Pripadnici Agencije za istragu i zaštitu podnijeli su prijavu protiv ministra energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petra Đokića i Nenada Đukića, zastupnika u pregovorima kineske firme China National Aero-Tehnology Corporation i još više NN lica nalazi tužilaštvu zbog ugovora iz 2019. godine o izgradnji HE B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrica.

Taj ugovor je štetan za budžete Republike Srpske i BiH, a čijom realizacijom i sprovođenjem je Đokić obezbijedio sebi pribavljanjem protivpravne imovinske koristi u milionskom iznosu.

Sve mjere i radnje u pripremi i potpisivanju štetnog ugovora unaprijed su planirane i dogovorene sa posrednikom Nenadom Đukićem te su postupci svjesno i sa namjereom realizovani na način da se načini šteta budžetu i na osnovu toga imenovani pribavi novčani iznos u određenom procentu, navedeno je u prijavi koja se nalazi u tužilaštvu.

Prema nekim izvorima, Đokić bi se mogao naći, ako već nije, na optužnici zbog ovih spornih radnji.

Đokić zajedno sa ostalima se sumnjiči da je tim radnjama, kako se navodi, počinio krivično djelo “pranja novca”, “zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja” i “udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz krivičnih zakona BiH i Republike Srpske.

U ČEMU SE OGLEDA ŠTETNOST UGOVORA

Ministar Đokić zajedno sa Đukićem i sa još više drugih odgovornih lica potpisao je štetan ugovor za Republiku Srpsku sa kineskom kompanijom China National Aero-Technology International Engineering Corporation za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bistrici, uz potom utvrđeni dogovor da od sredstava koje Vlada Republike Srpske isplati kineskoj strani, ministru Đokiću pripadne 15% novca od tog iznosa.

Prije potpisivanja ugovora, kako stoji u prijavi, ministar Đokić je stupio u kontakt i postigao međusobni dogovor sa Nenadom Đukićem iz Beograda, koji je bio posrednik za sklapanje tog ugovora, te je sa njim dogovorio sve detalje o načinu sačinjavanja štetnog ugovora, kao i da nakon isplate jedan dio sredstava dobija lično on (ministar Đokić).

Sve ovo je navedeno u prijavi u koju je uvid imao BN.

Dalje se u prijavi, u koju je uvid imao BN, naglašava da je ugovor, sklopljen u Кini u decembru 2019. godine, potpisao ministar Đokić u prisustvu predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Ustanovljeno je da je ugovor izvan svih osnovnih pravila i propisa poslovanja i postupanja sačinjen i potpisan u primjerku koji je bio samo na engleskom jeziku.

U pitanju je ugovor čija je vrijednost milionska, a nije poštovan zakon o javnim nabavkama, odnosno nije postojao ni minimum procedura za dodjelu ovakvih značajnih projekata, dakle bez javnog poziva za dostavljanje ponuda, bez tendera, pregovora, bez ikakve procedure.

Kako se navodi, niko iz Republike Srpske nije imao uvid u sačinjavanje ugovora, niti je postojala mogućnost ukazivanja na bilo kakve odredbe ugovora koje mogu biti štetne za Republiku Srpsku.

Ugovor je nakon potpisa formalno postao važeći i počela je njegova realizacija, a samim tim i obzirom na njegovu štetnost po Republiku Srpsku kineskoj strani je isplaćeno oko 70.000.000 (sedamdeset miliona КM).

Od dana potpisivanja pa sve do danas, ugovor se krije i nije dozvoljen uvid ili pristup sadržaju ugovora bilo kome.

U ovom predmetu, pored ministra Đokića, učestvovalo je više drugih visokorangiranih funkcionera i nosilaca vlasti u Republici Srpskoj, koji su svojim postupanjem, odnosno propuštanjem i davanjem saglasnosti, omogućili sklapanje i realizaciju štetnog ugovora, te time pribavljanje direktne imovinske koristi ministru Đokiću.

SPORNE VLADINE GARANCIJE MOGU UGROZITI BUDŽET SRPSKE

Mediji su pisali da je Vlada Republike Srpske naknado dala nezakonito garanciju kineskoj firmi za kredit od 150 miliona KM, što predstavlja opasnost za budžet Republike Srpske ako sporna zaduženja dođu na naplatu.

Od HE Bistrica još uvijek nema ništa.

Takođe, ekonomski stručnjaci upozoravaju na sporne garancije koje je dala Vlada Republike Srpske u prethodnom periodu, ne samo za HE Bistrica, nego i za HE Dabar, OC Jahorina, Elektroprivredi…da mogu ugroziti Budžet Republike Srpske.

Navode da te sporne garancije date firmama za kredite u zbiru iznose blizu milijardu maraka.

(BN) Foto: Arhiva