Connect with us

Svijet

HUTI NAPALI JOŠ JEDAN BROD: Poslali dronove na jug Izraela

Vlada u Bagdadu osudila je američke napade kao “neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta” i istovremeno naglasila da su napadi oružanih grupa na vojne baze sa savjetnicima koalicije predvođene SAD takođe neprijateljske akcije koje narušavaju irački suverenitet.

Portparol jemenske grupe Huti Jahja Sarea rekao je u utorak da je ta grupa izvela raketni napad na trgovački brod MSC United u Crvenom moru nakon što je brod odbio tri poziva upozorenja. Portparol je takođe rekao da je grupa izvela napade dronovima na grad Eilat na jugu Izraela i “druga područja u okupiranoj Palestini”. Šiitska pobunjenička grupa Huti koju podržava Iran, koja kontroliše veći dio Jemena, već nedjeljama ometa svjetsku trgovinu napadajući brodove koji prolaze kroz moreuz Bab el-Mandeb u južnom Crvenom moru, što je, kako kažu, odgovor na rat u Gazi.

U međuvremenu, vlada u Bagdadu je u utorak osudila američke vazdušne napade na iračke vojne položaje, koje je nazvala “očigledno neprijateljskim činom” u kojem je ubijen jedan vojnik i ranjeno 18 drugih. Naime, američka vojska izvela je u ponedjeljak vazdušne udare u Iraku kao odgovor na napad proiranskih militanata dronovima na američku vojnu bazu, nakon čega su ranjena tri američka vojnika, od kojih je jedan u kritičnom stanju.

Vlada u Bagdadu osudila je američke napade kao “neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta” i istovremeno naglasila da su napadi oružanih grupa na vojne baze sa savjetnicima koalicije predvođene SAD takođe neprijateljske akcije koje narušavaju irački suverenitet, saopštila je vlada, navodi se u saopštenju.

Dva iračka bezbjednosna izvora izjavila su da je meta američkih napada sjedište oružane grupe Kataib Hezbolah u iračkom gradu Hila južno od Bagdada. U napadima je poginuo jedan borac te militantne grupe, a 16 je ranjeno, izjavila su dva bezbjednosna izvora pod uslovom da ostanu anonimni. Proiranski Kataib Hezbolah kritikovao je vladu što je osudila napade iračke milicije na mete koalicije predvođene SAD, rekao je bezbjednosni zvaničnik grupe u objavi na društvenim mrežama. “Upozoravamo one slabe duše, od najviših do najnižih nivoa, da ne pokušavaju naše strpljenje“, rekao je Abu Ali al-Askari.

Askari je obećao da će nastaviti napade na američke snage, što je jasan izazov za vladu premijera Mohameda Al Sudanija. Irački premijer ima ograničenu kontrolu nad nekim grupama koje podržava Iran. Njemu je bila potrebna njihova podrška da osvoji vlast prije godinu dana, a sada čine jak blok u njegovoj vladajućoj koaliciji. Mnoge od ovih grupa nemaju jedinstven stav u pogledu akcija protiv američkih snaga.

SAD imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u Iraku u okviru misije za koju kažu da ima za cilj da savjetuje i pomogne lokalnim snagama u sprečavanju ponovnog pojavljivanja Islamske države, koja je zauzela velike dijelove obe zemlje 2014. prije nego što je poražena.

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Aktuelno