Connect with us

Svijet

IRAN OSNOVAO KLINIKU ZA MENTALNO ZDRAVLJE za “liječenje” žena koje odbijaju da nose hidžab

Iranske vlasti su najavile plan za otvaranje klinike za tretman žena koje se protive obaveznim zakonima o hidžabu, prema kojima žene moraju da pokrivaju glavu u javnosti.

Otvaranje “klinike za liječenje skidanja hidžaba” najavila je Mehri Talebi Darestani, direktorka Odjeljenja za žene i porodicu u Teheranskom štabu za promovisanje vrline i sprečavanje poroka. Ona je rekla da će klinika nuditi “naučni i psihološki tretman za skidanje hidžaba”.

Iranske žene i grupe za ljudska prava izrazile su ogorčenost zbog ove najave.

Sima Sabet, iranska novinarka sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja je prošle godine bila meta pokušaja atentata iranskih vlasti, rekla je da je ova inicijativa sramotna“ i dodala: “ideja o osnivanju klinika za ‘liječenje’ žena koje ne nose hidžab je zastrašujuća; to je način da se ljudi izoluju iz društva samo zato što se ne slažu s vladajućom ideologijom.”

Iranski advokat za ljudska prava Hosein Raisi rekao je da ideja o klinici za tretiranje žena koje se ne pridržavaju zakona o hidžabu “nije ni islamska, niti usklađena s iranskim zakonima”. Takođe je dodao da je zabrinjavajuće to što je izjava stigla iz Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promovisanje vrline i sprječavanje poroka, koji je direktno pod autoritetom vrhovnog vođe, Alija Hamneija.

Vijesti su se ubrzo proširile među grupama za protest “Žena, život, sloboda” i među studentkinjama, izazivajući strah i prkos.

Jedna mlada žena iz Irana, koja je govorila pod uslovom anonimnosti, rekla je: “To neće biti klinika, to će biti zatvor. Borimo se za osnovne potrebe, nestaje nam struje, ali komad tkanine je ono što ovu državu brine. Ako je vreme da se svi vratimo na ulice, to je sada ili će nas sve zatvoriti.”

Objava o otvaranju klinike dolazi nakon što su državni mediji izvijestili da je studentkinja, koja je uhapšena nakon što je u znak protesta protiv napada obezbjeđenja na fakultetu zbog kršenja zakona o hidžabu skinula odjeću do donjeg veša, premještena u psihijatrijsku bolnicu. Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International, tvrde da postoje dokazi o mučenju, nasilju i prisilnoj medikaciji demonstranata i političkim disidenata za koje vlasti smatraju da su mentalno nestabilni i smještaju ih u državne psihijatrijske ustanove.

Grupe za ljudska prava takođe su izrazile zabrinutost zbog represije nad ženama za koje se smatra da krše obavezni kodeks oblačenja u Iranu, navodeći da su nedavno zabelježeni talas hapšenja, prisilnih nestanaka i zatvaranja preduzeća povezanih s kršenjem zakona o hidžabu.

Prošle nedjelje, Centar za ljudska prava u Iranu istakao je slučaj Rošanak Molaei Ališah, 25-godišnje žene za koju tvrdi da je uhapšena nakon što se suprotstavila muškarcu koji ju je uznemiravao na ulici zbog njenog hidžaba. NVO je saopštila da njena trenutna lokacija nije poznata.

(Telegraf)

Related Topics:

Svijet

BAKA DOŠETALA U CRKVU SA DVIJE GRANATE, policija hitno blokirala čitav kvart!

Starija Parižanka donela je danas u svoju crkvu dve granate koje je pronašla u zgradi u kojoj živi, zbog čega je iz crkve odmah evakuisano oko stotinu vernika, a policija je pozvana da interveniše, preneli su francuski mediji.

Jutros je u crkvu Notr Dam de la Gar u 13. pariskom arondismanu žena došla da pokaže svoje otkriće parohijskom svešteniku, prenosi “Figaro”, pozivajući se na svedočenja očevidaca.

Sveštenik je odmah sklonio dve eksplozivne naprave u sakristiju, a potom je obavestio nadležne službe. Policija je brzo reagovala, evakuisala oko stotinu parohijana i uspostavila bezbednosni perimetar oko crkve.

U 11.20 časova stigli su stručnjaci za deaktiviranje bombi, identifikovali predmete kao “manevarsku i dimnu bombu”, koje ne predstavljaju opasnost po živote ljudi, i ukinuli mere bezbednosti kako bi crkvena služba bila nastavljena.

Pretres je, takođe, izvršen u kući starije žene, ali nisu pronađene druge bombe, a sveštenik je rekao da ne želi da podnese zvaničnu tužbu.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA NA ULICAMA! Državljanin BiH ukrao kamion pun voća, karabinjeri morali da upotrijebe oružje!

“Ne sjećam se kada sam zadnji put vozio i želio sam samo malo da se provozam.”. Ovim riječima je H.S. (62), državljanin Bosne i Hercegovine, nastanjen u Italiji, pokušao da opravda krađu kamiona sa voćem i povrćem, prije dva dana.

Uprkos opravdanju, on se tereti za tešku krađu, otpor službenom licu, oštećenje imovine i nepoštovanje naređenja policije da se zaustavi.

Prema rekonstrukciji istražitelja, prekjuče, 6. avgusta, ovaj 62-godišnjak je ukrao kamion jednog trgovca voćem i povrćem parkiran na Corso Pascoli. Kao su ključevi ostali u autu, H.S. je iskoristio priliku da sedne za volan i krene ka Li Punti. Žena vlasnika odmah je primijetila krađu i krenula u poteru svojim automobilom, dok je istovremeno pozvala policiju.

Pucnjava tokom potjere

Uslijedila je potera duž bivše auto-puta 131. Uprkos ponovljenim naređenjima da se zaustavi, H.S. je nastavio bjekstvo. Da bi blokirali vozilo, karabinjeri su ispalili sedam metaka u pravcu guma kamiona. Meci su pogodili zadnji dio vozila, što je potvrđeno tokom saslušanja. Potjera se završila tek kod nove saobraćajnice Sant’Orsola, gdje je kamion i konačno zaustavljen, a 62-godišnjak uhapšen, prenose “Nezavisne novine“.

Inače, za H.S. ovo je još jedan u nizu sudskih postupaka. Protiv njega postoje brojni prethodni krivične presude, a 2024. godine osuđen je na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog teške pljačke nad jednim zanatlijom, kojeg je prijetio velikim nožem u industrijskoj zoni Preda Nieda. Sada ostaje u zatvoru Bancali na raspolaganju pravosudnim organima. Suđenje je odloženo za 10. septembar.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKA KATASTROFA U AMERICI! Presušuje rijeka Kolorado, akumulaciono jezero na najnižem nivou ikada!

Jezero Mid, najveće akumulaciono jezero u Sjedinjenim Američkim Državama, palo je na najniži vodostaj otkako je pre oko 90 godina napunjeno, usled dugotrajne krize na reci Kolorado.

Prema podacima američkih saveznih vlasti, nivo vode u akumulaciji koja se nalazi na granici Arizone i Nevade, nedaleko od Las Vegasa, u petak je iznosio 317,1 metar nadmorske visine. Time je oboren prethodni rekord, zabeležen 28. jula 2022. godine.Džej Bi Hamby, predsednik Odbora za reku Kolorado u Kaliforniji i član uprave Imperial Irrigation Districta, najvećeg korisnika vode iz te reke, upozorio je da je situacija ozbiljna.

„To je izuzetno značajno i izuzetno zabrinjavajuće. Oko tri četvrtine stanovništva sliva reke Kolorado, odnosno oko 30 miliona ljudi, direktno je pogođeno rizicima koji prete jezeru Mid“, rekao je Hamby, dodajući da države koje koriste vodu iz reke Kolorado moraju da smanje potrošnju.

Suša i izrazito sušni uslovi zahvatili su čitav tok reke, a posebno su izraženi na njenom izvorištu u Stenovitim planinama. Otapanje snega obično predstavlja važan izvor vode za reku, ali je prošle zime u slivu Kolorada zabeležen najmanji snežni pokrivač otkako postoje merenja.

To dodatno opterećuje poljoprivredu, industriju, divlji svet i proizvođače hidroenergije, kao i oko 40 miliona ljudi u sedam američkih saveznih država, plemenskim zajednicama i Meksiku.

Godine prekomernog korišćenja vode, zajedno sa sušom i rastom temperatura, iscrpljuju i jezero Mid i jezero Pauel, drugu najveću akumulaciju u SAD. Oba rezervoara sada se nalaze na najnižim nivoima u gotovo sedam decenija.Američki savezni zvaničnici saopštili su u četvrtak da neće ispuštati hladnu vodu iz jezera Pauel preko brane Glen Kanjon na severu Arizone, kako bi zaštitili ugroženu autohtonu vrstu ribe, grbavog klena (humpback chub), čije se stanište nalazi između dva rezervoara.

Vlasti su ranije predstavile i kratkoročni predlog za sprečavanje produbljivanja krize, nakon što Kalifornija, Kolorado, Arizona, Nevada, Novi Meksiko, Vajoming i Juta nisu uspeli da postignu dogovor o dugoročnom načinu raspodele sve oskudnijeg vodnog resursa.

Predlog predviđa da države donjeg sliva — Arizona, Kalifornija i Nevada — smanje potrošnju vode, uz mogućnost dodatnih ograničenja tokom sušnijih perioda.

Savezni zvaničnici očekuju da će nivo jezera Mid nastaviti da opada tokom većeg dela preostalog dela godine.

(AP) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno