Connect with us

Društvo

I DALJE NAJVEĆI GUBITAŠ! Gdje je završio KREDIT OD 100 MILIONA MARAKA koji je dat Željeznicama Srpske?

Od 2017. godine Željeznice Republike Srpske bile su u procesu restrukturisanja, za šta je Svjetska banka dala 100 miliona maraka kredita.

Rokovi su probijani nekoliko puta, ali taj proces konačno je okončan.

Dugotrajni procesi u više oblasti Željeznicama nisu donijeli ništa u finansijskom smislu, osim novog zaduženja i novog štrajka radnika zbog neisplaćenih plata. Željeznice Srpske okončale su prošlu godinu sa gubitkom od 34,3 miliona maraka čime se akumulirani gubitak preduzeća popeo na nepunih 312 miliona maraka.

Međutim, to ih nije spriječilo da idu u novo zaduženje od 5 miliona KM, a za to će im biti potrebna garancija Vlade Srpske jer banke bez nje nisu zainteresovane za finansiranje gubitaša.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je kompletan proces restrukturisanja pogrešno urađen što je probleme samo produbilo.

– Ja bi to drugačije uradio. Prije svega profitni centri nisu dobro definisani, remontni centar u Prijedoru mogao se razviti jer su imali ljude za taj posao. Austrijanci su čak htjeli da ulože kupe nove mašine i da se remontuju vagoni i mašinski park iz Austrije, ali to centrala nije dozvolila. Mislim da je to uludo bačenih 100 miliona KM ništa nismo dobili, a novo zaduženje se traži za plate radnika i uposlenog osoblja – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Iz Sindikata željezničara kažu da je proces restrukturisanja pao u vodu jer Vlada nije ispunila svoj dio zadatka da preuzme obavezu prema infrastrukturi i putničkom prevozu, a grant za Željeznice rebalansom budžeta prošle godine smanjen je sa 20 na 10 miliona maraka. Zbog svega su najavili generalni štrajk 2. aprila gdje će između ostalog tražiti odgovornost uprave i zašto se došlo u ovakvu situaciju.

– Tražimo od Vlade Ministarstva,iako su već upoznati sa situacijom,i da je trebalo i bez našeg zahtjeva, da provode aktivnosti na utvrđivanju odgovornosti prethodne uprave politika je sve, pa i u željeznicama. S obzirom da je Vlada u 2017. radila proces restrukturisanja sve vrijeme smo slušali riječi hvale kako će Željeznice stati na zelenu granu od tog nije bilo ništa taj kredit je potrošen Vlada je to uzela na sebe potrošila i nismo kao radnici osjetili nikakav boljitak u smislu toga – kaže Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa.

– Nema boljitka za radnike, ali se zato ne štedi kad se nabavljaju nova vozila, kamioni, za rekonstrukciju zgrade u Doboju, ali kad dođe do problema zvanog plata, tu svi isto pričaju, i Vlada i Uprava i Ministarstvo, a to je da nema novca – kažu sindikalci.

– Suvišno je komentarisati o neredovnosti isplate plata, svi živimo od te plate, ljudima stižu obaveze na naplatu, da ne pričam o plati koja je mala i da je 70 posto na najnižoj plati RS što je nedopustivo – ističe Borislav Dejanović, predsednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti.

Dok svagdje u svijetu lokomotiva donosi prihod, naša lokomotiva odavno je zahrđala i na izdisaju, a ako ima i minimalno prihoda od lokomotive, otišlo je u druge džepove, a ne tamo gdje treba, radnicima. Očigledno oni koji upravljaju ne znaju šta je plata jer oni od nje ne žive.

Kontaktirana je i uprava preduzeća, ali nisu bili voljni za razgovor. Ostaje da u narednih 10 dana vidimo hoće li bar odgovoriti svojim radnicima na zahtjeve ili će radnici Željeznica ipak ići u štrajk 2 aprila, prenosi BN.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno