Connect with us

Svijet

ISLAND PRED KATASTROFOM? Izdata hitna upozorenja,130 ZEMLJOTRESA ZA SAMO 5 SATI!

Jedan od najvećih vulkana na Islandu je na ivici erupcije, upozorili su stručnjaci. Bardarbunga – drugi najveći vulkan u zemlji – pogođen je sa oko 130 zemljotresa u roku od samo pet sati.

Ovo je ključni znak da bi erupcija mogla biti neizbježna, saopštila je Islandska meteorološka služba (IMO).

Kao mjera predostrožnosti, upaljen je žuti alarm, što ukazuje na “povećanu seizmičku aktivnost iznad normale”.
-Piloti su obaviješteni ovim o potencijalnom prisustvu vulkanskog pepela u atmosferi, koji bi mogao da ugrozi letove aviona.

Bardarbunga se nalazi ispod najveće ledene kape na Islandu (Vatnajokul) u centralnim delovima ostrvske zemlje, a posljednji put je eruptirao prije desetak godina, kada je izdato crveno upozorenje za putovanja.

Prethodna erupcija vulkana dogodila se na prelasku iz 2014. u 2015. godinu i emitovala je velike količine sumpor-dioksida i uticala na kvalitet vazduha.

Međutim, bilo je malog efekta na letove izvan neposredne zone erupcije jer vulkan nije izbacivao velike količine vulkanskog pepela.

– Bardarbunga je jedinstvena po tome što je neobično veliki vulkanski sistem, djelimično prekriven glečerom. Uočena seizmička aktivnost je u skladu sa povećanim pritiskom izazvanim akumulacijom magme, koja se pomera još od posljednje erupcije 2015. godine – navodi se u saopštenju IMO.

Strahovi su pojačani u utorak kada je niz zemljotresa zatresao oblast nešto posle 6 sati ujutru po lokalnom vremenu u sjeverozapadnom dijelu kaldere Bardarbunga, saopštio je IMO.

Aktivnost zemljotresa bila je najintenzivnija oko 9 sati ujutru po lokalnom vremenu, nakon čega je počela da opada, iako se zemljotresi i dalje bilježe u toj oblasti.

Najsnažniji potres registrovan je u 8:05 sati i bio je magnitude 5,1 stepeni po Rihteru, sposoban da izazove “manju štetu”, dok je 17 zemljotresa bilo magnitude 3 stepena ili nešto jače od toga.

Aktivnosti zemljotresa se postepeno povećavaju u Bardarbungi tokom posljednjih mjeseci.

U protekle četiri godine, islandski vulkani “Fagradalsfjall” i Sundhnukur dospeli su na naslovnice zbog stalnih erupcija, iako se nalaze dalje na jugozapadu, bliže glavnom gradu Rejkjaviku.

Mnogim od ovih erupcija prethodili su zemljotresi jačine između pet i šest stepeni po Rihteru.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno