Connect with us

Politika

ISTEKAO ROK TRAJANJA! Kraj “ljubavi” između Dodika i Čovića!

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, već skoro pune dvije decenije održava “strateško partnerstvo” s liderom HDZ BiH, Draganom Čovićem.

Svaki put kada je zatrebalo, Dodik je stao na stranu Čovića i Hrvata u BiH. Bilo da se radi o političkim svađama unutar Federacije BiH, kada su Čović i njegova stranka imali “obračune” s SDA i drugim bošnjačkim političkim partijama, bilo kada se radilo o strateškim interesima hrvatskog naroda, kao što je izgradnja Pelješkog mosta.

Iako se još od hapšenja Ante Jelavića 2004. godine, koji je bio posljednji hrvatski “dužnosnik” u BiH koji se otvoreno zalagao za formiranje Herceg-Bosne, odnosno trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, rijetko koji ovdašnji političar iz hrvatskih stranaka usuđivao čak i da pomene takvu ustavnu “prekompoziciju”, umjesto njih, lider SNSD već godinama unazad postavio se u ulogu “portparola” hrvatskih interesa, a o trećem entitetu više je pričao Milorad Dodik nego Dragan Čović.

Kao dokaz predanosti zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa u BiH, tako, između ostalog, mnogi pominju i Dodikovo insistiranje da se onomad, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, aktivira mehanizam zaštite srpskog nacionalnog interesa zbog sukoba Hrvata i Bošnjaka oko izgradnje Pelješkog mosta.

Podsjećamo, u julu 2019. godine Narodna skupština Republike Srpske, glasovima poslanika vladajuće koalicije podržala je veto tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na odluku Predsjedništva BiH kojom se pokušala zaustaviti izgradnja Pelješkog mosta. Obrazloženja o razlozima zbog kojih je Republika Srpska potegla zaštitu svojih nacionalnih interesa oko Pelješkog mosta išla su od toga da se, navodno, na taj način ”ojačava partnerstvo” s Hrvatima, pa do toga da će, za uzvrat, Hrvatska, navodno, ubrzati izgradnju svog dijela puta, kako bi most na Savi kod Gradiške imao smisla. To se do danas nije dogodilo.

Što se tiče “poboljšanja odnosa” s Hrvatskom, dovoljno govori i to da vlasti u Zagrebu, bez obzira na oštra protivljenja vlasti u Srpskoj i BiH, nemaju namjeru da odustanu od stvaranja odlagališta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa Republikom Srpskom.

Uprkos svemu navedenom, predsjednik Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, prije nekoliko dana ponovo je potegao priču o formiranju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH.

– Ja bih volio da Hrvati imaju poseban entitet, ja sam to od početka zagovarao, ali očigledno je da su Hrvati iz Bosne platili cijenu hrvatske samostalnosti i onda su strpani u ovu priču koja se zove Federacija, ali mislim da njima pripada pravo na visoku autonomnu oblast Herceg-Bosne, ili kako već hoće, i to će se na kraju tako završiti – izjavio je Dodik za Nova TV.

Valjda kao znak “zahvalnosti” za ovakav stav, Dodikov “strateški partner”, Dragan Čović, komentarišući zahtjev Tužilaštva BiH da se lider SNSD privede zbog pokušaja rušenja ustavnog poretka, izjavio je da“svi oni koji izazivaju ili se igraju tim vatrama neće imati apsolutnu podršku predstavnika Hrvata u bilo kojoj instituciji Bosne i Hercegovine”.

– Ovaj je nalog došao od Tužilaštva BiH. Tu su pet institucija BiH koji se moraju uvažavati i poštivati – istakao je Čović, zabivši time još jednom “nož u leđa” svom “strateškom partneru”.

Komentarišući Čovićev “odmak” od Dodika nakon aktuelnog sukoba predsjednika Srpske s pravosudnim institucijama na nivou BiH, šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak, to je uporedio s “dramom” iz latinoameričkih TV sapunica.

– Dragan Čović se definitivno odmaknuo od SNSD-a, poručio im da “ko se igra sa vatrom nema podršku Hrvata” i da on pruža punu podršku Tužilaštvu BiH. Pucanje veze i strateškog partnerstva SNSD-HDZje toliko veliki preokret na političkoj sceni BiH, da je jedan od komentara na društvenim mrežama glasio “Ovo je jači momenat nego kad je Esmeralda progledala” – objavio je Crnadak na društvenim mrežama.

Politički analitičar, Nebojša Tojagić, za Srpskainfo ističe da je “kraj ljubavi” između Dodika i Čovića bio očekivan, te da “jednoj od najdužih koalicija na ovim prostorima ističe rok trajanja u prvom redu zbog poteza predsjednika RS, presude i dešavanja nakon presude, a tek onda što je teret saradnje SNSD i HDZ postao kamen oko vrata i Čoviću i Plenkoviću”.

– Onog momenta kada su pritisci na Zagreb postali ozbiljni, tada je Plenković pozvao Čovića na konsultacije. Siguran sam da su dobro odvagali odluku koja u oba slučaja nije laka – smatra Tojagić.

Ovo je, kako dodaje, veliki gubitak za Hrvate u BiH jer je Dodik, prema njegovim riječima, često bio veći i glasniji Hrvat od Čovića kada je riječ o jednakopravnosti, izbornom procesu pa i trećem entitetu.

– Ako idemo dalje, sjetićemo se i predaje jasenovačke građe, Pelješkog mosta i drugih ustupaka hrvatskoj strani. S druge strane, Hrvatska nije imala toliko sluha kada je u pitanju zbrinjavanje nuklearnog otpada uz Unu ili kada je riječ o izgradnji mosta na Savi kod Gradiške i spajanje te saobraćajnice na autoput Beograd – Zagreb – podsjeća Tojagić.

Sada je, ističe on, sasvim izvjesno da će kadrovi SNSD u Sarajevu, u prvom redu u Savjetu ministara, biti “počišćeni”, a, kako dodaje, ne bi ga čudilo ni to da Dodik pozove svoje ministre da principijelno daju ostavke.

– S druge strane, mislim da će dugoročno odnosi Hrvata i Srba u BiH biti stabilni i tu ne očekujem neke trzavice – smatra Tojagić.

Srpskainfo

Politika

BODIROGA OŠTRO PO MAZALICI: „Lažima pokušava da prikrije izdaju Željke Cvijanović i trgovinu oko Dodika“

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga optužio je Srđana Mazalicu da obmanjuje javnost kako bi, kako tvrdi, prikrio političku odgovornost Željke Cvijanović za odluke koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

„Pravi problem dogodio se još u januaru“

Bodiroga tvrdi da se ključni potez, koji smatra štetnim po interese Republike Srpske, dogodio početkom godine, kada je Predsjedništvo BiH usvojilo novu odluku koja uređuje rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Prema njegovim riječima, tom odlukom je izmijenjen način odlučivanja i otvorena mogućnost većeg uključivanja međunarodnih stručnjaka koje predlaže UNESCO.

Bodiroga posebno problematizuje činjenicu da Željka Cvijanović, kako navodi, na tu odluku nije uložila veto.

„Na tu pogubnu i bazičnu odluku Željka Cvijanović nije uložila veto“, poručio je Bodiroga.

Bodiroga: Veto na imenovanja nije dovoljan

Šef poslaničkog kluba SDS-a smatra da je kasnije ulaganje veta na imenovanje novih članova Komisije predstavljalo samo završni dio cijelog procesa.

On tvrdi da je ključni pravni okvir već ranije postavljen odlukom iz januara, za koju odgovornost pripisuje upravo Cvijanovićevoj.

Bodiroga ističe da je SDS podržao kasniji veto na imenovanje članova Komisije, ali tvrdi da taj potez ne može izbrisati ono što se, prema njegovim riječima, dogodilo ranije.

„Do tog čina ne bi ni došlo da Željka Cvijanović prethodno nije direktno glasala za odluku kojom je srušen konsenzus i vraćena strancima glavna riječ“, naveo je Bodiroga.

„Ovo je kontinuitet politike SNSD-a“

Bodiroga je svoju kritiku proširio i na širu politiku SNSD-a, tvrdeći da odluka o Komisiji predstavlja nastavak poteza koje ta stranka povlači godinama.

Pri tome je pomenuo i ranije odluke u vezi sa državnom imovinom i Sudom BiH, koje SDS smatra primjerima političkog popuštanja i prenosa nadležnosti.

„Izdaja koja se dogodila u januaru ove godine ravna je najtežim istorijskim nacionalnim kapitulacijama“, poručio je Bodiroga, optužujući SNSD za, kako je naveo, kontinuitet takve politike još od 2007. godine.

Najteža optužba: „Interesi Srpske žrtvovani zbog Dodika“

Na kraju je Bodiroga iznio i najtežu političku tvrdnju, poručivši da smatra da je potez Željke Cvijanović bio dio šire političke trgovine.

Prema njegovoj interpretaciji, Cvijanovićeva je interese Republike Srpske stavila u drugi plan kako bi se omogućilo skidanje američkih sankcija sa Milorada Dodika.

Bodiroga je istovremeno optužio Srđana Mazalicu da svjesnim izvrćanjem činjenica pokušava da odgovornost za odluke vlasti prebaci na druge i time zaštiti vrh SNSD-a.

Njegove tvrdnje predstavljaju političke optužbe i stav SDS-a, dok bi odgovornost pojedinaca i stvarni efekti odluka Predsjedništva BiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika zahtijevali provjeru relevantnih odluka i zvaničnih dokumenata.

Nastavi čitati

Politika

“NAREDNIH 30 DANA SE NE VRAĆAM KUĆI!” STANIVUKOVIĆ NA OTVARANJU KAMPANJE! „Ugovor sa narodom nije samo potpis, već zavjet i obaveza“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je danas, na otvaranju kampanje na Trgu Krajine u Banjaluci, da je simboličnim potpisivanjem „Ugovora sa narodom“ ovaj pokret preuzeo jasnu obavezu da će sva data obećanja pretvoriti u konkretne mjere i zakone.

Stanivuković je istakao da „Ugovor sa narodom“ za njega i njegove saradnike nije samo formalni čin, već zavjet i obaveza prema građanima Republike Srpske.

„Svako ovdje dato obećanje, data riječ, svaka mjera i svaki zakon biće odmah predloženi“, poručio je Stanivuković.

On je naveo da se Pokret Sigurna Srpska obavezuje da će u prvih 100 dana mandata sprovesti konkretne mjere, među kojima su uklanjanje kladionica i kockarnica iz blizine djece, ukidanje PDV-a na lijekove i medicinska pomagala, depolitizacija škola i javnih ustanova, snažnija podrška domaćoj poljoprivredi, kao i uvođenje 13. penzije.

Govoreći o penzionerima, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka već pokazala da je moguće uvesti konkretne mjere podrške najstarijoj populaciji, navodeći besplatan prevoz kao jedan od primjera.

„Naša je obaveza da 13. penzija bude data i ispunjeno obećanje. Za one koji to ne vjeruju, neka pogledaju da već penzioneri u Banjaluci imaju 13. penziju na način kroz prevoz koji smo obezbijedili našim penzionerima“, naveo je on.

Stanivuković je poručio da je kampanja Pokreta Sigurna Srpska počela simbolično u Banjaluci, gdje je, kako je rekao, kao gradonačelnik pokazao da se promjene mogu sprovoditi i da se data riječ može pretvoriti u rezultat.

Najavio je da se narednih 30 dana neće vraćati kući, već da će zajedno sa saradnicima obilaziti Republiku Srpsku u kamperima, koji će im, kako je rekao, biti „kancelarija i radna soba“.

„Narednih 30 dana neću se vraćati kući. Obilazićemo Republiku Srpsku kamperima. To će nam biti kancelarija, to će nam biti radna soba. Umjesto tribina imaćemo kampove. Reći ćemo narodu svaki dan gdje stojimo, gdje noćimo, gdje se okupljamo i gdje se budimo“, poručio je Stanivuković.

On je naveo da je cilj da za 30 dana naprave cijeli krug oko Republike Srpske i da se vrate u Banjaluku, kako je rekao, „kao pobjednici i reformatori“.

Govoreći o kulturi sjećanja, Stanivuković je istakao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da njeguje sjećanje na stradanje srpskog naroda.

„Kao što smo uradili Centralno spomen-obilježje, tako se jasno ovdje obavezujemo i potpisujemo – izgradićemo memorijalni kompleks u Donjoj Gradini, izgradićemo spomenik šaragovačkim đacima. Znaćemo da cijenimo, poštujemo i njegujemo našu kulturu sjećanja. Jer samo tako možemo ići u budućnost“, rekao je Stanivuković i dodao:

„Dajem građanima riječ da ću svaku ovdje upisanu mjeru, svaki zakon, u prvih 100 dana sprovesti u djelo. Sa mnogo volje, mnogo motivacije i mnogo energije idemo u ovu bitku“, poručio je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska.

Stanivuković je istakao da ovaj pokret podržava zajedničke kandidate za najviše funkcije u Republici Srpskoj, prof. dr Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema njegovim riječima, cilj Pokreta nije osvajanje funkcija radi funkcija, već promjena sistema u kojem su, kako je rekao, „fotelje postale važnije od ljudi“.

On je pozvao građane Republike Srpske da podrže listu Pokreta Sigurna Srpska i kandidate na svim izbornim jedinicama, ističući da se na listama nalaze mladi ljudi, profesori, doktori, iskusni kadrovi i penzioneri.

„Imamo energiju, imamo volju, a naši rezultati su to pokazali. U Banjaluci smo pokazali, pokazali smo i na drugim mjestima gdje smo. Vrijeme je da promjene iz Banjaluke preselimo u svaki dio Republike Srpske“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Aktuelno