Connect with us

Svijet

IRAN PRVI PUT UPOTREBIO SUPERSONIČNU RAKETU: Kreće se 5 puta brže od zvuka, evo kakve sve projektile imaju

Iranska vojska je saopštila da je prvi put koristila hipersoničnu raketu.

Iran je izveo najveći napad na Izrael do sada, ispalivši sinoć oko 180 balističkih projektila, od kojih je većinu navodno presrela protivraketna odbrana Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Jordana. Vazdušni napad, daleko ozbiljniji od sličnog napada u aprilu, intenzivirao je regionalni sukob na Bliskom istoku.

CNN pruža analizu iranskih balističkih projektila i sposobnosti odbrambenih sistema koje koriste izraelske i druge snage u regionu.

Iran ima više od 3.000 balističkih projektila
Teheran ima hiljade balističkih i krstarećih projektila različitog dometa, prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) Projekta za opasnost od raketa tačan broj raketa nije poznat, ali je general američkog vazduhoplovstva Kenet Mekenzi rekao Kongresu 2023 da Iran ima više od 3.000 balističkih projektila.

Putanja balističkih projektila putuju oko granica Zemljine atmosfere, pre nego što se nosivi teret bojeve glave odvoji od rakete koja ga nosi i strmoglavi se nazad u atmosferu na svom cilju. Stručnjaci za oružje koji su analizirali snimke društvenih mreža sa lica mjesta rekli su za CNN da je Iran koristio varijante balističke rakete Šahab-3 u posljednjem napadu na Izrael.

Osnova je Šahab-3
Šahab-3 je osnova za sve iranske balističke rakete srednjeg dometa na tečno gorivo, kaže Patrik Senft, koordinator istraživanja u Službi za istraživanje naoružanja (ARES). Projekat raketne prijetnje objašnjava da je Šahab-3 ušao u službu 2003. godine, može da nosi bojevu glavu od 760 do 1.200 kilograma i da može da se ispaljuje iz mobilnih lansera kao i iz silosa.

Iran Voč kaže da najnovije varijante projektila Šahab-3, projektila Ghadr i Emad, imaju preciznost od 300 metara oko svojih predviđenih ciljeva. Iranski mediji javili su da je Teheran u napadima koristio novu raketu Fatah-1. Teheran opisuje Fatah-1 kao hipersoničnu raketu – što znači da putuje brzinom od pet maha, ili pet puta većom brzinom od zvuka (6.100 kilometara na sat).

Šta je Fatah-1?
Ali analitičari ističu da skoro sve balističke rakete dostižu hipersoničnu brzinu tokom svojih putanja. Izraz “hipersonično” se često koristi za označavanje onoga što se naziva hipersonična klizna vozila i hipersonične krstareće rakete, visoko napredno oružje koje može manevrisati hipersoničnim brzinama unutar Zemljine atmosfere. Takvo oružje je izuzetno teško oboriti.

Fatah-1 nije ni jedno ni drugo, kaže Fabijan Hinc, istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije, koji je pisao o ovoj temi prošle godine. Hinc kaže da izgleda da Fatah-1 ima bojevu glavu na “projektilu za manevrisanje”, što mu omogućava da izvrši prilagođavanja kako bi izbjegao raketnu odbranu tokom dela svog poniranja do cilja.

Međutim, ova karakteristika bi značila da su neke prethodne iranske rakete poboljšane, tvrdi Hinc. Ali analitičari su skeptični prema mogućnosti da je Iran prvi put upotrebio novu raketu u utorak uveče.

“To je jedna od njihovih najnovijih balističkih projektila i imaju mnogo da izgube ako je koriste. Izrael može dobiti predstavu o njihovim mogućnostima. Takođe postoji šansa da to neće uspjeti, što Izraelu daje još bolji uvid. Iranci dobijaju besplatnu propagandu i ništa ne rizikuju govoreći da je projektil upotrebljen”, rekao je Trevor Ball, bivši američki vojni stručnjak za eksploziv.

Izrael ima Gvozdenu kupolu
Izrael koristi niz sistema za blokiranje napada od raznih pretnji, od balističkih projektila sa putanjama izvan atmosfere do niskoletećih krstarećih projektila i raketa. Mnogo pažnje je posvećeno njegovom visoko efikasnom sistemu Gvozdena kupola, koji se koristi za borbu protiv nadolazećih raketa i artiljerijskog oružja.

Međutim, Gvozdena kupola predstavlja donji nivo izraelskog protivraketnog odbrambenog sistema i nije sistem koji bi se koristio za suprotstavljanje balističkim projektilima lansiranim u utorak uveče, saopštila je Organizacija za protivraketnu odbranu (IMDO). Sljedeća stepenica na ljestvici protivraketne odbrane je Davidova praćka, koja štiti od prijetnji kratkog i srednjeg dometa, navodi IMDO.

Davidova praćka je zajednički projekat izraelskog naprednog odbrambenog sistema RAFAEL i američkog odbrambenog giganta Raitheon, koji koristi kinetičke presretače Stunner i SkiCeptor za uništavanje ciljeva udaljenih do 450 kilometara.

Moćni odbrambeni sistemi strelica
Iznad Davidove praćke su izraelski sistemi Arrow 2 i Arrow 3, razvijeni u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Arrow 2 koristi fragmentacione bojeve glave za uništavanje dolazećih balističkih projektila u njihovoj završnoj fazi – dok uranjaju prema svojim ciljevima – u gornjoj atmosferi.

Arrow 2 ima domet od 80 kilometara i maksimalnu visinu od 50 kilometara i smatra se poboljšanom verzijom američkog Patriot sistema koji je Izrael takođe nekada koristio. Arrow 3 koristi tehnologiju hit-to-kill da presreće dolazeće balističke rakete u svemiru, prije nego što ponovo uđu u atmosferu na putu ka svojim ciljevima.

Tokom napada u utorak uveče, američka vojska je ispalila najmanje 12 protivraketnih odbrambenih sredstava na nadolazeće iranske rakete. Američki odgovor je stigao od mornaričkih razarača sa vođenim projektilima USS Cole i USS Bulkeley koji djeluju u istočnom Mediteranu, rekao je portparol Pentagona, general-major Pat Rajder.

Amerikanci imaju sisteme Aegis
Pentagon nije precizirao presretače koji se koriste, ali su američki razarači opremljeni odbrambenim sistemom od balističkih raketa Aegis, sa projektilima presretačima koji mogu da pogode i unište dolazeće balističke rakete u srednjoj ili krajnjoj fazi.

Jordanske vazdušne snage su takođe presrele iranske rakete u utorak uveče, rekao je jordanski zvaničnik, ali nije naveo detalje.

Tokom iranskog napada na Izrael u aprilu, izraelski i američki ratni avioni oborili su veliki broj projektila. Ali Iran je taj napad izveo uglavnom sporijim dronovima, koje je mnogo lakše presresti od balističkih bojevih glava koje vertikalno padaju na ciljeve u Izraelu.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno