Connect with us

Politika

IMA LOGIKE Trebaju li maloljetnici u BiH glasati na izborima?

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

ada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

– Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako “bjanko” – naveo je Šehić.

Ima logike

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

– Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat – ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

– Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa – ističe Topićeva za Nezavisne novine.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

– Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu – zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

– Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima – ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

– Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje – poručuje Rajićeva u izjavi za Nezavisne novine.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Related Topics:

Politika

VUKOMANOVIĆ PORUČUJE: Oni koji su nas trebali voditi naprijed – najviše su nas povukli nazad

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj su nas najviše nazad povukli oni koji su obećali da će nas voditi naprijed, zemlja u kojoj nas najviše koštaju oni koji tvrde da nas brane i zemlja u kojoj nas najdalje od Evrope vode oni koji se kunu u evropski put.

Rekla je ovo poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović.

– To što je juče u Doma naroda Parlamenta ViH usvojen prijedlog kojim se ukida PDV na, između ostalog, sve vrste hljeba, mlijeka, lijekove i zdravstvena pomagala, stočnu hranu bez koncentrata je dobra vijest, ali to što tamo sjede ljudi koji ovo nisu podržali je opasnost za sve ljude u ovoj zemlji. Kada izgubite osjećaj za bolesnog, za gladnog, onda više niste političar, onda ste opasnost – navele je ona.

Kaže da ako ikada poželimo da ova zemlja krene naprijed, onda u njenim parlamentima ne smiju sjediti ljudi koji ne podržavaju da lijekovi i hrana budu jeftiniji.

– To što SNSD i HDZ nisu podržali ukidanje PDV-a na osnovne životne potrepštine za mene nije ni političko, ni ekonomsko pitanje, to je pitanje ljudskosti, odnosno njenog odsustva. Borba koju vodimo nije samo protiv loših pojava, korupcije i kriminala. Vodimo je i protiv one hladne, proračunate neosjetljivosti koja gleda čovjeka, a ne vidi ništa. Sreća je što razni Špirići i slični nisu budućnost ove zemlje, već su budućnost definitivno oni koji vjeruju da politika može biti plemenita i u službi građana – poručila je Vukomanović.

Nastavi čitati

Politika

SRAMOTNA STATISTIKA: 50.000 radnika u Srpskoj bez osiguranja – Kresojević traži hitnu reakciju institucija

Više od 50.000 ljudi u Republici Srpskoj nema zdravstveno osiguranje jer im poslodavci nisu uplatili doprinose, što je nepravedno i neustavno.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević upozorava da je ovakva praksa ponižavajuća za radnike i njihove porodice.

– Svjedoci smo da država koristi zdravlje radnika kao instrument ucjene kako bi izvršila pritisak na poslodavce da uplate doprinose. To je apsolutno nedopustivo. Država je ta koja treba da garantuje prava radnicima, a ne da ih uskraćuje i uslovljava – istakao je Kresojević.

On naglašava da zaposleni, koji je prijavljen, zaradio svoju platu i za koga je predata poreska prijava, mora imati zdravstveno osiguranje, bez obzira na to da li je poslodavac izvršio uplatu doprinosa.

– Radnik je svoju obavezu ispunio. Odgovornost za naplatu prihoda leži isključivo na Srpskoj i njenim institucijama. Odnos između države i poslodavca ne smije i ne može biti razlog da se radniku uskrati pravo na zdravstvenu zaštitu – poručio je on.

Dešava se da, kaže on, da zbog gore navedene situacije, zdravstvena zaštita bude uskraćena trudnicama, djeci i starijim licima, iako Ustav bezuslovno garantuje besplatnu zdravstvenu zaštitu ovim kategorijama.

Kresojević je posebno istakao da u važećem zakonodavstvu nigdje nije propisano da je pravo na zdravstveno osiguranje uslovljeno uplatom doprinosa. Kako navodi, ta praksa je uvedena na osnosno pravilnika, što je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonima Republike Srpske.

– Neprihvatljivo je da se jedno ovakvo pravo reguliše pravilnikom. Zakon mora biti jasan – zdravstveno osiguranje je pravo zaposlenog, a ne pogodnost koju država dozvoljava ako se ispune finansijski uslovi. To je pravna nesigurnost i udar na dostojanstvo svakog radnika – poručio je Kresojević.

On je pozvao nadležne institucije da konačno počnu raditi svoj posao i riješe ovaj problem sistemski i pravedno.

– Ovaj podatak o broju radnika koji nemaju zdravstveno osiguranje iz 2023. godine govori sam za sebe, ali što je najgore situacija ni danas nije ništa bolja– zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ O AFERI „VIADUKT“: Otimačina 120 miliona KM izaziva gađenje – svi odgovorni MORAJU BITI PROCESUIRANI!

Poslanik u Predstavničkom domu PS BiH i predsjednik PDP-a, Branislav Borenović, poručio je da je „surova i ružna realnost“ to što se građanima Republike Srpske otima gotovo 120 miliona KM i daje „nekim likovima iz slovenačkog Vijadukta i njihovim pomagačima“.

– Ta otimačina izaziva osjećaj gađenja i gnušanja, ali i još jaču potrebu da se ova nevjerovatna afera istraži do kraja i da se utvrdi odgovornost svih koji su ovu sramotnu pljačku dozvolili i omogućili, poručio je Borenović.

On je podsjetio da se godinama vodio tajnovit i mutan arbitražni proces, o kojem javnost ništa nije znala, sve dok PDP nije pokrenuo parlamentarnu istragu i otvorio pitanje ove afere pred institucijama.

– Tada smo došli do brojnih saznanja i iste uputili pravosuđu na hitno postupanje. Tražimo i dalje hitno otvaranje istrage i procesuiranje svih učesnika – kako onih u vlasti Republike Srpske i BiH, tako i svih koji su zastupali strane u ovom sramotnom postupku, rekao je Borenović.

Ističe da su on i kolege iz NSRS i PS BiH zatražili potpune informacije o dodjeli, trajanju i raskidu koncesije, o ulozi sudova, policije, predstavnika vlasti i pravnih zastupnika u cijelom sporu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu.

– Potpuno je besmisleno, štetno i neprihvatljivo davati 120 miliona KM – koliko vrijedi čak 40 novih škola i vrtića – nekome ko skoro ništa nije ni uložio. To se mora zaustaviti, a odgovorni moraju biti procesuirani, zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Aktuelno