Predsjednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske Mile Bosnić izjavio je danas, povodom incidenata u Splitu i Zagrebu prilikom održavanja manifestacije Dani srpske kulture, da se u Hrvatskoj vrši stalni pritisak na Srbe s ciljem da se izbriše trag postojanja srpskog naroda, od jezika, pisma, spomenika i svega ostalog.

Bosnić je za Tanjug naveo da su Srbi, posebno djeca, sportisti i kulturni radnici, često meta napada i netrpeljivosti u Hrvatskoj.

„Ljudi tamo ne smiju da se izjasne da su Srbi. Zamislite onda u kakvom su položaju Srbi kad nema kamera i kada nema prisustva javnosti. Naša djeca, sportisti i kulturni radnici nisu sigurni ni kad idu da plešu, da se bave sportom, ni kad predstavljaju svoju kulturu“, rekao je Bosnić.

Ukazao je da događaji u Zagrebu i Splitu nisu usamljeni i podsjetio na poruke tokom koncerta pjevača koji veliča ustaštvo Marka Perkovića Tompsona, uklanjanje i skrnavljenje srpskih spomenika i zabranu upotrebe ćirilice.

Uputio je kritiku na račun hrvatske države i institucija, navodeći da policijske i državne strukture ne reaguju kao što bi to, po njegovim riječima, činile države zapadne Evrope u suočavanju sa ekstremizmom.

„Ako bi u Njemačkoj dvije ili tri hiljade nacista došle pred sinagogu, država bi reagovala odlučno. Došle bi specijalne snage, polomile bi ih i zatvorile. I priča bi bila završena i nikad se to više ne bi moglo desiti“, rekao je Bosnić i ukazao da u Hrvatskoj takvi događaji „prolaze ispod radara“.

On je ocijenio da su napadi na Srbe dio šire politike koja teži brisanju tragova postojanja srpskog naroda u Hrvatskoj, od jezika i pisma do kulturnih spomenika, i naveo primjer zapaljenih knjiga i uništenih spomenika iz perioda od 1991. do 1995.

Posebno je istakao pitanje tretiranja istorije i Jasenovca, navodeći da se zločin NDH nad Jevrejima i Srbima umanjuje i relativizuje kako bi se umanjili zločini Hrvata.

Naglasio je da hapšenja i prinudno pokatoličavanje Srba traju stalno, a da su napadi i incidenti sve učestaliji imajući u vidu da su Srbi počeli da se vraćaju i obnavljaju svoje kuće.

„Zamislite pod kakvim su pritiskom ta djeca, kad ono mora ići u vrtić, a roditelj njemu sa pet godina kaže ‘nemoj da kažeš da si Srbin’ ili ‘da ti je ovo slava’. Ti si obilježen. Odrasli ljudi mijenjaju imena i prezimena“, naveo je Bosnić.

Primjećuje da Hrvati nemaju nikakve neprijatnosti kada dolaze u Beograd i podsjeća da su u glavnom gradu Srbije održani Dani hrvatskog filma.

„Da li je nekom palo na pamet to da prekine? Ne, mogao bi da počastiš nekog glumca ako ga sretneš negdje u kafani. Da li to nekom smeta? Ne smeta, uopšte ne smeta. Zamislite da na neki hrvatski folklor dođe sto huligana. Više hiljada Srba bi došlo da im pokaže kako se to ne radi“, smatra Bosnić.

On ocijnjuje i da bi država Srbija trebalo odlučnije da stane u zaštitu prava Srba u Hrvatskoj.

„Mi moramo ili imati ministarstvo za dijasporu i Srbe u regionu, ili pri vladi jednu kancelariju kao što ima za Srbe na Kosovu. Jer ta tragedija i taj položaj Srba u Hrvatskoj, to je nezapamćeno. Šta smo mi proživjeli? Mi smo na kraju zločinci i okupatori. I ne smijemo da pisnemo, a ova država mora i ima obavezu i ne smije nas se sjetiti samo kad se ovako nešto desi ili kad su izbori“, poručio je Bosnić.

On je takođe ocijenio da i Evropska unija „zatvara oči“ pred nasiljem nad Srbima u Hrvatskoj.

„Ovo nije samo srpski problem. Ovo je sramota za Evropu. Ako EU toleriše ovakve pojave, onda i sama snosi dio odgovornosti“, zaključio je Bosnić, prenosi Tanjug.