Connect with us

Društvo

IGRE NA SREĆU UZIMAJU SVE VIŠE MAHA! Evo kako se puni državna kasa

Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u 2022. godini iznosi oko 95 miliona KM, što je u odnosu na lani više za 38 odsto, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za igre na sreću.
Da građani u Srpskoj sve više novca upravo ostavljaju na igre na sreću potvrđuje i činjenica da su u odnosu na lani prihodi veći za oko 25 miliona KM.

“Republička uprava za igre na sreću je u 2021. godini prikupila ukupno 68.250.404 KM prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću, dok prihodi za 2022. godinu iznose 94.165.048 KM”, navode iz Republičke uprave za igre na sreću.

Kako je za “Nezavisne novine” kazao Milenko Stanić, ekonomski analitičar, razlog za povećanje prihoda svakako može biti i ekonomska situacija građana u Srpskoj.

“Osim ekonomske situacije, jednako utiče i stanje društvenog osjećaja, raspoloženja i svijesti građana. Mislim da su kod nas kladionice postale apoteke za pojedine građane”, rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima, činjenica je da su ljudi u neimaštini te zbog toga traže izlaz u igrama na sreću.

“Ljudi se nadaju da će s manje rada ostvariti lakšu i bržu zaradu, te zbog toga dosta stanovništva pokušava putem različitih vrsta igara na sreću da stekne bilo kakvu korist”, rekao je Stanić.

Kako ističe, pojava bitkoina takođe utiče na svijest građana.

“Dosta građana učestvuje u vidu jedne takve ekonomske aktivnosti i to svakako nije dobro, odnosno to nije način na koji se rješavaju ključni problemi u domaćinstvu ili porodicama. Mali je broj onih koji mogu ostvariti zaradu putem toga”, rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima, globalno gledajući, većina ljudi koji igraju takve igre gubi svoj novac.

“To nije način na koji se jedno društvo može privredno podizati i ojačati, to je više izraz nemoći, kako pojedinaca, tako i društva, da se riješe ključna ekonomska pitanja”, rekao je Stanić, dodajući da tamo gdje postoji velika zaposlenost stanovništva, gdje je veći standard, manje su prisutni oblici klađenja i očekivanja da se zaradi novac bez rada i zapošljavanja.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, za šest mjeseci 2022. godine ostvaren je prihod veći za 13 miliona KM u odnosu na uporedni period prethodne godine.

U prvoj polovini 2022. godine ostvareni prihodi od igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću iznosili su 46.879.919 KM, dok su za prvih šest mjeseci 2021. godine prihodi iznosili 33.863.934 KM.

Kako su tada kazali naši sagovornici, izmijenjena zakonska regulativa o načinu organizacije oporezivanja dobiti je jedan od razloga za povećanje prihoda, dok su drugi razlog teški životni uslovi u kojima danas građani žive.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, ponegdje slaba kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje je povremeno moguć lokalni pljusak.

Ujutro će biti svježe i promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme uz moguću slabu kišu ponegdje, a po kotlinama i dolinama rijeka se očekuje prolazna magla ili niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Prije podne očekuje se postepeno razvedravanje sa sjevera, a na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji tokom dana donose povremenu kišu i lokalne pljuskove koji će ponegdje biti praćeni grmljavinom.
U ostalim predjelima do kraja dana pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost iz koje je moguća slaba kratkotrajna kiša ponegdje u Krajini.

Vjetar slab do umjeren, u Hercegovini uveče na udare pojačan, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet do 10, na jugu do 13, u višim predjelima dva, a dnevna od 14 na istoku do 21 na sjeveru, u višim predjelima 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STANOVI NIKAD SKUPLJI, POTRAŽNJA OGROMNA! Povrat PDV-a podstiče kupovinu?

Iako su cijene stanova u prvom kvartalu ove godine, poredeći sa istim lani, znatno veće, to nije spriječilo građane da pazare nekretnine, pa je i broj prodatih stanova u Srpskoj u porastu.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske koji u svom izvještaju navode da je od januara do marta ove godine u Srpskoj prodato 529 stanova, od čega je u Banjaluci kupljeno 209 stanova.

 

 

“Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2025. godine veći je u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine za 8,6 odsto, a u odnosu na prosječan broj završenih prodatih novih stanova u 2024. godini manji je za 31,4 odsto”, naveli su oni.

U prvom kvartalu 2024. godine u Srpskoj je prodato 487 stanova, od čega 188 u Banjaluci.

Prosječna cijena kvadrata stana u Republici Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine bila je 3.078 KM, što je za 227 KM više u odnosu na isti period lani, dok je prosječna cijena kvadrata u najvećem gradu Srpske iznosila 3.720 KM, što je za 228 KM više nego prošle godine.

“Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2025. godine u odnosu na prosječnu cijenu završenih prodatih novih stanova u 2024. godini viša je za 3,2 odsto i u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine viša je za osam odsto”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

 

Analizirajući indekse proizvođačkih cijena u stanogradnji, u prvom tromjesečju 2025. godine u poređenju sa četvrtim tromjesečjem 2024. godine više su za 1,5 odsto.

“Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu, cijene mašinsko-instalacionih radova više su za 0,7 odsto, cijene arhitektonskih i konstrukcionih radova i cijene elektroinstalacionih radova više su za 1,5 odsto, i cijene vodoinstalaterskih i kanalizacionih radova više su za 2,1 odsto”, objašnjavaju oni.

Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru ističe da je svake godine veća potražnja za stanovima.

“I početkom ove godine bilo je dosta upita i realizovanih kupoprodaja. Što se tiče nove gradnje, stalno se aktiviraju nova gradilišta. Najveće interesovanje vlada za objekte što bliže centru, a počela je i gradnja novih stambenih jedinica na lokacijama udaljenim kilometar do dva od centra grada”, kaže on i dodaje da cijena kvadrata u centru grada iznosi oko 3.200 KM.

 

“Cijene na drugim lokacijama variraju od 2.700 do 3.000 KM. Imamo i situacije da je kvadrat 2.500 KM, ali to su lokacije koje nisu toliko popularne”, navodi on.

Kako ističe, među kupcima stanova u ovom gradu su često ljudi iz dijaspore, a osim njih, stanove kupuju i mladi bračni parovi.

“Vlada i interesovanje za povrat PDV-a i to je podstaklo ljude, jer prilikom informisanja za novu gradnju, drugo pitanje nakon pozicije i spratnosti jeste pitanje u vezi sa povratom PDV-a”, ističe Gruban za “Nezavisne novine”.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe da je potražnja u Banjaluci i dalje dobra, a da je prodaja razlog zbog čega se i gradi.

“Trenutno je najjeftiniji kvadrat 2.800 KM u Šargovcu, u Lazarevu je od 3.000 KM do 3.500 KM, u Adi od 3.000 KM do 3.300 KM, a u centru grada do 6.000 KM”, kaže Milanović za “Nezavisne novine“.

Kako ističe, povrat PDV-a je dobra mjera, ali je nepravedan prema onima koji nemaju novac za novogradnju.

“To će biti značajna mjera koja će olakšati kupovinu, naročito mladim bračnim parovima, jer su cijene postale dosta visoke, pa je vrlo teško mladom bračnom paru, iako su zaposleni, obezbijediti kredit i sredstva za pristojan stan”, navodi on.

Nastavi čitati

Društvo

PORAZNI PODACI U SRPSKOJ! Preko 70 odsto domaćinstava NE MOŽE NIŠTA UŠTEDITI!

Ukupni mjesečni izdaci po domaćinstvu u Srpskoj u prosjeku iznose 1.798 KM.

To je pokazala najnovija Anketa o potrošnji domaćinstava 2021/2022. koju je objavio Republički zavod za statistiku.

Statistika pokazuje da je u ovom periodu prosječni izdatak za hranu iznosio 541, a za neprehrambene proizvode 1.258 KM po domaćinstvu.

Iz Republičkog zavoda za statistiku saopštili su da se, od ukupnog iznosa svih izdataka, skoro 70 odsto odnosi na osnovne izdatke koji se ne mogu izbjeći, te da oni mjesečno iznose 1.248 KM za prosječno domaćinstvo.

Riječ je o hrani, režijskim troškovima, izdacima za zdravstvo i obrazovanje, te prevozu.

– Ako se analizira kategorija ishrane, gdje je i najveća potrošnja, 540 KM, mjesečno se najviše novca izdvaja za meso – 24,1 odsto. Slijede izdvajanja za mlijeko, sir i jaja, onda za hljeb i žitarice, te za povrće. Od ukupnih izdvajanja na hranu i piće, najmanje se izdvaja za ribu i bezalkoholna pića – saopštili su iz pomenutog zavoda.

Kategorija izdataka za stanovanje – voda, struja, plin i drugi energenti, druga je najveća kategorija izdataka domaćinstava, na koju se odnosi 23,6 odsto svih izdataka. Na prevoz se odnosi 14,2 odsto ukupne mjesečne potrošnje.

Rezultati pomenute ankete pokazali su da 73 odsto domaćinstava ne štede, odnosno, da u cjelosti potroše sav svoj godišnji prihod. Ostali, ipak, tokom godine nešto i uštede.

Nastavi čitati

Aktuelno