U Hrvatskoj je 76 odsto šumskog područja državno i taj se teren stalno obilazi i štiti, no haos je u privatnim šumama koje se protežu na 600.000 hektara koliko je, zapravo i vlasnika.

Potražnja se povećala otkako rastu cijene energenata, a u jedanaest mjeseci 2022. godine u Hrvatskoj je evidentirano 528 krivičnih djela krađe drva, navodi Večernji list.

“Svakodnevno teški šleperi izvlače trupce iz šume te su lokalni putevi toliko uništen i izbrazdani da ni traktorima, posebno kada je kišno vrijeme, ne možemo do svojih kuća. Nitko ne zna tko i za koga sječe po šumi, ali to ne prestaje”, govore već očajni stanovnici Karlovačke županije.

Prema riječima Marina Svetića, voditelja karlovačke podružnice Uprave šuma, potražnja za drvnom masom zadnjih je godina sve veća, posebno otkako su počele rasti cijene energenata.

“Problem povećanog broja šumskih krađa uglavnom se događa u privatnim šumama, koje čine četvrtinu ukupnih šuma u Hrvatskoj i za koje su nadležni njihovi vlasnici i za njih nemamo aktualne podatke. Oni se za čuvanje šuma mogu organizirati u okviru udruga privatnih šumoposjednika, a na raspolaganju im je i Savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede. Privatni šumski posjedi uglavnom su malen, prostiru se na oko 600.000 hektara te je gotovo isti toliki i broj vlasnika”, dodaju u Hrvatskim šumama.

U privatnim šumama, kažu upućeni, zapravo vlada pravi haos, a najgora je situacija na području Korduna. Vlasnici šuma u kojima se događa ilegalna sječa mahom ne žive u Hrvatskoj, nego daju dozvolu firmi za sječu, ali ne mogu kontrolisati što oni rade, a firme to često iskorištavaju. Problem su i nerazriješeni imovinskopravni odnosi pa se zna dogoditi da je na parceli i nekoliko vlasnika koji tuže jedan drugoga.

Drvna je masa sve traženija, cijene na tržištu takođe rastu, a i vlasnici privatnih šuma često i sami krše zakon i sijeku bez potrebnih dozvola.