Connect with us

Politika

IMA LOGIKE Trebaju li maloljetnici u BiH glasati na izborima?

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

ada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

– Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako “bjanko” – naveo je Šehić.

Ima logike

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

– Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat – ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

– Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa – ističe Topićeva za Nezavisne novine.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

– Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu – zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

– Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima – ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

– Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje – poručuje Rajićeva u izjavi za Nezavisne novine.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Related Topics:

Politika

Dodik opet po svom: Srpska ne ruši Dejton, već se ŠTITI od onih koji su zaboravili šta je Dejton!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da Srpska ne ruši ono što je Dejton izgradio, već se štiti od onih koji su zaboravili šta je Dejton.

“Nismo ovdje da razgrađujemo BiH, već da podsjetimo svijet šta ona zaista jeste: složena suverena zemlja, sastavljena od dva entiteta i tri naroda. Tom zemljom se ne može upravljati dekretima, nju može održati samo unutrašnji dogovor”, objavio je Dodik na društvenoj platformi X.

Osvrnuvši se na proteklu sedmicu, Dodik je naveo da se obratio u Narodnoj skupštini Republike Srpske povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma i da je tom prilikom predložio načine izlaska iz političke krize.

Takođe, dodao je, upriličio je prijem za djecu koja su se liječila preko Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu i njihove roditelje.

Nastavi čitati

Politika

Cvijanović u Americi: Predstavnici Republike Srpske nisu separatisti, već ustavobranitelji

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se danas u Dejtonu sa delegacijom američkog Kongresa, predvođenom kongresmenom Majkom Tarnerom.

Tokom sastanka sa kongresmenima, Cvijanović je izrazila zadovoljstvo pristupom nove američke administracije i nastupom najviših zvaničnika SAD, kojima se ohrabruje samostalno odlučivanje demokratski izabranih lidera.

Istakla je da od SAD, koje su i uspostavile dejtonski sistem, ne očekujemo favorizovanje, već fer i izbalansiran pristup prema svima u BiH.

Podsjetila je da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo neizabranom strancu da nameće zakone, suspenduje ustave, kažnjava političke partije i, kroz zloupotrebu pravosuđa, demokratski izabrane lidere koji se suprotstavljaju njegovom diktatu.

Cvijanović je istakla da predstavnici Republike Srpske nisu separatisti, već ustavobranitelji.

Dodala je da su spoljni pritisci smetnja kako za ekonomski, tako i za demokratski razvoj BiH.

Nastavi čitati

Politika

ŠMIT U DEJTONU: Radiću na tome da budem posljednji visoki predstavnik

“Karl Bilt bio je prvi, ja sam osmi i radiću na tome da budem zadnji visoki predstavnik”, rekao je u svom govoru u Dejtonu Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, povodom 30. godišnjice potpisivanja Mirovnog sporazuma.

On je rekao da bi u se u tom trenutku međunarodna zajednica, ne potpuno pomakla, ali bila u pozadini, prenosi Euronews.ba.

“Jer ljudi očekuju da je međunarodna zajednica tu u slučaju izazovnih situacija da pomogne onima koju su patili četiri godine…”, rekao je Šmit.

Govoreći o budućnosti, on je rekao da je potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva, što su neki od problema”, rekao je Šmit i dodao da ostali i manjine nemaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo.

“Ovo nije priprema za EU integraciju, Evropski sud je bio jasan prije 15 godina, ništa se nije uradilo da se ovaj problem popravi u Ustavu”, rekao je on.

Kazao je da međunarodna zajednica još vidi potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

“Neki neodgovorni ljudi u jednom entitetu, ne entitet, počeli su sa ilegalnim akcijama koje napadaju ustavni poredak”, rekao je Šmit.

Nastavi čitati

Aktuelno