Connect with us

Društvo

HOĆE LI DOĆI I TAJ DAN? Privatni fakulteti pred gašenjem zbog afere sa diplomama

Fakulteti i univerziteti čiji su direktori, rektori i profesori uhapšeni u akciji „Klaster“ zbog trgovanja falsifikovanim diplomama, uskoro će biti ugašeni, saznaje portal CAPITAL.

Prema dobro provjerenim informacijama, radi se o Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke “Prometej”, Nezavisnom univerzitetu (NUBL) i Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” koji će u vrlo kratkom roku prestati sa radom. Ista sudbina najvjerovatnije čeka i visokoškolske ustanove “CKM” i “Victoria” iz Mostara koje su se našle na ovoj optužnici.

Razlozi za zatvaranje su, prije svega, “loš glas” na koji su dospjele ove ustanove nakon hapšenja odgovornih za organizovano prodavanje falsifikovanih diploma i namještanje ispita, zbog čega su se studentni masovno ispisali i prebacili na druge visokoškolske ustanove. Drugi razlog, prema našim informacijama su i “odvezane ruke” Agencije za razvoj visokog obrazovanja Republike Srpske (AVORS), kao i one na nivou BiH da “počisti teren” u oblasti visokog obrazovanja.

Izvor CAPITAL-a kaže da se zbog optužnice i jasnih dokaza da su ove ustanove umiješane u trgovanje falsifikovanim diplomama ide ka njihovom zatvaranju. Pojašnjava da svi fakulteti na univerzitetu gube licencu i akreditaciju bez obzira da se li se na svakom ili samo jednom od njih trgovalo diplomama.

“To ne bi trebalo da utiče na diplome onih koji su “regularno” završili ove fakultete ili koji nisu otkriveni u kupovanju ili falsifiovanju. Koliko vidimo, sa ovih fakulteta se studenti masovno prepisuju na druge. Tri visokoškolske ustanove i univerziteta u Banjaluci idu pod led, a prema sadašnjim informacijama, isto će se desti i sa ostalima koji su obuhvaćeni ovom optužnicom“, rekao nam je naš izvor.

Aktuelni direktor Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke Borislav Bijelić kaže da su “u statusu mirovanja”, te da organizuju samo odbrane završnih radova za apsolvente. Novu generaciju nisu ni upisivali u svjetlu aktuelne optužnice bivšeg direktora i suvlasnika Dragan Ilića, ali i suočavanja sa kompletnim odlivom studenata.

““Prometej” više ne funkcioniše. Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS je odbila naš zahtjev za akreditaciju, ali nije još dostavila rješenje. Za to vrijeme, mi smo uložili žalbu sudu i čekamo konačnu odluku, ali vjerovatno to rješenje ne dolazi jer i oni čekaju riječ suda. Međutim, studenti su masovno počeli da se ispisuju. Mi više studenata nemamo, a nismo ni upisivali novu generaciju“, kaže Bijelić.

Dodaje da zna da su neki obuhvaćeni optužnicom postigli sporazum sa Tužilaštvom BiH i priznali krivicu. Da li će nadežno ministarstvo svima oduzeti licencu, to će se vidjeti, kaže Bijelić.

“Optužnicom su obuhvaćeni bivši direktor kao odgovorno lice i samo jedan profesor iz Bijeljine, ako se dobro sjećam. Ako se pažljivo čita optužnica, u dijelu koji se odnosi na direktora naše visokoškolske ustanove, to se ne može porediti u odnosu na ono što se stvalja na teret drugima. Ne opravdavam nikoga, ali nigdje nećete naći da je uzimao novac i sastajao se po kafanama kao ostali“, kaže Bijelić i dodaje da je prosvjetna inspekcija ranije protivzakonito dva puta naložila da se ponište diplome “Prometeja” i da su oba slučaja pred sudom dokazali da su one bile validne.

Kaže da im je AVORS uskratila akreditaciju, te da su se oni na to žalili pred sudom i da još uvijek čekaju odluku.

“Prometeju” je akreditacija istekla 19. oktobra 2024. godine, a AVORS je još 25. juna 2024. godine, i pored vođenog upravnog postupka pred Okružnim sudom u Banjaluci, odbila novu akreditaciju ustanove. Prema Državnom registru visokoškolskih ustanova, 15.10.2024. godine akreditacija je istekla i Nezavisnom univerzitetu Banjaluka NUBL, koji je zauzeo istaknuto mjesto na ovoj optužnici.

Za šta se terete optuženi
Podsjetimo, u akciji “Klaster” na području Banjaluke, Mostara i Brčkog, zbog trgovanja falsifikovanim diplomama uhapšeni su profesori, direktori i rektori koji su po uhodanoj šemi prodavali diplome medicine, prava, zaštite na radu, šumarstva, ekonomije i brojnih drugih zvanja.

U optužnici na 50 stranica navodi se da su oni otvoreno dogovarali detalje prodaje diploma, fiktivnog polaganja ispita i odbranu diplomskih radova.

Cijene lažnih diploma bile su u rangu polovnih vozila, a često su zavisile od “dužine studiranja” i toga da li će “diplomac” zvanje po narudžbi steći za dva – tri mjeseca ili za devet mjeseci. Naplaćivali su od 3.500 maraka pa sve do 10.000 maraka, a do sada je utvrđeno da su inkasirali najmanje 370.000 maraka.

Zbog trgovine lažnim diplomama optužnicom je obuhvaćeno 15 fizičkih i šest pravnih lica koji se terete da su prodali najmanje 49 diploma osobama koje nisu studirale.

Apsolutna zvijezda optužnice je rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić. U stopu ga prati i suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” Banjaluka Dragan Ilić, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović. Takođe, tu su i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” iz Mostara Vladimir Stojanović.

Kalinić je optuženom Draganu Iliću pomogao da se retroaktivno prijavi i da bude izabran u zvanje docenta za užu naučnu oblast menadžment.

Optuženi su profesori fakulteta Denis Pračić (Union i Univerzitet modernih nauka Mostar), Mirko Tufegdžija i Vojislav Škrbić (PIM Banjaluka), Ljubiša Todorović (Prometej Banjaluka i CKM Mostar), Dragan Golijanin (Victoria international university Mostar, pravni nasljednik CKM).

Tu su i posrednici i zastupnici zaduženi uglavnom za “prljavi dio posla”, tačnije naplatu u komunikaciju sa “studentima” i “diplomcima” kojima su dostavljali već napisane radove i prezentacije, Vaso Pajić, Goran Lalović, Dušan Perić, Senad Sinanović, Ljubinko Dobraš, te Miodrag Tepić.

Vodili urednu evidenciju kupaca diploma
Neki od njih, poput Dušana Perića, imali su uredne pismene evidencije od koga su koliko naplatili za školarine, diplome, kao i šta su sve dogovarali.

Za sve diplome koje su do sada prodali, navodi se da će biti zatraženo poništavanje. Ne zna se da li će osobe koje su ih kupile i lažirale stručnu spremu u procesu zapošljavanja biti takođe pozvane na odgovornost.

Tužilaštvo BiH u optužnici navodi da kupci diploma nisu učestvovali u procesu školovanja ili su bili u malom obimu, za šta navode da imaju preko 3.000 dokaza i 70 svjedoka, a oni koji su optuženi, terete se za krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, nedopuštenu trgovinu, falsifikovanje isprava i druga povezana krivična djela.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana postepeno naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa kišom.

Ujutro će biti vedro i hladno, u višim predjelima mjestimično sa slabim mrazom, a lokalno uz rijeke i po kotlinama sa maglom.

U nastavku dana biće pretežno sunčano i toplo, a od podne se očekuje naoblačenje od sjevera, koje će se do večeri širiti ka svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Kiša i pljuskovi sa grljmavinom prvo će početi na sjeveru i zapadu, a do narednog jutra će zahvatiti sve predjele.

Biće i jakih udara vjetra, naročito u Krajini i na sjeveru.

Minimalna temperatura vazduha biće od tri do devet, na jugu do 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 na istoku do 26 na zapadu, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KPZ BANJA LUKA KUPUJE KOKE NOSILJE: Traže 1.700 komada, cijena 34.914 KM

Kazneno-popravni zavod Banja Luka- Privredna jedinica Tunjice objavio je javnu nabavku u kojoj traži koke nosilje starosti 18. nedelja.

U pozivu, u koji je Raport imao uvid, Uprava zatvora traži koke nosilje Hibrid Lohmann.

Prema javnom pozivu, KPZ Banja Luka traži 1.700 koka nosilja, a ukupna cijena s uračunatim PDV-om iznosi 34.914 maraka.

Koke se nabavljaju za potrebe zatvorenika. Inače, cijena jedne koke nosilje na internetu kreće se od 20 maraka pa nadalje.

Kada je u pitanju marka, navodi se da koke nosilje starosti 18. nedelja Hibrid Lohmann robusne, mirnog karaktera i veoma lake za držanje. Odlično se snalaze u različitim sistemima uzgoja, uključujući podni, slobodan i kavezni prostor.

Nastavi čitati

Društvo

REGION REAGUJE NA SKOK CIJENA GORIVA, A ŠTA JE SA BiH? Hrvatska, Srbija i Crna Gora smanjile namete

Dok vlade Hrvatske, Srbije i Crne Gore posljednjih mjeseci koriste akcize i druge fiskalne mjere kako bi ublažile udar visokih cijena goriva, u BiH na državnom nivou nema primijenjenog smanjenja akciza. Postojao je prijedlog za njihovo privremeno smanjenje ili ukidanje, ali procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH nije završena.

Rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje koliko prostora države imaju da kroz poreze i druge namete ublaže udar na građane i privredu.

Dok su susjedne zemlje u proteklom periodu posezale za različitim mjerama, u Bosni i Hercegovini na državnom nivou nije uvedeno privremeno smanjenje akciza na gorivo.

Hrvatska ponovo smanjila trošarine

Vlada Hrvatske je 21. septembra dodatno intervenisala kako bi ublažila rast cijena goriva.

Trošarina na dizel smanjena je za još 0,03 evra po litru, pa je ukupno spuštena 0,10 evra ispod minimuma propisanog direktivom EU, uz saglasnost Evropske komisije. Istovremeno su uvedene najviše maloprodajne cijene koje važe od 22. septembra.

Prema odluci Vlade Hrvatske, najviša cijena benzina iznosi 1,74 evra, a dizela 1,91 evro po litru.

Vlada navodi da bi, bez ranijih mjera i intervencija, cijena benzina iznosila 1,95 evra, a dizela 2,26 evra po litru.

Crna Gora smanjila akcize do 40 odsto

Istog dana reagovala je i Vlada Crne Gore.

Od 22. septembra benzin i dizel se obračunavaju uz privremeno umanjene akcize – 30 odsto za benzin i 40 odsto za dizel. Maksimalna cijena eurosupera 98 iznosi 1,78 evra, eurosupera 95 1,74 evra, dok je eurodizel 1,95 evra po litru.

Ove cijene važe do 28. septembra, nakon čega slijedi novi obračun.

Srbija produžila niže akcize

I Srbija je posegnula za privremenim smanjenjem akciza.

Vlada Srbije produžila je 19. septembra važenje odluke o smanjenim akcizama na derivate nafte do 27. septembra 2026. godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku“.

Prema trenutno važećim stopama, akcize su za period do 27. septembra niže nego redovne zakonske stope, čime država dio udara viših svjetskih cijena preuzima na sebe.

Šta je uradila BiH?

Na državnom nivou situacija je drugačija.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 16. marta 2026. godine po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim bi Vijeće ministara dobilo mogućnost da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate.

Predstavnički dom je tada pozvao Dom naroda da zakon razmotri po hitnom postupku i u što kraćem roku.

Međutim, sama odluka Predstavničkog doma nije bila dovoljna da mjera počne da se primjenjuje.

Dom naroda je zahtjev za razmatranje ovog zakona imao uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 8. april, ali prema dostupnim parlamentarnim podacima nije došlo do njegovog konačnog usvajanja koje bi omogućilo primjenu predložene mjere.

Entiteti reagovali ograničavanjem marži

Za razliku od državnog nivoa, entitetske vlade jesu preduzimale određene mjere.

Vlada Federacije BiH propisala je maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate, kao mjeru neposredne kontrole cijena. Odluka je donesena sa ciljem ublažavanja posljedica poremećaja na energetskom tržištu.

U Republici Srpskoj takođe su na snazi maksimalne marže od 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji, a uvedena je i mogućnost umanjenja cijene benzina i dizela za 0,10 KM po litru na pumpama koje učestvuju u toj mjeri.

To znači da tvrdnja da u BiH „nije urađeno apsolutno ništa“ nije potpuno precizna. Preciznije je reći da na državnom nivou nije uvedeno smanjenje akciza, dok su entiteti koristili druge mehanizme za ublažavanje rasta cijena.

Zašto se ponovo govori o akcizama?

Akcize na gorivo predstavljaju prihod države i jedan su od elemenata konačne cijene koju građani plaćaju na benzinskim pumpama.

Zagovornici smanjenja akciza smatraju da bi dio prihoda trebalo privremeno ustupiti kako bi se smanjio udar na domaćinstva, prevoznike i privredu.

Sa druge strane, smanjenje akciza znači i manji poreski prihod, zbog čega svaka takva mjera ima direktne posljedice po javne finansije.

Predstavnički dom je upravo u martu kao razlog za hitno postupanje naveo ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata i njihove posljedice po građane i privredu.

Građani plaćaju i posljedice skupljeg goriva

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, smatra da visoke cijene goriva ne pogađaju samo vozače.

„Imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata ‘vuku’ sve druge cijene“, rekao je Omerbašić za „Nezavisne novine“.

Upravo zbog toga pitanje cijena goriva ponovo se našlo u središtu rasprave o tome koliko država može i treba da interveniše kada globalni poremećaji podignu cijene energenata.

Dok su Hrvatska, Srbija i Crna Gora trenutno koristile fiskalne mjere na akcize, u BiH je prijedlog za takvu intervenciju ostao u parlamentarnoj proceduri, dok su entitetske vlasti primjenjivale mjere ograničavanja marži.

Nastavi čitati

Aktuelno