Connect with us

Svijet

IRAN OSNOVAO KLINIKU ZA MENTALNO ZDRAVLJE za “liječenje” žena koje odbijaju da nose hidžab

Iranske vlasti su najavile plan za otvaranje klinike za tretman žena koje se protive obaveznim zakonima o hidžabu, prema kojima žene moraju da pokrivaju glavu u javnosti.

Otvaranje “klinike za liječenje skidanja hidžaba” najavila je Mehri Talebi Darestani, direktorka Odjeljenja za žene i porodicu u Teheranskom štabu za promovisanje vrline i sprečavanje poroka. Ona je rekla da će klinika nuditi “naučni i psihološki tretman za skidanje hidžaba”.

Iranske žene i grupe za ljudska prava izrazile su ogorčenost zbog ove najave.

Sima Sabet, iranska novinarka sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja je prošle godine bila meta pokušaja atentata iranskih vlasti, rekla je da je ova inicijativa sramotna“ i dodala: “ideja o osnivanju klinika za ‘liječenje’ žena koje ne nose hidžab je zastrašujuća; to je način da se ljudi izoluju iz društva samo zato što se ne slažu s vladajućom ideologijom.”

Iranski advokat za ljudska prava Hosein Raisi rekao je da ideja o klinici za tretiranje žena koje se ne pridržavaju zakona o hidžabu “nije ni islamska, niti usklađena s iranskim zakonima”. Takođe je dodao da je zabrinjavajuće to što je izjava stigla iz Odjeljenja za žene i porodicu Teheranskog štaba za promovisanje vrline i sprječavanje poroka, koji je direktno pod autoritetom vrhovnog vođe, Alija Hamneija.

Vijesti su se ubrzo proširile među grupama za protest “Žena, život, sloboda” i među studentkinjama, izazivajući strah i prkos.

Jedna mlada žena iz Irana, koja je govorila pod uslovom anonimnosti, rekla je: “To neće biti klinika, to će biti zatvor. Borimo se za osnovne potrebe, nestaje nam struje, ali komad tkanine je ono što ovu državu brine. Ako je vreme da se svi vratimo na ulice, to je sada ili će nas sve zatvoriti.”

Objava o otvaranju klinike dolazi nakon što su državni mediji izvijestili da je studentkinja, koja je uhapšena nakon što je u znak protesta protiv napada obezbjeđenja na fakultetu zbog kršenja zakona o hidžabu skinula odjeću do donjeg veša, premještena u psihijatrijsku bolnicu. Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International, tvrde da postoje dokazi o mučenju, nasilju i prisilnoj medikaciji demonstranata i političkim disidenata za koje vlasti smatraju da su mentalno nestabilni i smještaju ih u državne psihijatrijske ustanove.

Grupe za ljudska prava takođe su izrazile zabrinutost zbog represije nad ženama za koje se smatra da krše obavezni kodeks oblačenja u Iranu, navodeći da su nedavno zabelježeni talas hapšenja, prisilnih nestanaka i zatvaranja preduzeća povezanih s kršenjem zakona o hidžabu.

Prošle nedjelje, Centar za ljudska prava u Iranu istakao je slučaj Rošanak Molaei Ališah, 25-godišnje žene za koju tvrdi da je uhapšena nakon što se suprotstavila muškarcu koji ju je uznemiravao na ulici zbog njenog hidžaba. NVO je saopštila da njena trenutna lokacija nije poznata.

(Telegraf)

Related Topics:

Svijet

INCIDENT ISPRED SUPERMARKETA U NJEMAČKOJ: Tromjesječna beba oteta iz kolica, dignuti helikopteri

Policija u Reningenu traga za nestalom tromjesječnom bebom. Potraga uključuje helikoptere, dronove i pse tragače.

Policija od sinoć traga za nestalom tromjesječnom bebom u Reningenu u Njemačkoj.

Prema izvještajima, potraga je počela kasno sinoć.

“Trenutno nemamo konkretne tragove o tome gdje se nalazi tromjesječni dječak”, rekao je portparol policije u petak ujutru.

Portparol policije potvrdio je za Bild da je dječak otet iz svojih kolica tokom noći.

“Dijete je kratko vrijeme ostavljeno bez nadzora. Nepoznata osoba je podigla dijete iz kolica i odvela ga”, rekao je portparol.

Nekoliko sati ranije, parking supermarketa Reve u ulici Vajl der Šteter u Reningenu bio je zatvoren.

Policijske jedinice, timovi pasa za potragu i spasavanje iz celog Baden-Virtemberga, lokalne kancelarije Crvenog krsta, Savezna agencija za tehničku pomoć (THW) i vatrogasne službe sada su stigle na lice mjesta.

U potrazi za nestalom bebom učestvuju psi tragači, policijski helikopter i nekoliko dronova.

Nastavi čitati

Svijet

“MOLILA ME ZA SELFI!” Tramp brutalno isprozivao Meloni, Italijani mu ekspresno uzvratili udarac!

Spor između američkog predsjednika Donalda Trampa i italijanskog državnog vrha zaoštren je danas, 19. juna, nakon izjava predsjednika SAD o premijerki Italije Đorđi Meloni – šef italijanske diplomatije Antonio Tajani saopštio je da zbog uvrjedljivih riječi otkazuje planiranu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Meloni Trampove tvrdnje nazvala izmišljenim, poručivši da “ni ona ni Italija nikada ne mole niti preklinju”.

Tramp je ranije danas u emisiji Aria ke Tira na televiziji La7 izjavio da ga je italijanska premijerka “molila” da se sa njom fotografiše na samitu G7, koji je održan ove nedjelje, prenosi Ansa.

Na početku intervjua, Tramp je odmah usmjerio razgovor prema Meloni, pitajući kako je italijanska premijerka, šta je rekla kad se sastala s njim, ističući da je vjerovatno srećna što je razgovarao s njom.

“Nisam morao da razgovaram sa njom. Ne znam šta bih rekao. Molila me je da se slikam s njom. Toliko je htjela da se slika sa mnom. Ne bih to prihvatio, ali mi je bilo žao nje”, istakao je Tramp.

Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani izjavio je da teške i uvrjedljive reči američkog predsjednika upućene italijanskoj premijerki vrijeđaju cijelu Italiju.

“Zbog toga sam odlučio da otkažem svoju posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, planiranu za 21. i 22. jun”, napisao je Tajani na platformi X.

Meloni je kazala da su izjave Donalda Trampa potpuno izmišljene.

“Iskreno, zapanjena sam”, napsiala je Meloni na Instagramu.

Ona je istakala da ni ona ni Italija nikada ne mole niti preklinju.

“Na određene stvari treba odmah odgovoriti. Ne znam zašto se predsjednik SAD tako ponaša prema saveznicima. Nije prvi put da se to dešava. Mogu samo da kažem da mi je žao što nema istu odlučnost prema neprijateljima Zapada”, poručila je ona, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA DRAMA NA TRŽIŠTU: Cijene nafte ponovo skočile, vozači strahuju od poskupljenja goriva

Cijene nafte su danas zabilježile promjenljivo trgovanje nakon što su naknadni razgovori između SAD i Irana u Švajcarskoj otkazani, što je naglasilo trajnu neizvijesnost u pogledu napora da se privremeni sporazum pretvori u trajno mirovno rješenje.

Fjučersi međunarodne referentne nafte Brent za avgust zabilježili su rast od 0,6% na 80,33 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte Vest Teksas Intersediant (WTI) za jul porasli za 1,63% na 77,85 dolara po barelu, preokrenuvši prethodne gubitke.

Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske saopštilo je da se razgovori između SAD i Irana, koji su bili zakazani za petak u Birgenštoku, neće održati kao što je planirano.

Bijela kuća je takođe saopštila da potpredsjednik Džej Di Vens više ne putuje u Švajcarsku, navodeći kao razlog neriješena logistička pitanja u vezi sa pregovorima.

Vens je u četvrtak izjavio da je tokom noći kroz moreuz prošlo više od 12 miliona barela nafte u tankerima. Iranske snage, drugu noć zaredom, nisu pucale ni na jedan brod u Hormuskom moreuzu. Za sada ispunjavaju svoj dio obaveza – rekao je Vens novinarima.

Očekivanja OPEK-a

U odvojenom, ekskluzivnom intervjuu za CNBC, generalni sekretar OPEK-a Hajtam Al Gais izjavio je da ta organizacija ne očekuje da će potražnja za naftom dostići svoj vrhunac u doglednoj budućnosti. On je takođe odbacio prognoze Međunarodne agencije za energetiku (IEA) koje ukazuju na budući višak ponude na tržištu.

Fokusiramo se na fundamente i ne ubacujemo previše uslova ‘šta ako’ u naše prognoze, već se radije fokusiramo na stvarne brojke – rekao je on.

Cijene nafte će se u bliskoj budućnosti vjerovatno kretati između 75 i 82 dolara po barelu, pri čemu je cijena nafte Brent pala za oko 36% u odnosu na svoj vrhunac tokom sukoba, naveo je Tijago Laserda, tržišni analitičar u kompaniji Axi, za CNBC. Pažnja se brzo preusmjerava na to da li će zapravo uslijediti fizičko ponovno otvaranje – glavne brodske linije još uvijek nisu obnovile tranzit, a stope osiguranja su i dalje visoke, što ukazuje na to da je tržište oprezno u pogledu brzine normalizacije – rekao je Laserda, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno