Connect with us

Društvo

IMA LI NADE ZA BOLJE DANE U BiH? Evropa napreduje, ali kuda mi idemo?

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), ove godine se očekuje rast ukupnog izvoza od 4,3 odsto u realnom smislu, navodi se u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Tako se navodi da je, prema projekcijama za ovu godinu, rast ukupnog izvoz nošen rastom izvoza robe sa očekivanom stopom rasta od četiri odsto, dok je očekivani rast izvoza usluga 4,8 odsto.

“Prema trenutno raspoloživim projekcijama, u zemljama EU se u 2025. godini očekuje nešto viši nivo ekonomske aktivnosti u odnosu na ranije godine sa očekivanom stopom ekonomskog rasta od 1,6%. U skladu sa ovim kretanjima i pretpostavkama DEP-a iz osnovnog scenarija u Bosni i Hercegovini može se očekivati postepeni oporavak spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH.

S druge strane, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina prilično uvozno zavisna ekonomija, te da se u 2025. godini može očekivati ekonomski rast od 2,8% koji je uglavnom nošen domaćom tražnjom, očekuje se i rast uvoza.

“Tako se, prema projekcijama DEP-a, u 2025. godini može očekivati rast ukupnog uvoza od 3%, pri čemu je očekivana stopa rasta uvoza roba 2,9%, a uvoza usluga 5,1%. Ovakva kretanja izvoza i uvoza u konačnici bi na kraju 2025. godine trebalo da rezultiraju stagnacijom trgovinskog bilansa, tako da je očekivani doprinos na ukupni ekonomski rast neutralan”, stoji u Programu.

Dodaje se da će kretanje privredne aktivnosti, odnosno ekonomskog rasta u zemlji i eksternom okruženju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja spoljnotrgovinske robne razmjene u BiH.

“U tom slučaju,  projekcija DEP-a  je da bi se u BiH u periodu 2026-2027. godina moglo očekivati realno povećanje ukupnog  izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,3% u 2026. i 5,8% u 2027.  godini u realnom smislu. Ovo povećanje izvoza uslovljeno je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda. S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebalo bi da rezultiraju i povećanjem uvoza. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebalo bi da se kreću od 4,0% u 2026. godini i 3,8% u 2027. godini”, piše u Programu ekonomskih reformi BiH od 2025. do 2027. godine.

Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku, kako se dalje navodi, trebalo bi da rezultiraju povećanjem zastupljenosti izvoza u BDP-u na oko 45%, dok bi ukupni izvoz (roba +usluge) iznosio oko 54% zaključno sa 2027. godinom. Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bio bi postepena stabilizacija ukupnog spoljnotrgovinskog deficita na oko 9% BDP-a, uz blago pozitivan  doprinos ekonomskom rastu od 0,2 p.p. na godišnjem nivou  i poboljšane pokrivenosti uvoza izvozom na skoro 82% zaključno sa 2027. godinom

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su ove projekcije preoptimistične.

“Svi nosioci planiranja prilikom usvajanja planova očekuju neki rast. Plan koji bi sadržavao pad aktivnosti, izvoza, uvoza, pa i plan budžeta koji bi imao pad prihoda i rashoda teško bi bio usvojen od organa koji to usvajaju. Realno je očekivati da svi nosioci planiranja projektuju određeni rast. Ipak, projekcije da bi rast izvoza ove godine mogao biti više od četiri odsto nisu realne, s obzirom na to da smo prošle godine imali pad izvoza od šest odsto. Mislim da će se taj trend zadržati. Možda će i izvoz imati blagi oporavak, ali sigurno da te stope neće biti četiri odsto. Trebalo bi da budemo zadovoljni ako on bude dva odsto. Ove projekcije nisu utemeljene realnim pokazateljima i zaista predstavljaju pretjerani optimizam”, naglasio je Stanić.

Related Topics:

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJE GUBIMO MANJI GRAD! Zvanični podaci Agencije za statistiku potvrdili crne prognoze za BiH

Bosna i Hercegovina nastavlja da tone u ozbiljnu demografsku krizu. Tokom 2025. godine broj umrlih bio je za 11.696 veći od broja rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U prošloj godini registrovano je 24.105 živorođene djece, što je za dva odsto manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 odsto više nego godinu ranije.

Drugim riječima, prirodnim putem BiH je za samo godinu dana izgubila gotovo 12.000 stanovnika.

Sve manje rođenih, sve više umrlih

Demografska slika dodatno je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan prirodni priraštaj u 2024. godini iznosio je 10.997 osoba, dok je tokom 2025. godine razlika između broja rođenih i umrlih povećana na 11.696.

To znači da se jaz između broja novorođenih i preminulih nastavlja širiti, pri čemu je broj rođenih dodatno smanjen, dok je broj umrlih porastao.

Manje brakova, više razloga za zabrinutost

Tokom 2025. godine u BiH je sklopljeno 15.168 brakova, što je za 4,02 odsto manje nego godinu ranije.

Istovremeno su registrovana 2.052 razvoda.

Broj brakova sam po sebi ne određuje broj budućih rođenja, ali pad broja sklopljenih brakova predstavlja još jedan pokazatelj promjena u demografskom i društvenom ponašanju stanovništva.

BiH svake godine ostaje bez jednog manjeg grada

Kada se razlika između broja rođenih i umrlih posmatra kroz brojke, razmjeri problema postaju još očigledniji.

Za samo godinu dana prirodnim putem izgubljeno je gotovo 12.000 stanovnika. To je broj ljudi koji odgovara stanovništvu jednog manjeg grada.

A ovo nije konačna slika demografskog pada.

Podaci Agencije za statistiku BiH ne uključuju migracije stanovništva. Odlazak građana u inostranstvo dodatno utiče na ukupan broj stanovnika, pa je stvarni demografski gubitak zemlje znatno složeniji od onoga što pokazuje samo odnos rođenih i umrlih.

Ako se ovakav trend nastavi, pitanje više nije samo koliko nas se godišnje rodi i umre, već koliko će ljudi u BiH uopšte biti za nekoliko decenija.

(Buka)

Nastavi čitati

Aktuelno