Politika
ITALIJA PRVI PUT GLASNO IZGOVORILA ono što se do sada samo šaputalo o BiH
Nedavna izjava Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, da njegova zemlja želi da sve zemlje, osim BiH, do 2030. godine budu dio EU je zanimljiva jer je ovo prvi put da je jedan visoki evropski zvaničnik priznao da se BiH nalazi u velikim unutrašnjim problemima.
Do sada se, kada su u pitanju izjave lidera koje se odnose na cijeli region, nijedna zemlja nije izdvajala, posebno ne u negativnom kontekstu, kao što je to sada bio slučaj s BiH. Tako su, na primjer, ostali lideri koji su prisustvovali istom sastanku govorili o regionu kao paketu, bez izdvajanja bilo koje zemlje.
Tako je, primjera radi, Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekla da je region dio evropske porodice i da je saradnja u oblasti bezbjednosti od suštinskog značaja.
Naime, Tajani je na sastanku s liderima zapadnog Balkana rekao da Italija želi da vidi da se zemlje zapadnog Balkana pridruže EU bloku prije 2030. godine, ali da će “možda BiH biti potrebno malo više vremena”.
“Ostale zemlje – Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija – su zemlje koje su napravile napredak i mislim da je 2029. pravo vrijeme”, rekao je ministar spoljnih poslova Italije.
On je, istina, određenu rezervu pokazao i prema Kosovu, koje ta zemlja priznaje kao nezavisno, ali nije isključio mogućnost da bi Kosovo moglo biti u paketu sa zemljama regiona, osim BiH.
“Sada radimo na okončanju teškog perioda, tokom kojeg svako treba da napravi korak naprijed. Prava manjina se moraju poštovati i nadam se da se tenzije koje postoje na granici između Kosova i Srbije neće nastaviti”, rekao je on.
Faris Kočan, politički analitičar iz Slovenije i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, kaže za “Nezavisne novine” da je Tajani ovom izjavom pokazao da razumije koliko je kompleksna politička situacija u BiH.
“Pokazao je i da međunarodna zajednica, a EU pogotovo, nema mnogo instrumenata kako bi promijenila u doglednom vremenu instrumentalizaciju procesa evropskih integracija zemlje za dnevnopolitičke svrhe. U tom smislu nisu dovoljni samo perspektiva i novac, već i politički pritisak na najviše nivoe vlasti u državi. Ne izgleda kako bi se političke elite puno zalagale za taj proces, tako da je Tajani dao veoma diplomatsku procjenu situacije – vrata su otvorena, na politici je da ih otvori i trasira put države ka EU”, smatra on.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Njemačke, smatra da je ohrabrujuće da se jedna od većih i važnijih zemalja članica EU zalaže za konkretne rokove do kojih bi EU i kandidatkinje trebalo da budu spremne za širenje EU.
“Iako je Italija oduvijek bila otvorena za širenje na regiju, pominjanje konkretnih rokova je nova vrijednost. Međutim, o proširenju odlučuje svih 27 članica jednoglasno. A u ovom trenutku dominantna većina zemalja članica je protiv zadavanja vremenskih okvira. Iako je svima jasno da od ozbiljnije pripreme proširenja bez jednog takvog okvira nema ništa, zemlje su skeptične jer smatraju da još nije vrijeme za takvu odluku”, smatra on.
Skepticizam vezan za BiH i Kosovo, kako kaže Ćerimagić, treba tražiti u činjenici da on na stvari gleda iz perspektive procesa.
“Te dvije zemlje su jedine koje još formalno nisu otvorile pregovore. I ukoliko BiH propusti priliku sada u martu, ojačaće mišljenje da BiH pripada istoj grupi sa Kosovom i Gruzijom”, upozorio je Ćerimagić.
Prema njegovom mišljenju, iskustvo je pokazalo da je postavljanje rokova uvijek bilo od pomoći, ali da je ispunjavanje onda zavisilo od brzine reformi.
“Tako je za proširenje EU u maju 2004. inicijalni rok, postavljen u decembru 1999, bio januar 2002”, rekao je on.
Politika
POHARALI SELO I NESTALI! Sudovi poništavali dozvole, bageri gutali zemlju, EKOLOŠKA KATASTROFA U BISTRICI!
Vlada Republike Srpske ukinula je koncesiju za eksploataciju uglja lignita teslićkoj firmi “Drvo-export” na ležištu “Bistrica” kod Prijedora.
Razlog ukidanja nije, naravno, činjenica da je rudnik otvoren nezakonito i da su potrebne dozvole pribavljene mjesecima nakon što su bageri raskopali njive u ovom selu, nego “usljed potpune iscrpljenosti rezervi mineralne sirovine”.
“Utvrđuje se prestanak ugovora o koncesiji za eksploataciju uglja (lignita) na ležištu “Bistrica” kod Prijedora od 28. septembra 2023. godine, zaključenog između Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, “Drvo-exporta“, navodi se u objavi Vlade RS uz navođenje razloga potpune iscrpljenosti ležišta.
Mještanin Bistrice Zoran Ninić rekao je za CAPITAL da je kopanje prestalo prije više od godinu i po dana, a da je na površinskom kopu nastala potpuna devastacija eksploatacionog polja, odnosno životne sredine.
Kaže da mu nije jasno kako je Vlada mogla raskinuti koncesioni ugovor, a da nije utvrdila u kakvom se stanju nalazi površina nekadašnjeg rudnika.
“Odgovorno tvrdim da rekultivacija u Bistrici nije urađena niti jedan odsto. Ili postoje nova pravila ovog postupka koja mi ne poznajemo. Nadležni neka pošalju kompetentnu komisiju da utvrdi da li je rekultivacija dobro urađena, pa onda neka raskidaju ugovor“, kaže Ninić.
Djelimično uređen dio eksploatacionog polja
Objašnjava da su ispremještane ogromne količine raskrivke i razbacane okolo. Dodaje da je jedan dio eksploatacionog polja lagano uređen, ali da tu nema ni govora o pravoj rekultivaciji, a da se to već vidi sa dolaskom lošeg vremena i posljedica.
“Oborinske vode devastiraju teren dodatno, prave kanale. Sve izgleda kao teren za snimanje apokaliptičnih filmova. Iznad eksploatacionog polja je ogromna deponija jalovine visoka oko 15 metara, površine tri do pet dunuma zemlje“, kaže Ninić.
Firma “Drvo-export” iza koje stoji odbornik SNSD-a iz Teslića Srđan Klječanin Rufi prema ugovoru uplaćivala je koncesionu naknadu Vladi RS za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.
Iako su kopanje počeli još u martu, “Drvo-export” je tek dva mjeseca kasnije, u maju 2023. godine podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Takozvana nulta situacija, stanje prije početka kopanja i dobijanja koncesije nije ni mogla biti utvrđena u tom trenutku.
Rufi je za CAPITAL rekao da pojedinci koji su opstruisali rad rudnika nisu stručni da govore o stanju u Bistrici. Tvrdi da je rudnik adekvatno rekultivisan i da je doveden u prvobitno stanje.
“Njihova mišljenja nisu stručna. Da jesu, bavili bi se rudarstvom i bili bi nadležni u ministarstvu za te poslove. Po meni, tamo je sve u redu, mogao bih da napravim fudbalski teren da klubovi igraju. Komisija je pregledala teren i potvrdila da je sve uredno“, kaže Rufi.
Vlasti i inspekcije su mjesecima ignorisale sve pozive, proteste i tužbe mještana, pa i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.
Inspekcije tako mjesecima nisu primjećivale ogromne hrpe uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, a policija je obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su mjesecima protestovali.
Četiri tužbe protiv ekološke dozvole
Ekološku dozvolu su dobili u januaru 2024. godine, ali je ona u oktobru 2024. godine pala pred Okružnim sudom u Banjaluci i to po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana.
Utvrđeno je da dozvola nikako nije mogla da bude zakonita, zato što je potpisana punih osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija.
Uprkos tome, ministarstvo je nastavilo da izdaje ove dozvole, a sudovi da ih poništavaju i u narednom periodu. Tako je ekološka dozvola pala tri puta.
Pravnik u Centru za životnu sredinu Banjaluka Ratko Pilipović za CAPITAL je potvrdio da je prije dva mjeseca podnesena i četvrta tužba protiv ekološke dozvole “Drvo-exportu”.
“Upoznati smo sa završetkom eksploatacije i da je odjavljen iz registra eksploatacionog polja. Taj dio je regularan i najavljen prije par mjeseci. Međutim, ono što nije regularno, jeste stanje na terenu. Mještani su u pravu, bili smo tamo za potrebe pisanja četvrte tužbe protiv ekološke dozvole i uvjerili se da nije rekultivisano kako treba. Najveći apsurd je što ekološka dozvola nije pravosnažna, rudnik je iscrpljen i zatvoren“, kaže Pilipović.
Kaže da je apsurdno pitanje odnosa pravosnažnosti i izvršnosti ekoloških dozvola koje se izdaju, što se vidi upravo na ovom primjeru.
“Dozvola kada se izda ona je izvršna, bez obzira što je u postupku. Tek kasnije može biti pravosnažna, a mi smo u situaciji da nije pravosnažna i da je još u postupku, a rudnik je zatvoren“, kaže Pilipović.
Rudnik u “Bistrici” zatvoren je u novembru prošle godine, kada je Rufi povukao bagere i poravnao zemljište. Za CAPITAL je rekao da je revitalizovao površinu sijanjem trave i sađenjem stabala.
Politika
ROZE OKTOBAR U UGLJEVIKU: 112 žena poslalo važnu poruku – „Sad je red na mene“
Forum žena Pokreta Sigurna Srpska prvi put je u Ugljeviku organizovao akciju posvećenu borbi protiv karcinoma dojke, s ciljem da se žene podsjete na značaj prevencije, redovnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Akcija je održana u okviru „Roze oktobra“, mjeseca posvećenog podizanju svijesti o karcinomu dojke, a slogan koji je pratio događaj bio je:
„Najveća hrabrost žene nije da izdrži sve, već da na vrijeme kaže: SAD JE RED NA MENE.“
Štand na gradskom trgu posjetile su 112 žene, koje su dobile informativne materijale o prevenciji i značaju redovnih pregleda, ali i mali znak pažnje – minđuše na dar.
Strah jedan od razloga zbog kojih žene odgađaju pregled
Tokom akcije sprovedena je i anonimna anketa među posjetiteljkama. Odgovori su pokazali da je strah jedan od glavnih razloga zbog kojih žene odgađaju preglede, dok su neke navele da na pregled nisu otišle duže od godinu dana.
Upravo takvi odgovori, kako navode organizatori, pokazuju koliko je važno otvoreno razgovarati o zdravlju žena i ohrabriti ih da pregled ne odgađaju.
Posebnu pažnju privuklo je prisustvo žena koje se i same bore sa karcinomom dojke.
Njihovo prisustvo dalo je cijeloj akciji dodatnu težinu i podsjetilo na ono što često ostaje u drugom planu – koliko su podrška, razumijevanje i solidarnost važni ženama koje prolaze kroz liječenje.
Cvijeće za 18 žena koje se bore ili su pobijedile bolest
Članice Foruma žena Pokreta Sigurna Srpska posjetile su i 18 žena koje se bore ili su se borile sa karcinomom dojke.
Njima su uručeni buketi cvijeća kao znak pažnje, poštovanja i podrške.
Organizovana je i nagradna igra, a tri žene dobile su poklon-pakete sa pažljivo odabranim poklonima posvećenim zdravlju, ljepoti i opuštanju.
U akciju se uključile i ugljevičke preduzetnice
Posebna zahvalnost upućena je ženama preduzetnicama iz Ugljevika koje su se odazvale pozivu i podržale akciju.
Njihovo učešće, kako ističu organizatori, pokazalo je da zajedništvo može imati važnu ulogu u širenju poruka o prevenciji i zdravlju žena.
„Roze oktobar u Ugljeviku“ ove godine organizovan je prvi put, a iz Foruma žena poručuju da žele da ova akcija preraste u tradiciju.
Cilj nije, kako navode, da se o zdravlju žena govori samo tokom oktobra.
Briga o zdravlju nije slabost, već odgovornost prema sebi i ljudima koje volimo.
Ne odgađajmo preglede. Ne zanemarujmo sebe. Budimo podrška jedna drugoj.
Politika
NOVI DIPLOMATSKI LOM U SARAJEVU! Srbija traži biračka mjesta u BiH, Konaković i bošnjački ministri se protive!
Savjet ministara Bosne i Hercegovine razmatraće danas na vanrednoj telefonskoj sjednici zahtjev za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH otvore biračka mesta za glasanje na parlamentarnim izborima u Srbiji, ali je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio da prijedlog neće dobiti podršku ministara iz reda bošnjačkog naroda.
Konaković je za Fenu rekao da je sjednica zakazana na “neuobičajen način”, nakon što je zamjenik predsedavajuće Saveta ministara Staša Košarac zatražio da predsedavajuća Borjana Krišto predloži razmatranje materijala iz nadležnosti Ministarstva inostranih poslova BiH.
Zahtjev za davanje saglasnosti za glasanje državljana Srbije jedina je tačka dnevnog reda sjednice, koja je zakazana za 9.00 časova, rečeno je Srni u kabinetu zamjenika predsjedavajuće.
Košarac očekuje da će Savjet ministara podržati zahtjev, čime bi bili stvoreni uslovi da državljani Srbije glasaju na teritoriji BiH na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, prenosi Euronews BiH.
Konaković je naveo da je Ministarstvo inostranih poslova pripremilo potrebnu dokumentaciju, ali da je tražio da predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prethodno omoguće razmatranje desetak tačaka iz nadležnosti tog ministarstva koje su, prema njegovim rečima, mjesecima blokirane.
Među tim pitanjima su kupovina objekata za potrebe diplomatsko-konzularne mreže, za šta su, kako je naveo, obezbijeđena budžetska sredstva i sprovedene potrebne procedure, imenovanje atašea u pojedinim evropskim državama i utvrđivanje osnovice za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Konaković tvrdi da predstavnici SNSD-a blokiraju ova pitanja iz političkih razloga, uključujući imenovanja atašea u Nemačkoj i Holandiji, kao i vojnog atašea.
Prema njegovim riječima, predloženo je da se istovremeno deblokiraju navedena pitanja i omogući glasanje državljana Srbije u BiH, ali predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup.
„Sutra ta tačka neće imati podršku bošnjačkih ministara i ne može proći“, poručio je Konaković.
On je upozorio da bi organizovanje glasanja bez saglasnosti nadležnih institucija BiH moglo dovesti do mjera prema osoblju Ambasade Srbije.
„Ukoliko slučajno Srbija odluči da bez dozvole Savjeta ministara ili Ministarstva inostranih poslova organizuje izbore, javio sam srpskim vlastima da ćemo ljude iz ambasade, u skladu sa mojim nadležnostima, poslati kući, sve one koji to budu radili prije izbora“, izjavio je Konaković.
Dodao je da će insistirati na poštovanju zakona i propisanih procedura BiH, izrazivši iznenađenje što je pitanje glasanja uvršteno na dnevni red sjednice iako je, kako tvrdi, unaprijed bilo poznato da prijedlog neće imati potrebnu podršku.
Ambasada Srbije u BiH dostavila je 28. septembra Ministarstvu inostranih poslova BiH diplomatsku notu kojom je obavijestila nadležne institucije da će u Srbiji 25. oktobra biti održani parlamentarni izbori, uz zahtjev za otvaranje biračkih mesta na teritoriji BiH.
U obrazloženju zahtjeva navodi se da bi davanjem saglasnosti bio potvrđen reciprocitet u omogućavanju glasanja državljana BiH na teritoriji Srbije.
Košarac je prošle sedmice zatražio održavanje vanredne sjednice Savjeta ministara, a ranije je optužio Konakovića da opstruiše ostvarivanje biračkog prava državljana Srbije.
Poručio je da neće odustati od zahtjeva da se državljanima Srbije omogući glasanje u BiH 25. oktobra i upozorio da će Republika Srpska adekvatno odgovoriti ukoliko to pitanje ne bude riješeno.
(Euronews BiH) Foto: Savket ministara BiH
-
Politika18 sati ago“SA DRUGOG MJESTA NAPADAMO PRVO!” Stanivuković proslavio prvi rođendan PSS-a i poslao poruku “Ne zadovoljavamo se statusom opozicije!”
-
Društvo3 dana agoNATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…
-
Svijet1 dan ago“CIJELA EVROPA ĆE BITI NA NOGAMA”: Stigla najava masovnih protesta u desetinama zemalja, poznat i datum
-
Politika3 dana agoŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM
-
Banjaluka3 dana agoŠUKALO: Banjaluka priprema projekat za čistiji Vrbas
-
Svijet3 dana agoVIRUS ZAPADNOG NILA ODNIO 130 ŽIVOTA U EVROPI: Zaraza se širi na sjever, zabilježen rekordan broj slučajeva
-
Svijet3 dana agoTRAMP POVUKAO “RUČNU”: Sankcije zamrznute u posljednjem trenutku, Moskva dobila novi prostor za predah
-
Banjaluka2 dana agoBANJALUKA UVODI SVE VIŠE MJERA PODRŠKE: Besplatan prevoz za penzionere, pomoć porodicama i veće stipendije
