Connect with us

Politika

HOĆE LI SE POSTIĆI KOMPROMIS? Nova većina ponovo otvara priču o Izbornom zakonu BiH!

Uspostavljanjem nove većine na nivou BiH, koju, po svemu sudeći, čine HDZ, stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, te opozicione stranke iz Republike Srpske SDS, PDP i lista Za pravdu i red, ponovo je otvorena priča o Izbornom zakonu BiH na kojem Hrvati insistiraju, međutim u bošnjačkim političkim partijama o tome se još, barem ne zvanično, ne izjašnjavaju.

U gotovo svim javnim nastupima, predstavnici Hrvata, prije svega oni iz HDZ-a, govore da je legitimno predstavljanje naroda prioritet te da se mora izmijeniti Izborni zakon BiH kako bi se to osiguralo.

“Postoje brojni modeli koji bi ispravili devijaciju izbornog sistema koja je u suprotnosti sa opštim načelom ispisanim od Ustavnog suda BiH da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Vrlo jasno smo dobili uvjerenje da postoji razumijevanje i spremnost za rješavanje ovog pitanja”, rekla je Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a, komentarišući sastanak koji su na Kupresu održali zvaničnici HDZ-a sa liderima SDS-a, PDP-a i liste Za pravdu i red.

I prije tog sastanka, Dragan Čović, lider HDZ-a, u nekoliko navrata rekao je da će insistirati na legitimnom predstavljanju naroda i da se kroz izbornu reformu nađu modeli koji će omogućiti ravnopravnu zastupljenost svih naroda.

Ovu ideju HDZ-a o otvaranju priče o Izbornom zakonu BiH praktično su podržale stranke iz Republike Srpske, ali su naglasile da je njihov prioritet tehnička izmjena tog zakona u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

“Za nas iz liste Za pravdu i red ključno pitanje su tehničke izmjene Izbornog zakona, uvođenje skenera i kamera do opštih izbora 2026. godine, koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a ostaje da se izglasa u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH”, rekao je nedavno Nebojša Vukanović, predsjednik liste Za pravdu i red, dodajući da se moraju riješiti pitanja kao što je legitimitet članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koje je važno za smirivanje tenzija i relaksaciju odnosa u BiH.

Treba podsjetiti da u proceduri pred parlamentom BiH imaju dva Izborna zakona. Prvi je, na prijedlog HDZ-a usvojen još 2022. godine, ali samo u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime je predviđeno da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju na način da se formiraju dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bio bi onaj ko osvoji najviše glasova, dok bi pobjednik iz reda hrvatskog naroda bio onaj koji dobije najviše glasova uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Kanton 10 i Srednjobosanski). Drugi Izborni zakon koji je u proceduri je onaj koji je usvojen u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime se predviđa uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su se već izjasnili u vezi sa Izbornim zakonom BiH, bošnjačke političke partije, kao što su SDP, NiP i Naša stranka, još se ne izjašnjavaju. Na temu Izbornog zakona BiH nedavno je govorio Elemedin Konaković, lider NiP-a, ali je njegova izjava od strane Bošnjaka “dočekana na nož”.

“Očigledno niti jedna većina na državnom nivou nije sposobna izvesti taj proces do kraja, jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika je da smo mi kao opozicija sudjelovali na neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočarenje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikog ne čine potpuno zadovoljnim i sretnim, ali drastično popravljaju stanje u BiH”, rekao je nedavno Konaković dodajući da je govorio da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH te da to i dalje misli.

Ovu izjavu Konakovića osudili su zvaničnici SDA i DF-a navodeći da Konaković pravi ustupke HDZ-u i šteti državi BiH.

Politika

BOŽOVIĆ O DODIKU “I ljudi oko njega jedva čekaju da bude PRIVEDEN”

Visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović, izrazio je žaljenje što nije prepoznata dubina prijedloga da se Milorad Dodik povuče prije izricanja presude, kako bi institucije Republike Srpske ostale van njegovog ličnog procesa. Međutim, Dodik je otišao i korak dalje, uvlačeći ne samo institucije, već i pojedince u pokušaju da proširi front svoje odbrane.

„Zajedno smo uzimali, zajedno ćemo odgovarati!“

Ogorčenje u političkim krugovima raste, a kako Božović ističe, čak i ljudi iz Dodikovih struktura priznaju da je situacija izmakla kontroli:

🔴 „Pretjerao je!“
🔴 „Sve će stati i neće biti para, jer smo u izolaciji!“
🔴 „Kako se njemu moglo desiti da uđe u nešto ovako, a da nije pripremio podršku?“
🔴 „Igra se sa Republikom Srpskom i sa svima nama, jer je očito da su se ljudi pokolebali i da nema široku podršku za ovo što radi!“
🔴 „Doveo je mir u pitanje. Da moje dijete ide da ratuje, a njihova da se bogate? Nema šanse za to. Zaboravi!“
🔴 „Okružio se papcima i maloumnicima koji su prethodno rušili i SDS i Republiku Srpsku zajedno sa strancima. Sada ih isključivo sluša i zato se doveo u problem!“
🔴 „Uskoro neće moći da se kreće dalje od Laktaša, jer je dobio međunarodnu potjernicu, a proširena je i na kriminal!“

Ovo su samo neki od komentara koji kruže političkim krugovima i unutar samog SNSD-a, ali zahvaljujući medijskom mraku koji vlada na RTRS-u, javnost ostaje uskraćena za istinu.

„Svi smo svjedoci da RTRS više nije javni servis naroda, već privatna propagandna mašinerija koja služi da truje građane i lepi etikete po nalogu šefa Komiteta koji sjedi na mjestu glavnog urednika!“ – upozorava Božović.

Ipak, ono što je narod trebalo da kazni odavno, sada je postalo predmet međunarodnih sudova. Kriminal, uništeno zdravstvo, ponižena prosvjeta, opustošena preduzeća i uništene banke – sve su to razlozi zbog kojih je Dodik trebalo da ode mnogo ranije.

„Dođeš na tenkovima, a izgleda da ćeš tako i da odeš!“

Na kraju, Božović poziva na mudrost i jedinstvo u zaštiti Republike Srpske:

„Moramo se izdići iz dnevne politike i gledati u budućnost. Republika Srpska je vrijednija od svakog pojedinca! Na redu je proces novog okupljanja svih progresivnih snaga u operaciji ‘Spašavanje Srpske srpskim snagama’!“

Nastavi čitati

Politika

JAVOR POTOPIO PRIJEDORSKA NASELJA! Milioni nestali, NASIP PROBIJEN NAMJERNO?

Poplave koje su 2014. godine ostavile neizbrisive ožiljke na Prijedor ponovo su se vratile, a vlast, umjesto da izvuče pouke iz prošlosti, ponavlja iste katastrofalne greške. Dok su građani u strahu gledali kako voda nadire ka njihovim domovima, gradonačelnik Slobodan Javor je, bez imalo odgovornosti, uvjeravao javnost da je situacija pod kontrolom. A onda – kolaps!

U BANJALUCI VANREDNO, a Javor mirno “POSMATRA” DOLAZEĆU POPLAVU U PRIJEDORU (VIDEO)

Sinoć je vodena stihija zaprijetila ulaskom u sam centar grada, a Javor je, po ugledu na neslavne odluke svojih prethodnika iz 2014. godine, donio sramnu odluku da probije nasip i pusti vodu u naselja! Tako su, po drugi put u deset godina, ista prijedorska naselja svjesno žrtvovana i puštena da potonu pod vodom.

Očaj i bijes mještana sada dostižu vrhunac. Ljudi su ostali bez krova nad glavom, imovina im je uništena, a gradske vlasti – umjesto da pomognu – šire prazna obećanja i laži. Gdje su milioni maraka namijenjeni za sanaciju poplava i zaštitu grada? Više od 20 miliona KM slilo se u Prijedor kroz razne projekte za zaštitu od poplava u posljednjih deset godina, a efekat? Nula! Niti su nasipi ojačani, niti su kanali uređeni, niti su građani sigurni.

Ogorčeni i prevareni, mještani sada najavljuju radikalne poteze – čim se voda povuče, sav uništeni namještaj i oštećene stvari biće sakupljene i dovezene ispred Gradske uprave. Ako vlast ne zna gdje su nestali milioni, možda će ih prizor uništenih domova natjerati da se suoče sa sopstvenom nesposobnošću.

Prijedor je još jednom potopljen – ali jedino što voda nije odnijela jeste bahata, nesposobna i korumpirana vlast!

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

IMA SE MOŽE SE! Dodikov zet kupio akcije banaka da izbjegne sankcije

Pavle Ćorović, zet predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kupio je akcije u “Unicredit banci” i “NLB banci” kako bi pokušao da spriječi gašenje svojih računa, nakon što se krajem januara našao na američkoj “crnoj listi”.

Međutim, u tome nije uspio, zato što su ove banke odbile da sarađuju sa njim i to upravo zbog takozvanog “reputacionog rizika”.

Kako Ćorović sam govori, sada se našao u apsurdnoj situaciji da mu je kao suvlasniku odbijeno otvaranje računa upravo u ovim bankama.

“Kupio sam akcije Unikredit banke Banjaluka i NLB banke koje su bile slobodne. Dakle, sada sam suvlasnik tih banaka, ali one neće da mi otvore račun. Unikredit banka poziva se na svoje interne procedure i politike, dok je od NLB banke stiglo obavještenje da ne rade sa licima sa OFAC-ove liste“, kazao je “Glasu Srpske” Ćorović.

Američka kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) je u posljednjih nekoliko godina na listu sankcionisanih osoba stavila broj fizičkih i pravnih lica koja je dovela u vezu sa Dodikovom porodicom.

Nakon prošlogodišnje posjete zamjenice sekretara trezora SAD-a Ane Moris, koja je u razgovoru za CAPITAL upozorila banke da ne smiju poslovati sa sankcionisanim osobama, krenulo je zatvaranje računa fizičkim licima i preduzećima, zbog čega je i veliki broj radnika u njihovim firmama ostao bez posla.

Među njima se našao i Ćorović koji kaže da su, uprkos svim obrazloženjima nadležnih, ali i domaćih pravnih stručnjaka, banke nemaju pravo na to, ali su ostale istrajne u svom stavu i gasile račune redom svima koji su stavljeni na američku crnu listu.

Kaže da su pojedine banke na domaćem finansijskom tržištu sada otišle korak dalje pa neće da otvore račune ni onima koji su u međuvremenu postali njihovi akcionari, a na crnoj su listi.

Kaže da njegov privatni račun još nije ugašen, ali i to će se dogoditi za nekoliko dana.

Ćorović postavlja i pitanje šta će sada biti sa bankama u kojima ima akcije s obzirom na činjenicu da su računi gašeni svim firmama sankcionisanih lica, bez obzira na to da li su oni stoodstotni vlasnici ili imaju određeni broj akcija.

Tvrdi da banke pogrešno tumače šta podrazumijeva stavljanje na američku crnu listu i da domaći finansijski regulator nikada nije tražio zvanično tumačenje te situacije.

Ćorović navodi i da je od jedne američke advokatske kuće dobio obrazloženje da OFAC lista važi isključivo za teritoriju Amerike. Glas Srpske/CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno