Connect with us

Politika

ISCRPLJUJUĆI DNEVNI RED i na kraju smjene SNSD-ovaca

Ne mogu vam reći šta ćemo uraditi, ali mogu reći da sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine neće biti održana onako kako je planirala osovina zla Dodik -Čović, kratko je Faktoru odgovorio delegat Zlatko Miletić (Za nove generacije).
Sjednica Doma naroda zakazana je za idući četvrtak. Na dnevnom redu je 56 tačaka, što je zaista rijetko viđena situacija. Pred delegatima će se naći niz izvještaja i informacija od kojih neki datiraju čak iz 2022. i 2023. godine, uključujući neka imenovanja kao i međunarodne sporazume, a čini se da je na dnevni red predloženo i sve ono što nisu završili prošle godine, računajući i neka imenovanja.
Tek nakon ovog iscrpnog dnevnog reda, kao pretposljednja i posljednja tačka našle su se smjene SNSD-ovaca: Nikole Špirića s pozicije člana kolegija Doma naroda, koji je i zakazao sjednicu, te Staše Košarca kao ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Srđana Amidžića kao ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
No zato su među prve dvije tačke stavljene one za koje je zainteresiran HDZ, na čijem je čelu Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
Radi se o izmjenama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim se omogućuje isplata plaća u kešu onima kojima je blokiran račun. Ovo je predložio HDZ-ov Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, kojem je blokiran račun i već godinu ne prima plaću jer je na crnoj listi SAD-a.
Tu je i izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po mjeri HDZ-a.
Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda, istakao je da se ovakvom sjednicom očigledno nastavlja s kršenjem Poslovnika o radu Doma naroda.
– Prošli put smo insistirali da se završi 11. hitna sjednica pa onda da počne 12. sjednica. I dalje insistiramo da se poštuje Poslovnik, da se poredaju tačke kako treba, da prvo idu smjene pa onda ostale sa hitnih sjednica pa onda sve drugo. Jedino je tako moguće, po Poslovniku. Nećemo dozvoliti da se vrijeđa Poslovnik, naša inteligencija. Predsjedavajući će to morati prihvatiti, i kolegij. Imat ćemo sjednicu kluba prije sjednice. Ništa se nije promijenilo u odnosu na prošli put – kratko je kazao Džaferović na pitanje šta da očekujemo u četvrtak.
Parlament
Ademović o prekidu sjednice Doma naroda BiH: Špirić koristi svoju poziciju i ne dozvoljava smjene SNSD-ovaca
A prošli put, 4. aprila, svih pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda te Miletić iz Kluba delegata hrvatskog naroda napustili su sjednicu Doma naroda te je ona prekinuta usljed nedostatka kvoruma. Razlog napuštanja je bio taj što prvo nije završena ranija hitna sjednica od 2. aprila koja je prekinuta jer su je napustili delegati iz SNSD-a pa se nije moglo glasati o smjenama Špirića, Amidžića i Košarca.
Osim ovih smjena i HDZ-ovih zakona, na “bogat” dnevni red sjednice planirane za 24. april uvršteno je još nekoliko zakona.
Tu je prošlogodišnji Miletićev prijedlog izmjena Zakona o finansiranju političkih stranaka kojim se predviđa ukidanje finasniranja stranaka iz budžeta, zatim prošlogodišnji prijedlog delegata Želimira Neškovića (SDS) za dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne namirnice, kao i izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima kojim NiP-ova zastupnica Mia Karamehić Abazović predlaže kažnjavanje vozača za nečitke tablice.
Tu su i izmjene Krivičnog zakona BiH koje je predložio predsjadavajući Zastupičkog doma Denis Zvizdić po kojim se kazna zatvora od godinu ne bi mogla u svakom slučaju zamijeniti novčanom.
Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje su predložili zastupnici Trojke, a kojim se povećavaju plaće vojnika, policajaca i namještenika u državnim institucijama.
Faktor.ba

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno