Connect with us

Politika

“Ima radnika, ko hoće da plati!” Satnica za lijepljenje plakata do 10 KM, stranke se OTIMAJU ZA HOSTESE

Da li političari plaćaju ceh zbog situacije u društvu koju su mnogi od njih, u manjoj ili većoj mjeri, i sami kreirali? Neki detalji vezani za predizbornu kampanju ukazuju da je i njih pogodila sveopšta nestašica radne snage.
Kako navode izvori Srpskainfo, sve je teže naći momke i djevojke spremne da rade pro bono, kako bi “pomogli svojoj stranci”, a oni koji rade za honorar ne pristaju na manje od pet maraka na sat da bi lijepili plakate, dijelili promotivni materijal ili pomagali u organizaciji predizbornih mitinga.

– Dugo su govorili “ima posla ko hoće da radi”, e sad je vrijeme da se ta mudrost preokrene u “ima radnika ko hoće da plati” – kaže jedan mladi Banjalučanin, koji je, kao promoter, radio u predizbornoj kampanji i 2020. i ove godine.

Po gradu se čak pronosi priča da stranke jedna drugoj preotimaju promoterke, odnosno hostese, jer su mlade, lijepe i komunikativne djevojke tokom kampanje najtraženije.

U PDP tvrde da ne znaju ništa o tome i da nisu imali slučajeve “preletača ove vrste”, mada u nekim drugim političkim partijama kažu da PDP teško nalazi “pomagače”, jer ih plaća maksimalno pet maraka po satu.
– Nismo imali takva iskustva. Imamo svoje aktiviste, koji rade na štandovima i obilaze naselja, uglavnom na volonterskoj osnovi. I kad organizujemo događaje, angažujemo aktiviste i aktivistkinje PDP – kaže Anja Petrović, portparolka PDP.
I u drugim strankama nerado pristaju na razgovor o ovoj temi. Ivan Begić, nezavisni kandidat za potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda, jedan je od rijetkih koji ne bježe od priče o satnicama za one koji mu pomažu u kampanji.

– Generalno, izborna kampanja je, u svim aspektima, čak četiri do pet puta skuplja nego uoči lokalnih izbra 2018. Kada su u pitanju honorari, oni su tri do četiri puta veći nego prije četiri godine. Sve više ljudi ima otpornost prema politici, svi pitaju kad će i koliko biti plaćeni, nema entuzijazma – kaže Begić, koji je u kampanji i organizaciji kampanje učestvovao i 2020. godine, kao kandidat za odbornika u Banjaluci.

Begić kaže da mu se ipak “javio veliki broj volontera”, ali da njegov tim angažovao i studente i studentkinje, da rade za honorar i tako nešto zarade.– Mladiće koji lijepe plakate i dijele letke, kao i promoterke na štandu, plaćamo 10 KM na sat. S njima sklapamo ugovor o djelu, a honorari se obračunavaju i isplaćuju jednom sedmično – kaže Begić.

Snježana Novaković Bursać, kandidatkinja SNSD za Parlament BiH, kaže da ne može porediti honorare, koji su, eventualno, u kampanji isplaćivani mladićima i djevojkama koji su pomagali kandidatima ili strankama.

– Naprosto, ja nemam iskustva s tim. Meni i sada, a i u ranijim kampanjama, pomažu samo prijatelji i volonteri iz stranačke infrastrukture – kaže ova iskusna političarka.
Srpska info

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno