Vještačka inteligencija, nedugo nakon što je lansirana, “uselila” se u dio kompanija u BiH, pa već obavlja neke zadatke umjesto radnika, ali za sada niko ne očekuje da će zbog nje poslodavci početi da dijele otkaze zaposlenima.

Jedno od najvažnijih tehnoloških dostignuća našeg doba, prema riječima poslodavaca, primjenjuje se u BiH, primjera radi, u administrativnim poslovima, gdje umjesto ljudi piše mailove, radi prezentacije itd.

Ove tvrdnje potkovane su i podacima institucija koje se bave brojkama, pa je tako Agencija za statistiku BiH saopštila da 6,4 odsto preduzeća u BiH koristi tehnologiju vještačke inteligencije.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da je već razgovarao sa kolegama, te se uvjerio da su zaista preduzeća u Srpskoj već počela da koriste vještačku inteligenciju, ali u skromnom obliku, u smislu pomoćnih administrativnih djelatnosti.

“Još uvijek je to na izuzetno niskom nivou. Da li će se sve više koristiti? Ja sam prilično siguran da hoće, naročito u određenim djelatnostima kao što su administrativne i uslužne, te finansijske usluge. Pritom prvenstveno mislim na IT usluge, gdje će veoma brzo da zavlada korištenje vještačke inteligencije. A sada je kolege s kojim sam komunicirao već značajno koriste u pisanju dopisa, odnosno e-mailova i pravljenju prezentacija”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

Svaka nova tehnologija, podsjeća Škrebić, izaziva bojazan da će ljudi ostajati bez posla, ali on ne vjeruje da će vještačka inteligencija napraviti takav problem.

“U svakom slučaju, vještačka inteligencija će dovesti do toga da poslovanje firme bude značajno rentabilnije, ali će se, u isto vrijeme, stvarati i neke druge djelatnosti gdje će biti potrebe za radnom snagom”, naglasio je Škrebić.

Da se u dijelu poslovne zajednice uveliko priča o vještačkoj inteligenciji, a ona donekle i koristi, uvjerio je se i Žarko Cvijić, direktor banjalučke kompanije koja se bavi istraživanjem tržišta. Štaviše, on nam je ispričao za primjer radnika od kojeg je zatraženo da što više koristi ovu naprednu tehnologiju.

“Jednostavnije rečeno, znam za preduzeće gdje poslodavci traže od radnika da što više koriste vještačku inteligenciju, jer uprava kompanije smatra da to utiče na povećanje njihove produktivnosti”, rekao je Cvijić za “Nezavisne novine”.

On pritom dodaje da vještačka inteligencija sigurno nije najvažniji faktor niti može biti stub bilo kojeg radnog procesa, ali može biti jako važan alat koji koriste zaposleni, ali i menadžmenti.

“Ne vjerujem da će sve veći stepen korištenja vještačke inteligencije u bh. kompanijama, a što je neminovnost, rezultirati masovnim otkazima, ali sam siguran da će neke pozicije u okviru poslovnih subjekata, koje sada imamo, postati nepotrebne, što znači da će radnici biti preusmjeravani na neka druga zaduženja”, pojašnjava Cvijić.

Ekonomista Igor Gavran smatra da BiH dovoljno zaostaje u ovoj oblasti da trenutno nema opasnosti da vještačka inteligencija direktno zamijeni radnike u većini sektora u skoroj budućnosti. Međutim…

“Uticaj razvoja vještačke inteligencije kod naše konkurencije izvan BiH koja postaje naprednija i efikasnija zahvaljujući tome indirektno ugrožava i radna mjesta u BiH. Jer, ako svi napreduju u tom smjeru, smanjuju vlastite troškove i povećavaju efikasnost, onda će bh. privreda i radnici na jedan ili drugi način biti pogođeni”, ocjenjuje Gavran.

Privreda će, dodaje on, ili morati i sama uvoditi takve inovacije ili gubiti tržište, a radnici će biti na gubitku u svakom scenariju.

“Dugoročno, ni BiH ni bilo ko drugi neće moći poslovati konkurentno bez korištenja vještačke inteligencije i sigurno će rasti broj radnika koje tehnologija ‘zamjenjuje’. Kapitalizam nema odgovor na ovaj problem jer ga ne vidi kao problem – bitan je jedino profit vlasnika kapitala, a radnici su tek nužno zlo, dok ih tehnološki razvoj ne zamijeni, ali pošto su ti radnici istovremeno i glasači na izborima, vlade će morati nešto učiniti po ovom pitanju”, prognozira Gavran.

Za sada se, zaključuje, ne vidi ozbiljna namjera da se u većem obimu i izvan eksperimentalnih testiranja uvode mjere poput univerzalnog dohotka i sličnih poteza koji garantuju svim građanima prihode bez obzira na radni status.

“Socijalističke ekonomije bi mogle mnogo lakše prevladati ovaj problem jer privatni sektor i profit nisu ključni faktori u ovim društvima. Ali u BiH je još uvijek mnogo rizika za gubitak radnih mjesta i mimo vještačke inteligencije jer je ekonomska situacija loša i nama je potrebno prevladati elementarne probleme i poduzeti ekonomske reforme koje su drugi davno poduzeli i došli do nivoa na kojem je vještačka inteligencija najveći izazov”