Connect with us

Društvo

HOĆE LI SE VOZAČI OBRADOVATI? Postoje svi uslovi za ozbiljnije POJEFTINJENJE GORIVA u Srpskoj

Cijena barela sirove nafte marke “brent” za samo nekoliko dana pala je za 11 dolara, odnosno 15 odsto, i trenutno se nalazi na najnižem nivou u posljednje četiri godine, što bi, ukoliko se ove vrijednosti održe i u narednim danima, trebalo da dovede do značajnog smanjenja vrijednosti goriva na domaćim benzinskim pumpama.

Ako bi domaći distributeri naftnih derivata, ali i same rafinerije, ispoštovali nova kretanja i trendove, gorivo u Republici Srpskoj bi moglo da pojeftini za petnaestak feninga po jednom litru, te da umjesto sadašnjih 2,35 košta oko 2,20 maraka.

Ukoliko nešto pojeftini za 15 odsto, valjda bi i krajnji produkt trebalo da bude za približan procenat korigovan naniže, a jedan litar sirove nafte je za samo par dana pojeftinio za oko 13 feninga. Ove nove, eventualne, korekcije trebalo bi onda lančano da utiču i na kretanje cijena ostale robe i usluga, piše Glas.
Poređenja radi, zadnji put kada je barel sirove nafte koštao oko 63 – 64 dolara (februar 2021), koliko je juče koštao na berzama, cijena goriva na domaćim pumpama kretala se od 1,95 do dvije marke. Ako znamo da je u međuvremenu došlo do rasta rafinerijske marže, ali i troškova prevoza, te to ukalkulišemo u računicu, može se doći do toga da je realna cijena goriva u trenutnim okolnostima 2,20 KM po jednom litru. Ovako govori prosta matematika, ali da li će i doći do ovolikog pojeftinjenja?

Prema riječima predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Srpske Đorđa Savića, tako nešto ipak ne treba da očekujemo. Kaže da je moguće da u narednim danima, kod određenih naftnih distributera, dođe do određenog pojeftinjenja, ali u neznatnom iznosu od svega par feninga po jednom litru. Kako je istakao, do značajnijih korekcija će doći tek ukoliko vrijednost barela nastavi i dalje da pada i približi se granici od 60 dolara.

– Ukoliko se sirova nafta zadrži na trenutnom nivou od 63 do 64 dolara, nisu realne veće korekcije cijena goriva na našim pumpama. Trenutne nabavne veleprodajne cijene goriva kreću se oko 1,72 marke. Ako ovome dodamo akcize, troškove i tarife, dolazimo do maloprodajne cijene goriva od 2,35, koliko ona i danas iznosi – objasnio je Savić.
Kaže i da je do ovog pada došlo zbog raznih strahova, ali i da, kada se zabilježe ovako strmoglavi sunovrati cijena neke robe na berzama i tržištima, u gotovo 80 odsto slučajeva već nakon nekoliko dana dođe do stabilizacije i vraćanja u normalu.

Pojedini analitičari, međutim, već godinama upozoravaju na jedan sveprisutni fenomen – brzo poskupljenje goriva kada cijene na svjetskom tržištu rastu i sporo opadanje u slučaju pojeftinjenja. I on nije vezan samo za naše krajeve. Toliko je, kako navode, čest u čitavom svijetu, uključujući i razvijene zemlje, da postoji čak i termin “raketa i perje”. Cijene rastu poput rakete, a padaju poput perja.

Inače, najnovija savršena oluja na berzama počela je da se na horizontima oblikuje 2. i 3. aprila, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo sveobuhvatan globalni napad nametnuvši opšte carine svim američkim trgovinskim partnerima, a posebno Kini, koja je najveći svjetski uvoznik nafte. Iako je energija tehnički bila pošteđena, tržišta su brzo reagovala, jer su se kod velikih igrača pojavili strahovi od globalne recesije. Drugi razlog ovog strmoglavog pada – neočekivani porast proizvodnje sirove nafte od strane pojedinih zemalja članica naftnog kartela OPЕK. Ovaj dvostruki napad ostavio je tržišta energije u šoku. Analitičari američke banke “Goldman Saks” procijenili su da je šansa za pojavu recesije sa 35 povećana na čak 45 odsto u narednih 12 mjeseci.

Predah i problemi

Prema ocjenama pojedinih analitičara, evropske ekonomije pogođene inflacijom, a koja poprima oblike hronične, na ovaj način dobile su privremeni predah. Međutim, ovo olakšanje dolazi sa upozorenjima. Еvropska centralna banka upozorava da bi trajno niske cijene mogle da destimulišu ulaganja u obnovljive izvore energije. Za članice OPЕK-a, međutim, povećanje proizvodnje predstavlja gambit visokog rizika. Saudijskoj Arabiji su potrebne cijene nafte iznad 80 američkih dolara po barelu da bi uravnotežila svoj budžet za 2025. godinu. Ova kraljevina je, inače, suočena sa projektovanim deficitom od 19 milijardi dolara.

Related Topics:

Društvo

“U FOKUSU POVEĆANJE…” Novi prvi sindikalac ima velike planove, evo šta mu je prioritet

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da će u fokusu rada Saveza biti povećanje plata radnicima i iznosa najniže plate.

“Radnici treba da imaju pristojne, dostojanstvene plate od kojih mogu da žive”, izjavio je Stanković Srni.

On je rekao da ćeposvetiti i da radna mjesta budu bezbjedna, te poštovanju zakonom propisanih prava, o čemu će Savez organizovati sastanke sa socijalnim partnerima, Vladom i Unijom udruženja poslodavaca Srpske.

“Moramo zaštititi naše radnike iz Republike Srpske da nam ne dolaze radnici iz trećih zemalja”, istakao je Stanković.

On je naglasio da će Savez sindikata nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, islate plata radnicima u kovertama čemu se, kako je naveo, mora stati ukraj.

Podsjetio je da je Savez sindikata prije dvije godine krenuo u aktivnosti u vezi sa donošenjem novog sistema plata, utvrđivanja plata za svako radno mjesto kako se ne bi dešavalo da nekvalifikovani radnik i inženjer u jednom preduzeću imaju istu platu koja je tada iznosila 900 KM.

“Prvi korak smo napravili prošle godime kada smo uveli diferencirane iznose najnižih plata za nekvalifikovanog radnika, za kv radno mjesto, za srednju, višu i visoku stručnu spremu”, pojasnio je Stanković.

On je dodao da se iznosi tih plata moraju povećati, te utvrditi drugi stepeni najnižih plata da bi obuhvatili sve radnike.

Goran Stanković izabran je za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću 8. jula.

Nastavi čitati

Društvo

IAKO JE CIJENA NAFTE NISKA: Gorivo u BiH nastavlja da poskupljuje

Posljednji podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je cijena prosječnih naftnih derivata porasla.

U mjesecu junu cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) iznosi 2.37 KM po litru, dok cijena dizela (BAS ЕN 590 – 10 ppm) iznosi 2.36 KM po litru.

U poređenju na prošli mjesec, cijena benzina je skočila za 0.05 KM/l a dizela za 0.11 KM/l. Ako uzmemo u obzir podatke od prošle godine iz istog perioda cijena benzina je niža za 0.07 KM/l a dizela za 0.06 KM/l.

Iz Ministarstva su kazali kako cijena sirove nafte na svjetskom tržištu utiče na cijene goriva.

Privremeno smirivanje geopolitičke situacije na Bliskom istoku doprinijelo je stabilizaciji tržišta i usporilo daljnji rast cijena derivata.

U cilju kontrole cijena, još je na snazi Odluka o maksimalnoj marži – 0,06 KM/l za veleprodaju i 0,25 KM/l za maloprodaju. Nadzor nad primjenom vrše federalni i kantonalni inspektori.

Građanima je i dalje na raspolaganju besplatna mobilna aplikacija FMT FBiH oil info, koju trenutno koristi otprilike 50.000 korisnika. Aplikacija omogućava uvid u cijene goriva na pumpama širom FBiH, kao i prijavu eventualnih nepravilnosti, čime se podstiče konkurencija i doprinosi zaštiti potrošača, kazali su iz Ministarstva.

Nastavi čitati

Društvo

MILIONSKE TUŽBE PROTIV JAVNIH PREDUZEĆA U SRPSKOJ: “Željeznice” prednjače sa 116 sporova

Protiv javnih preduzeća u Republici Srpskoj vodi se na stotine sudskih parnica, a te tužbe, koje predstavljaju i potencijalne obaveze, teške su više miliona maraka.

Po svemu sudeći najviše je aktivno tužbi protiv “Željeznica”, a na kraju prošle godine protiv ovog preduzeća vodilo se čak 116 sudskih sporova od kojih je 90 radnih, šest stambenih i 20 ostalih sporova.

“Ukupna vrijednost sporova iznosi nešto više od tri miliona maraka. Sa druge strane ovo javno preduzeće javlja se kao tužilac u 153 sudska spora čija je vrijednost 2,59 miliona KM”, navedeno je u nezavisnom revizorskom izvještaju “Željeznica” za prošlu godinu.

Nezavisni revizori kontrolisali su i poslovanje “Pošta” u 2024. godini, a u tom dokumentu naveli su da se protiv preduzeća vodi 18 sudskih sporova u vrijednosti od 1,74 miliona maraka bez kamate.

“Nakon izvršene analize sudskih sporova, koji se vode po tužbama protiv preduzeća, procjena rukovodstva je da su rezervisanje po osnovu sudskih sporova u ukupnom iznosu od 181.954 KM dovoljna i odražavaju najbolju procjenu”, naveli su revizori.

Sa druge strane ovo preduzeće se pojavljuje kao tužilac u čak 287 sudska spora sa ukupnom procijenjenom vrijednosti od 2,64 miliona KM.

“Najveći dio sudskih sporova preduzeće je pokrenulo protiv Fonda za zdravstveno osiguranje RS, a razlog ovih sporova je odbijanje Fonda da prizna pravo na refundaciju bolovanja preko 30 dana”, stoji u izvještaju.

Revizorski izvještaj o poslovanju “Aerodroma” za prošlu godinu nije objavljen, a prema ranijim podacima nakon završetka 2023. godine protiv ovog preduzeća pokrenuto je šest novih sudskih sporova u vrijednosti od 411.640 KM.

Pored toga, zaključno sa krajem 2023. godine protiv “Aerodroma” su vođena tri sudska spora sa procijenjenom vrijednosti od 460.429 KM.

“Iznosi konačnih gubitaka po osnovu sudskih sporova mogu biti uvećani po osnovu obračunatih zateznih kamata do datuma okončanja sporova, odnosno do datuma konačnih isplata po sporovima”, naveli su ranije revizori.

Sa druge strane “Aerodromi” se javljaju kao tužilac u jednom sudskom sporu sa procijenjenom vrijednosti od 62.383 KM.

Podaci o sudskim sporovima protiv drugih najvećih javnih preduzeća, kao što su “Elektroprivreda” i “Šume” nisu dostupni, a i evidentno je, prema ranijim izjavama, da se i protiv ovih preduzeća vodi veliki broj sudskih sporova.

Sindikati
Radnici “Željeznica RS” podnosili su tužbe protiv preduzeća zbog neisplaćenih naknada za prevoz, ali i neizmirenih obaveza za prekovremene sate. Predstavnici sindikati su do sada u više navrata naglasili da im tužbe ostaju jedina mogućnost kako bi dobili ono što su zaradili i što im prema zakonu pripada.

“”Željeznice” su definitivno najviše tuženo preduzeće u istoriji Srpske i ni sami radnici ne znaju koliko su ga do sada puta tužili. To dovoljno govori u kakvoj se situaciji nalaze”, poručili su predstavnici sindikata.

Nastavi čitati

Aktuelno