ali to sada jednostavno više ne mogu da priušte. To zaista nisu očekivali”, rekao je Jan iz Berouna i dodao da su po njegovom mišljenju najviše poskupili morski plodovi.

Ni piće ne prolazi mnogo bolje.

”Pivo u prosjeku košta oko 5 evra, nekad i više. To je skuplje nego u Nemačkoj, a ovde je to standard – jeftinije gotovo da ne postoji. Djeluje skoro kao da su se ugostitelji dogovorili i da vještački drže cijene visoko”, opisao je stanje na Jadranu i zaključio da su više cijene vjerovatno samo još u Francuskoj i Danskoj, prenosi Blic.

U ponedjeljak se na plaži u Promajni (kod Baške Vode, Hrvatska) odvijala prava drama kojoj su svjedočili mnogobrojni turisti.

Prema svjedočenju Tuzlaka koji se u tom trenutku s porodicom zadesio na plaži u Promajni, muškarac iz Mostara je preminuo tokom kupanja u moru.

“Umro čovjek, izvukli ga iz mora. Niko nije primjetio”, kaže za Fokus sagovornik koji nije želio da mu navodimo ime i prezime.

“Na plažu ga izvuku i zvali hitnu. Medicinsko osoblje hitne pomoći ga je pokušalo oživjeti, trajalo je to jedno sat vremena, ali nije bilo pomoći. Ono što je šokiralo i mene i sve ljude koji su se u tom trenutku zatekli na plaži, jeste da su ga ljudi iz hitne, nakon što su shvatili da mu nema pomoći, ostavili ispod suncobrana usred plaže i otišli. Dva sata je ležao tako”, kaže naš sugovornik.

“Takva je kažu procedura”, dodaje.

“A, nikoga s njim, samo policija. Niko nema pojma ko je, ni šta je. Samo ga ostavili na plaži i otišli. Ljudi se zgrozili, ležao je na suncu tako dva sata”, kaže sugovornik za Fokus.

“Još neka žena došla i pita mogu li ja uzet svoj suncobran. A ispod njega leš. Policija uze suncobran i dadoše joj ga. Ostade onako tijelo na plaži”.

Žena došla na plažu da ga traži
Tek naveče, kaže naš sagovornik, došla je žena na plažu da ga traži, jer se nije pojavio kući. I tako je saznala šta se desilo.

“Iz Mostara je čovjek. Ima tu kuću valjda i došao da se okupa”, saznao sam kasnije.

“Mučno je bilo gledati tijelo da su ga ostavili dva sata nasred plaže. Poslije dva sata došli su iz pogrebnog sa sandukom. Cijela plaža gleda, staviše ga u sanduk i odvezoše.”

Neugodna scena kojoj je svjedočio nije nešto što bi čovjek volio doživjeti tokom godišnjeg odmora.

“Svašta se dešava. I sve je to dio života, ali baš da ga usred plaže onako ostave. Nadrealno”, kazao je za Fokus Tuzlak koji je svjedočio nemilom događaju.

(Fokus)

Riječka podružnica stranke Most objavila je snimak svog člana Krešimira Rotima u kojoj govori kako ustaše nisu bili fašisti, kako nisu prodali Dalmaciju Italiji te kako je u ustaškom logoru Jasenovcu nađeno 440, odnosno po neslužbenim procjenama, 600 tijela.

Rotim to govori odgovarajući na video koji se ovih dana proširio društvenim mrežama, a na kojem mladi SDP-ovci, reagujući na široku afirmaciju ustaškog pozdrava “Za dom spremni” u društvu nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, govore ko su bile ustaše i šta je bila Nezavisna Država Hrvatska.

“Čovjek bi očekivao kad netko priča o ustašama da je barem pročitao načela ustaškog pokreta u njima nije od fašizma, već revolucionarna borba za svrgavanje Kraljevine Jugoslavije i velikosrpske ideje koja je bila utjelovljenje te iste države”, govori u videu mostovac Rotim, a potom odgovara na tvrdnju da su ustaše u mjesec od uspostave vlasti prodale Dalmaciju Italiji.

“Opet griješi pajdo. Dalmaciju je prodala Kraljevina Jugoslavija. Rapallskim ugovorima 1920. godine. Njime su prodani Istra, dio Kastavštine, Palagruža, Lastovo, Cres Zadar, a kasnije bogme i Rijeka”, govori mostovac.

Rotim potom komentariše broj ubijenih u Jasenovcu – Srba, Jevreja, Roma i Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu.

“Otkriveno je oko 440 leševa, a sa neslužbenim procjenama dolazimo do brojke oko 600. Kako je moguće na mjestu na kojem je ubijeno preko 83.000 ljudi da se na njemu nalaze barem natruhe takvog ogromnog zločina”, navodi Rotim.

Šta je bila NDH?
Podsjetimo, Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila je fašistička marionetska država uspostavljena 1941. godine uz podršku nacističke Njemačke i fašističke Italije, nakon okupacije i raspada Kraljevine Jugoslavije.

Na njeno je čelo došao ustaški pokret, totalitarna i ekstremno nacionalistička organizacija na čelu s Antom Pavelićem. Režim NDH provodio je rasne zakone po uzoru na nacističke, a politika sistemske diskriminacije, progona i fizičke likvidacije Srba, Jevreja, Roma i političkih protivnika bila je centralni element vladavine ustaškog režima.

Ustaški režim nije bio samo fašistički, već je u službi Musolinijeve Italije pristao i na to da Hrvatska dobije stranog kralja. Ante Pavelić je 1941. imenovao italijanskog princa Aimonea di Savoia-Aoste, koji nikada nije ni kročio u Hrvatsku, kraljem NDH pod imenom Tomislav II., čime je dodatno potvrdio podanički odnos prema fašističkom Rimu.

Najozloglašenije mjesto masovnih zločina u NDH bio je koncentracioni logor Jasenovac, koji su ustaše osnovale 1941. godine. Jasenovac je bio logor smrti u kojem su zatvorenici mučeni, ubijani i sistematski istrebljivani, a predstavlja jedan od najstrašnijih simbola zločinačkog karaktera NDH u Drugom svjetskom ratu.

Ko je obalu prodao Talijanima?
Podsjetimo, ustaški režim na čelu s Antom Pavelićem već je u aprilu 1941. sklopio tzv. Rimskim ugovorima s fašističkom Italijom niz sporazuma kojima je Musolinijevom režimu ustupljen velik dio istočne jadranske obale. Iako su Rapalskim ugovorom 1920. Italiji bili priznati određene teritorije u Istri i Dalmaciji, Pavelić je fašističkoj Italiji dobrovoljno dao znatno više – uključujući dijelove Dalmacije koji nikad nisu bili obuhvaćeni tim međunarodnim sporazumima, poput Splita, Šibenika i većine jadranskih ostrva.

Time je Italija de facto anektirala velik dio dalmatinske obale, a Pavelićev režim se time pokušao odužiti Musoliniju za političku i vojnu podršku pri uspostavi Nezavisne Države Hrvatske. Istoričari ističu da je riječ o jednom od najeklatantnijih primjera izdaje nacionalnih interesa u novijoj hrvatskoj istoriji, navodi Index.