Connect with us

Svijet

IRAN PRISTAO NA KLJUČNI PLAN: Nazire li se kraj sukoba?

 Iran je navodno pristao na okvirni plan koji bi mogao dovesti do prekida sukoba u regionu i ponovnog otvaranja strateški važnog Ormuskog moreuza, prenose međunarodni mediji pozivajući se na američke i regionalne izvore.

Sporazum još nije konačno potvrđen, ali diplomatski izvori tvrde da su pregovori ušli u završnu fazu.

Prema informacijama koje prenose američki mediji, nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na 60 dana, tokom kojih bi bio obnovljen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Ormuski moreuz ključan za svjetsku ekonomiju

Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i predstavlja jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu, navodi “MiddleEastMonitor”. Kroz taj prolaz prolazi oko petine globalnog izvoza nafte, zbog čega svaki poremećaj odmah utiče na cijene energenata širom svijeta.

Iran je ranije ograničio prolaz brodova kroz moreuz nakon eskalacije sukoba sa SAD-om i Izraelom, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu i rast cijena nafte.

Pregovori uključuju i nuklearni program

Prema navodima više izvora, dio dogovora odnosi se i na buduće pregovore o iranskom nuklearnom programu. Američki zvaničnici tvrde da bi tokom narednih 30 do 60 dana trebalo da budu definisani detalji o ograničavanju iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Neki izvještaji navode da je Iran načelno pristao da se odrekne dijela svojih zaliha obogaćenog uranijuma, iako zvanični Teheran još nije javno potvrdio takve informacije.

Istovremeno, Iran insistira da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopske ciljeve.

Šta podrazumijeva nacrt sporazuma?

Prema dostupnim informacijama, okvirni sporazum uključuje nekoliko ključnih tačaka:

– ponovno otvaranje Hormuškog moreuza

– produženje primirja između Irana i SAD-a

– ublažavanje blokade iranskih luka i izvoza nafte

– nastavak pregovora o nuklearnom programu

– moguće odmrzavanje dijela iranske imovine u inostranstvu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum “uglavnom ispregovaran”, ali je naglasio da još postoje otvorena pitanja prije konačne potvrde.

Izrael i američki saveznici oprezni prema sporazumu

Iako Vašington tvrdi da dogovor može pomoći stabilizaciji regiona i smanjenju pritiska na globalno tržište energenata, sporazum je izazvao zabrinutost među pojedinim američkim i izraelskim zvaničnicima.

Kritičari smatraju da bi previše ustupaka Iranu moglo dodatno ojačati Teheran i njegove saveznike u regionu, uključujući Hezbolah u Libanu. Dio američkih političara upozorava da Iran i dalje ne daje dovoljno čvrste garancije kada je riječ o nuklearnim aktivnostima.

Pakistan i regionalni posrednici imali važnu ulogu

Prema ranijim izvještajima, Pakistan je imao važnu posredničku ulogu u pregovorima između Irana i SAD-a. Teheran je još prije nekoliko sedmica preko Islamabada slao prijedloge koji su uključivali otvaranje Ormuskog moreuza i odvajanje pitanja prekida sukoba od nuklearnih pregovora.

U diplomatske razgovore bile su uključene i druge regionalne sile, uključujući Oman i Kinu, koje su pozivale obje strane da nastave pregovore i izbjegnu dalju eskalaciju.

Primirje i dalje krhko

Iako diplomatski napori napreduju, situacija na terenu i dalje ostaje veoma nestabilna. Posljednjih sedmica bilježeni su novi sukobi i međusobne optužbe za kršenje primirja.

Analitičari upozoravaju da bi svaki neuspjeh pregovora mogao ponovo dovesti do zatvaranja Ormuskog moreuza i nove velike destabilizacije Bliskog istoka, uz ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju i tržište energenata.

Svijet

CIJENE NAFTE ĆE NAGLO PASTI, uskoro kraj sukoba sa Iranom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će sukob sa Iranom uskoro biti završen, nakon čega bi globalne cijene nafte trebalo naglo da padnu.

“Ono što će se dogoditi jeste da će, čim se sve to završi, a to će biti uskoro, cijene nafte naglo pasti”, rekao je Tramp u intervjuu za televiziju “Si-Bi-Es”.

Američki lider je naglasio da više ne postoji prijetnja od nuklearnog oružja u Iranu, što je bio prvobitni cilj američke intervencije.

Nastavi čitati

Svijet

KRISTA PAJK PROGOVORILA POSLIJE NEUSPJELE EGZEKUCIJE: Probudila se bijesna i vezana, čeka se odluka o novom datumu

Nakon što je preživjela pogubljenje u Tenesiju, Krista Pajk se probudila u bolničkom krevetu bijesna, u okovima i sa teškim zdravstvenim komplikacijama.

Krista Pajk (50) probudila se u bolnici “bijesna i zbunjena” nakon što je prošle nedjelje preživjela pokušaj pogubljenja, izjavili su njeni advokati. Prisjetili su se da su joj prve riječi bile: “Gdje sam?” i “Ko ste vi?”.

Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemervijam 1995. godine, preživjela je 30. septembra u Tenesiju dvije smrtonosne injekcije. Stručnjaci i njen pravni tim tvrde da je ovaj oporavak bez presedana i da nijedan drugi zatvorenik u SAD nije preživio izvršenje kazne smrtonosnom injekcijom.

“Ruke su joj strašno natečene”
Pajkova (50) je i dalje na intenzivnoj njezi, a ruke i noge su joj vezane za bolnički krevet, rekli su advokati na konferenciji za novinare. Njen advokat Rendi Spivej rekao je da je pravni tim danima vjerovao da je moždano mrtva i da su očekivali da će je svaki čas isključiti sa aparata.

Međutim, na opšte iznenađenje, u utorak je počela da govori, iako se sjeća samo dijelova samog pokušaja pogubljenja. Spivej je ispričao da je Pajk pomogla timu za izvršenje kazne da pronađe venu na ruci, kao i da je bila ljubazna i pristojna dok su joj davali injekciju.

Nakon toga se probudila u bolnici sa cijevi u grlu, okružena nepoznatim ljudima. Obe ruke su joj sada, prema riječima advokata, “strašno natečene”.

“Ne znamo kakve će posljedice sve ovo ostaviti na njeno mentalno zdravlje”, rekao je Spivej.

Dodao je da je zbog traume ostala “bijesna i zbunjena”. Naveo je i da Pajk ima krvni ugrušak u ruci, upalu pluća i ne može da guta.

Sud naložio čuvanje dokaza
Sud je u srijedu naložio državi Tenesi da sačuva sve dokaze povezane sa neuspjelim pogubljenjem. Nakon što je postalo jasno da Pajk neće umrijeti od dvije doze pentobarbitala, prevezena je u bolnicu, gdje je danima bila u nesvijesti dok su ljekari čistili organizam od hemikalija.

Na hitnom ročištu u srijedu, advokati su zatražili da se sačuvaju svi dokazi koji bi mogli poslužiti kao temelj za buduću tužbu protiv države. Luk Inen, jedan od advokata Kriste Pajk, opisao je sudiji I’Aši Majls “prepreke” u komunikaciji sa klijentkinjom.

“Sve do juče naša klijentkinja je bila u nesvijesti i nije mogla da komunicira”, rekao je i dodao da Pajk sada “govori u ograničenoj mjeri”.

Pomoćnik državnog tužioca Tenesija Vil Ajers upozorio je na “neobičnu proceduralnu situaciju”, sa čim se sudija saglasila. Tvrdio je da hitan zahtjev nije potreban jer je država svakako obavezna da čuva dokaze.

Sudija Majls ipak je naložila da se “mora sačuvati sve što je bilo u samoj prostoriji”, uključujući infuzije, špriceve, otpad poput ambalaže, uputstava i naljepnica. Zatražila je i dokumentaciju o psihičkom stanju Kriste Pajk prije, tokom i nakon pokušaja pogubljenja 30. septembra. Savjetovala je državi da “posebno pazi” kako ne bi izgubila ili slučajno izbrisala bilo koju informaciju važnu za slučaj.

Obustava pogubljenja
Na pitanje sudije da li država planira da odredi novi datum pogubljenja, Ajers je odgovorio da ne zna. Guverner Tenesija Bil Li naredio je obustavu svih pogubljenja u državi do kraja godine i zatražio odgovore o tome šta je pošlo po zlu. Šef državnih zatvora najavio je ostavku nakon neuspjele egzekucije.

Inen je zatražio od sudije da se Pajkovoj omogući pristup telefonu za pozive advokatima, kao i da oni imaju “slobodan i stalan pristup klijentkinji”. Rekao je da su ih tokom nedavnog pokušaja posjete u bolnici držali na čekanju više od dva sata.

Dodao je da je zatvorski službenici drže “u okovima” na bolničkom krevetu, uprkos zahtjevima medicinskog osoblja da joj se skinu lisice. Njeni advokati zatražili su i da ih Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Tenesija obavijesti 48 sati prije nego što Pajkovu premjeste iz bolnice u bilo koju drugu državnu ustanovu.

Krista Pajk imala je 18 godina kada su ona i njen tadašnji dečko, Tadaril Šip, pretukli, mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemervijam. Upoznali su je u kampu za osposobljavanje problematičnih tinejdžera. Šip je tada imao 17 godina, pa je zbog svoje uloge u napadu izbjegao smrtnu kaznu jer nije bio punoljetan. On se i dalje nalazi u zatvoru

Nastavi čitati

Svijet

TINEJDŽER PLANIRAO MASAKR U TRŽNOM CENTRU: FBI ga pratio gotovo 2 godine, uhapšen u tajnoj operaciji

Federalni istražni biro (FBI) spriječio je planirani teroristički napad 18-godišnjaka na tržni centar „Mall of America“ u Minesoti, nakon što su ga agenti pratili gotovo dvije godine i u tajnoj operaciji mu prodali pušku AK-47 i municiju, saopštile su danas vlasti.

Šejkdun Abdulahi Mohamud uhapšen je u utorak u parku u Ričfildu, nakon što je pripadniku FBI na tajnom zadatku, koji se predstavljao kao pripadnik Islamske države, platio 600 dolara za pušku i 200 metaka, prenio je AP.

Prema krivičnoj prijavi, Mohamud je od decembra 2024. godine razmjenjivao poruke sa povjerljivim doušnikom FBI.

Prvobitno je izrazio interesovanje za odlazak u Somaliju i borbu na strani militanata Al-Šababa, a kasnije je odlučio da napadne „Mall of America“, jer nije mogao da priušti put.

U porukama je više puta potvrdio da namjerava da 24. oktobra napadne i ubije nemuslimane u tržnom centru, gdje je tog dana bila zakazana kulturna manifestacija zajednice Hmong.

Na pitanje da li je ozbiljan u namjeri da izvede napad, odgovorio je: „Da, 100 posto sam siguran.“

Savezni tužilac Danijel Rozen rekao je da su agenti uspjeli da otkriju prijetnju i spriječe napad, navodeći da je Mohamud govorio da bi mogao da ubije između 30 i 60 ljudi.

Mohamud je juče izveden pred savezni sud u Sent Polu, gdje je rekao da nema posao, kuću, automobil niti novac u banci.

Zastupala ga je savezna javna braniteljka Siri Karlson Mekdauel.

Prema izjavi agenta FBI-ja, Mohamud je prvi put privukao pažnju agencije u decembru 2024. godine.

Do maja 2025. godine agenti su otišli do njegove kuće, ali njegov otac nije želio da razgovara sa njima i rekao je da će njihove kontakte proslijediti advokatu.

Rozen je pozvao roditelje da ozbiljno shvate upozorenja federalnih organa ukoliko primijete da se njihova djeca radikalizuju.

Desetine hiljada ljudi somalijskog porijekla živi u Minesoti, gdje su tokom godina pojedini pripadnici te zajednice bili optuženi za pokušaj pridruživanja militantnim grupama.

Nastavi čitati

Aktuelno