Ona je naglasila da je briga o porodicama poginulih boraca trajna obaveza institucija i društva u cjelini.

Svaki susret sa porodicama poginulih boraca podsjetnik je da iza naše slobode stoje imena, lica i porodice koje i danas žive sa prazninom koja se ne može popuniti.

Poručila je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara, koja je u okviru redovnih aktivnosti posjetila dvije banjalučke porodice poginulih boraca Vojske Republike Srpske.

Kako je istakla, ovakve posjete predstavljaju priliku da se pokaže poštovanje i zahvalnost porodicama koje su podnijele najveću žrtvu, ali i da se saslušaju njihove potrebe i izazovi sa kojima se suočavaju.

– Naši heroji nisu samo dio naše istorije. Oni su dio naših porodica, naših ulica, našeg grada i naše Republike Srpske. Zato je naša dužnost da budemo uz njihove porodice. Grad Banjaluka je tu da pruži podršku, posebno porodicama poginulih boraca Vojske Republike Srpske – ne samo na dane sjećanja, već svakog dana – istakla je Basara.

Ona je naglasila da je briga o porodicama poginulih boraca trajna obaveza institucija i društva u cjelini.

– Naš zadatak je da njegujemo kulturu sjećanja i da pokažemo da žrtva koju su podnijeli naši borci nikada neće biti zaboravljena. Zato ćemo i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na podršku porodicama poginulih boraca, jer je najmanje što možemo učiniti da budemo uz njih i da im pokažemo poštovanje i zahvalnost – poručila je Basara.

Predloženom odlukom o uspostavljanju civilne obuke mladih na području grada Banjaluke predviđeno je da mladi steknu znanja i vještine kako bi bili spremniji i obučeni za reagovanje u različitim vanrednim situacijama.

Dobrovoljna obuka za mlade od 18 do 25 godina
Naime, ovom odlukom, kako je navedeno, uspostavlja se civilna obuka mladih na području teritorije grada kao organizovani program obuke mladih lica, zasnovan na dobrovoljnom učešću radi sticanja znanja i praktičnih vještina za postupanje u slučaju vanrednih situacija i drugih zadataka iz oblasti zaštite i spasavanja.

Kako dodaju, civilna obuka bi se odnosila na mlade od 18 do 25 godina, sa prebivalištem na području grada Banjaluka, a sprovodila bi se u skladu sa Planom i programom obuke koji donosi nadležna organizaciona jedinica Gradske uprave.

Cilj je spremnost za elementarne nepogode i krizne situacije
Kako je navedeno u odluci, koja je među predloženim tačkama za sjednicu Skupštine grada zakazanu za 24. mart, cilj obuke je osposobljavanje mladih lica za bezbjedno i efikasno reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Takođe, cilj obuke je sticanje osnovnih znanja iz oblasti civilne zaštite i sistema zaštite i spasavanja, razvijanje timskog rada, discipline i društvene odgovornosti, ali i jačanje ukupne otpornosti lokalne zajednice na situacije izazvane elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom.

“Civilna obuka mladih realizovala bi se u formi kampa, u trajanju od 20 radnih dana, sa teorijskom i praktičnom nastavom, pri čemu praktični dio čini većinski dio obuke. Obuku bi sproveli Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalna teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica grada, uz angažovanje stručnih lica, javnih ustanova i drugih relevantnih subjekata sistema zaštite i spasavanja”, navode iz GU Banjaluka.

Zašto se uvodi civilna obuka mladih?
Kako je navedeno u obrazloženju odluke, iskustva iz prethodnih godina pokazala su da nivo pripremljenosti stanovništva za postupanje u kriznim situacijama nije zadovoljavajući, posebno kada je riječ o osnovnim znanjima i praktičnim vještinama koje mogu biti presudne u prvim časovima nakon nastanka elementarne nepogode ili druge nesreće. Upravo taj period često određuje razmjere posljedica po živote ljudi i materijalna dobra.

“Mladi ljudi, kao fizički sposobna, adaptabilna i društveno aktivna kategorija stanovništva, predstavljaju značajan potencijal za sistem zaštite i spasavanja. Međutim, bez organizovane, stručne i praktične obuke, taj potencijal ostaje nedovoljno iskorišten. Uspostavljanjem civilne obuke mladih, grada prvi put sistemski pristupa edukaciji mladih u oblasti zaštite i spasavanja, kroz jedinstven i strukturisan program”, navedeno je u obrazloženju.

Naglašeno da obuka nema vojni karakter
Naglašeno je da civilna obuka mladih nema vojni karakter, niti predstavlja bilo kakav oblik vojne ili paravojne obuke.

“Riječ je isključivo o civilnoj, humanitarnoj i društveno korisnoj aktivnosti, usmjerenoj na zaštitu ljudi, imovine i životne sredine. Na taj način, civilna obuka mladih je u potpunosti usklađena sa principima civilne zaštite i međunarodnim standardima u ovoj oblasti”, zaključeno je u obrazloženju odluke o uspostavljanju civilne obuke mladih na području grada.

Podsjećamo, inicijativu za ovu obuku juče su Gradu Banjaluka i gradonačelniku Drašku Stanivukoviću uputili predstavnici Pokreta “Sigurna  Srpska”, predlažući uvođenje dobrovoljnog civilnog roka. Stanivuković je kazao da je planirano da obuka bude organizovana kroz kampove u kojima bi mladi sticali praktična znanja o reagovanju u kriznim situacijama, ali i razvijali disciplinu, odgovornost i timski rad.

Pilot-projekat za nekoliko stotina mladih
“Za početak ćemo pokrenuti pilot-projekat na koji će moći da se prijavi nekoliko stotina ili hiljada mladih ljudi. Grad Banjaluka je već obezbijedio sredstva i prostor na Manjači, gdje bi se organizovala obuka, a dugoročni cilj je da se kroz zakon ovakva obuka uredi na nivou Republike Srpske”, rekao je Stanivuković. On je pozvao odbornike da podrže ovu inicijativu, ističući da obučeni i odgovorni mladi ljudi predstavljaju važan temelj sigurnog i otpornog društva.

“Mi, kao Pokret ‘Sigurna Srpska’, pripremamo zakon o dobrovoljnom civilnom roku. Dok zakon ne bude usvojen, definisaćemo ga kroz naše projekte. Cilj je da Republika Srpska ima obučenu i disciplinovanu mladu generaciju, odgovorne građane koji znaju kako da se ponašaju u vanrednim situacijama. Mladi će nakon osnovne i srednje škole, tokom dvomjesečnog kampa, proći obuku i trening, uz rad naših najboljih komandanta i stručnjaka iz oblasti civilne zaštite. Ovo je projekat kroz koji želimo da stvorimo zdravu naciju i temelj za buduće društvo”, kazao je on.

Kako je rekao, Grad Banjaluka je obezbijedio prostor i objekte na Manjači, gdje će mladi učiti u adekvatnim uslovima. “Na početku će projekat obuhvatiti do 500 mladih ljudi, a u narednom periodu planiramo da ga proširimo”, kazao je on.

U Banjaluci je prijavljen jedan slučaj virusnog meningitisa kod dječaka predškolskog uzrasta, izjavila je Mirjana Miljković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe u Domu zdravlja Banjaluka.

Istakla je da je riječ o virusnom meningitisu te da je, prema dostupnim informacijama, dijete trenutno u dobrom zdravstvenom stanju.

Odgovarajući na pitanje da li postoji potreba za pojačanim epidemiološkim nadzorom u vrtićima i školama nakon ovog slučaja, Miljkovićeva je navela da će epidemiološka služba posjetiti kolektiv koji je dječak pohađao i dati odgovarajuće preporuke.

“Svi mogu primjenjivati mjere prevencije kapljičnih infekcija, što podrazumijeva redovno i često pranje ruku, održavanje opšte higijene, pranje i dezinfekciju radnih površina, predmeta i igračaka u vrtićima, kao i redovno provjetravanje prostorija”, rekla je Miljkovićeva.

Ona je naglasila da je veoma važno da se svi koji primijete simptome poput visoke temperature, glavobolje i povraćanja odmah jave nadležnom ljekaru kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza i započela odgovarajuća terapija, prenosi RTRS.

“Meningitis je ozbiljna bolest koju karakteriše upala moždanih ovojnica. Uzročnici mogu biti različiti, a od infektivnih najčešći su bakterije i virusi. Osoba se može zaraziti u kontaktu sa oboljelom osobom ili kliconošom”,  rekla je Miljkovićeva.

Dodala je da bakterijski meningitis uglavnom ima težu kliničku sliku od virusnog, iako oba oblika predstavljaju ozbiljna oboljenja.