Slovački premijer Robert Fico obratio se okupljenom narodu na velikom skupu „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

– Mnogo mi je bilo žao što nisam mogao da budem prije dvije sedmice u Beogradu. Uputio sam zato poruku podrške mom prijatelju Aleksandru, ali hoću sada da je lično iskažem pred vama. Znate kako mi Slovaci kažemo: „Dobrého priateľa si váž ako drahý poklad.“ Dobrog prijatelja cijeni kao skupocjeno blago. Toliko ja cijenim Aleksandra i siguran sam da ćete vi pokazati koliko ga cijenite.

– Nisam ja došao da vam držim lekcije kako da glasate, kako to neki drugi stranci rade, kao da bolje od vas znaju šta vam treba i šta je dobro za vas. Ali dan izbora je onaj dan kada odlučujete kako dalje, prenosi Kurir.

– Zato sam došao da vam ukažem na ono što neki možda više ni ne primjećuju: navikli ste na bolji život. Ako ne najbolji, ali svakako mnogo, mnogo bolji nego prije 14 godina. Pogledajte sada šta je Srbija postigla otkako je Aleksandar postao premijer, pa onda predsjednik.

– Prođite putevima koji su izgrađeni, izbrojte nove fabrike, bolnice, škole. Sjećam se naših prvih susreta, još mladog čovjeka, ali sa jasnom vizijom za svoju zemlju. Izgarao je za to da Srbija bude uspješna i bogata. Nije se stidio da pita, da primijeni nešto što je vidio kod drugih, kako bi prepoznao da bi to moglo da donese boljitak njegovoj zemlji. I uspio je u tome. Srpska ekonomija grabi velikim koracima, moćnije od mnogih u Evropi.

– Izbori su taj trenutak kada odlučujete da li želite da Srbija nastavi da ide ovako, uspravno i nepokolebljivo, što nije lako u ovim izazovima – rekao je, između ostalog, Fico.

– Lider sa kičmom, pa zar radi interesa sopstvene zemlje znati reći „ne“ kada drugi traže da mislimo i radimo isto. E, zato podržavam Aleksandra: on ne da da Srbijom upravlja neko iz svijeta, ma koliko bio moćan. On brani suverenost Srbije da pravi sopstvene izbore. Suverenost nema cijenu. Mnogo je to skupa riječ, a vjerujte mi, bar ja znam koliko je to teško i koliko opasno može da bude, jer smo slični i dijelimo iste vrijednosti.

Poručio je da, poput Vučića i Srbije, i on nastoji da zaštiti suverenitet svoje zemlje i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenim interesima.

– Ne sviđa se to onima koji bi Srbiju da pretvore u sjenku, da je zaustavljaju, da bude manja od malih, slabija od slabih. Baš zbog toga postavljaju nove uslove i obaveze za članstvo u Uniji. Drago mi je da sam danas došao baš ovdje, u Novi Sad, na sjever Srbije, u Vojvodinu, gdje vijekovima ravnopravno žive moji sunarodnici Slovaci sa Srbijom i drugima.

– Zahvaljujem vam na pažnji koju pokazujete prema njima. Zahvaljujući Aleksandru, uskoro dobijaju slovačku kuću za koju je država Srbija već stavila novac na raspolaganje. Srpske vlasti vode politiku koja spaja, a ne razdvaja. Siguran sam da bi, ako bi postojalo nešto zbog čega bi možda mogli da se gledaju poprijeko, to moglo da bude samo oko toga ko pravi bolji kulen.

– I još nešto: Slovačka će nastaviti da poštuje teritorijalni integritet Srbije. Ponoviću: kada je riječ o Kosovu, nećemo vas iznevjeriti. U meni i Slovačkoj, Aleksandar i Srbija uvijek će imati iskrenog prijatelja na koga nikakvi pritisci ne mogu da utiču. Zato želim da vam i danas kažem: čuvajte mir, čuvajte stabilnost – poručio je Robert Fico na velikom skupu liste „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

Na planini Goliji danas je ponovo pao snijeg, drugi put za nepunih mjesec dana, dok se zbog zahlađenja i vjetra stanovnici planinskih sela već pripremaju za predstojeću zimu.

Kiša je tokom dana prešla u snijeg, a niske temperature zahvatile su i druge planinske predjele Srbije.

Prema meteorološkim prognozama, padavine se očekuju na planinama, dok će u nižim krajevima preovladavati oblačno vrijeme, uz mjestimičnu kišu, prenosi RINA.

Mještani Golije spremni za zimu

„Kiša je prešla u snijeg. Jako je hladno, a duva i vjetar. Ipak, mi na Goliji se ne žalimo i navikli smo na surove uslove. Uveliko smo spremni za zimu“, rekli su mještani Golije.

Prvi snijeg ove sezone na Goliji zabilježen je 22. septembra, kada su pahulje iznenadile stanovnike planinskih sela. Ipak, zbog temperature vazduha snijeg se tada nije zadržavao na tlu.

Trenutno je najhladnije na Kopaoniku, gdje je izmjerena temperatura od nula stepeni. Temperature ispod 10 stepeni zabilježene su i na Zlatiboru, gdje je šest stepeni, u Sjenici sedam, Požegi osam i na Crnom Vrhu devet stepeni.

Najtoplije je u Zaječaru, gdje temperatura dostiže 17 stepeni.

Narednih dana hladna jutra

Prema prognozi za narednih sedam dana, jutra će biti hladna, dok će tokom dana biti umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo.

Slaba kiša moguća je ponegdje u subotu, kao i početkom naredne sedmice, uglavnom u južnim i istočnim dijelovima Srbije.

Vlada Hrvatske intervenisala je kako bi se promijenili zaključci koji se odnose na evropski put Crne Gore, navodi hrvatski Jutarnji list.

Ponavlja se scenario Sjeverne Makedonije?

Podsjećanja radi, Evropski savjet je dva puta 2019. i 2020. blokirao evropski put Sjeverne Makedonije, iako je zemlja promijenila ime nadajući se da će time otvoriti vrata EU. Kao posljedica toga, u toj zemlji su se na vlast vratile evroskeptične snage, i zamah evropskih reformi značajno je usporen.

Ako bi Hrvatska Crnoj Gori uradila isto, desila bi se slična situacija, ali u još težim okolnostima, kada se evropski stav po pitanju proširenja značajno promijenio u smislu istinskog nastavka proširenja EU.

Plenković intervenisao da se izmijene zaključci o Crnoj Gori

Prema pisanju Jutarnjeg lista, na intervenciju Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, donekle su promijenjeni zaključci o Crnoj Gori u odnosu na raniji nacrt, iz kojeg su izbačene vremenske odrednice.

“Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme”, kaže se u zaključcima, kako prenosi ovaj hrvatski list.

Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni nacrt zaključaka izbačen dio koji govori o tome da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji govori o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće.

“Europsko vijeće pozdravlja rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru predsjedništva Vijeća da se do kraja ove godine postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme – te da se radi na što skorijem dovršetku izrade ugovora o pristupanju”, stajalo je u nacrtu zaključaka.

Zagreb ne želi blokadu već rješenje

Ovo, ipak, još uvijek ne znači da će do blokade i doći jer se Zagre pokušava predstaviti kao konstruktivan partner koji iskreno želi da se pronađe rješenje koje je prihvatljivo za sve.

Za svaki slučaj, Njemačka je iza zatvorenih vrata najavila spremnost da posreduje između Zagreba i Podgorice kako bi se problem što prije riješio.

Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada pritišće Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom, kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Ukoliko se ovo pokaže tačnim, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj mjeri se pitanje proširenja EU na zapadni Balkan uzima ozbiljno u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.

Lideri EU: Proširenje je geostrateška investicija

U zaključcima samita, u dijelu koji se odnosi na proširenje, naglašeno je da je ono geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Dodali su da je riječ o pokretaču boljeg životnog standarda i zajedničkih evropskih vrijednosti.

“Lideri su naglasili potrebu da zemlje kandidati nastave reforme, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu s procesom pristupanja zasnovanim na zaslugama. EU, sa svoje strane, mora unaprijediti unutrašnje reforme i razmotriti ključna pitanja o svojim prioritetima, politikama i sposobnosti djelovanja u slučaju daljeg proširenja.

Pozdravili su i rad na pristupnom ugovoru Crne Gore te primili k znanju namjeru predsjedništva Savjeta da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme”, navedeno je u zaključcima.

Sam tekst ne sadrži dokaze da je do stvarne promjene došlo jer su slične formulacije isticane i ranije. Prava promjena nije u tekstu kominikea, nego u aktivnostima koje se odvijaju u pozadini i tihoj diplomatiji izvan domašaja javnosti.

Berlin traži od Zagreba da ne usporava Crnu Goru

Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU.

Ukoliko se ova informacija pokaže tačnom, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj se mjeri pitanje proširenja EU na zapadni Balkan ozbiljno razmatra u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.

Kako je Euronewsu naveo dobro upućen izvor, Berlin je prijateljski zatražio od Zagreba da ne odugovlači rješavanje spora i da olakša Crnoj Gori napredak kako proces proširenja ne bi izgubio zamah.

“Berlin je takođe nedavno ponudio posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se postavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješeni bilateralni problemi mogli ugroziti proces proširenja”, piše Euronews.

Francuska i Luksemburg takođe uključeni u razgovore

Ovaj medij navodi da Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, a nekoliko država članica angažovalo se kako bi spriječilo zastoj u proširenju zbog bilateralnih pitanja.

Dodaju da Francuska posebno želi da izbjegne probleme s proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja.

“Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju s Hrvatskom kako bi je pritisnule da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da pokrene proces proširenja”, navodi Euronews.

Šta Hrvatska traži od Crne Gore?

Kao što smo već pisali, Hrvatska je blokirala nekoliko pregovaračkih poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, učini više na pronalaženju nestalih, procesuiranju svih ratnih zločina i rješavanju svih imovinskopravnih pitanja između dvije zemlje, uključujući i probleme Hrvata u Crnoj Gori.