Medvjed je povrijedio četvoro ljudi u naseljenoj oblasti u Japanu, što je još jedan napad na području na kojem posljednjih godina ove životinje sve više izlaze među ljudsku populaciju.

Japansko ministarstvo životne sredine saopštilo je da je 13 ljudi ubijeno u napadima medvjeda tokom 2025. godine, a takvih napada je bilo više od 230.

Policija i vatrogasci su brzo stigli u opštinu Sasakino na području Fukušime na sjeveroistoku Japana, nakon što su dobili poziv za pomoć iz čeličane Fukušima zbog napada medvjeda na dva zaposlena.

Snimljen na kamerama

Na bezbjedonosnim kamerama snimljen je crni medvjed kako se pojavljuje i juri jednog zaposlenog kod ulaza u čeličanu.

Vidi se kako medvjed obara na zemlju ovog čovjeka, starog oko 20 godina, dok pokušava da pobjegne. Potom ulazi u čeličanu i nanosi povrede još jednom zaposlenom, starom oko 60 godina.

Medvjed je kasnije povrijedio još jednu osobu, muškog zaposlenog starog oko 60 godina, ali u drugoj kompaniji.

U komšiluku je napadnuta i jedna žena, stara 80 godina, saopštili su vatrogasci grada Fukušima.

Tri muškarca su zadobila lakše povrede, a žena je teže povrijeđena, ali joj povrede nisu opasne po život.

Škole zatvorene

Medvjed još nije uhvaćen i vjeruje se da se krije unutar druge kompanije, a kompleks su okružili policajci naoružani dugim štapovima.

Dvije obližnje škole su zatvorene i nastava se održava onlajn.

Napad ovog medvjeda oživio je prošlogodišnji strah koji je zahvatio cijelu zemlju i doveo do raspoređivanja vojske po sjevernoj prefekturi Akita, u kojoj su medvjedi napali više od 60 ljudi, a ubili četiri osobe.

Upad sve većeg broja medvjeda među ljude događa se u regionu u kojem su stariji ljudi i sve ih je manje, a malo je i onih koji su obučeni za lov na te životinje, kažu stručnjaci.

Medvjedi su odskora opaženi u zapadnim predgrađima Tokija.

Japanska vlada je u martu procijenila da u ovoj ostrvskoj zemlji ima oko 57.800 medvjeda, prenosi RTCG.

Planira se sistematski odstrel, trostruko povećanje broja opštinskih službenika nadležnih za medvjede i udvostručivanje broja postavljenih klopki za medvjede.

Odbrana generala Ratka Mladića iz komiteta UN do sada nije dobila nikakav odgovor na pismo koje je uputila u vezi sa odbijanjem Haga da on bude pušten na liječenje u Srbiju, a ovo pitanje će biti otvoreno na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a o radu Mehanizma 12. juna, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Srbija će tada izneti svoj stav. Hoće li biti /ministar pravde/ Nenad Vujić ili neko drugi, videćemo, ali Srbija će svoj stav da iznese na tom zasedanju i ta pozicija neće biti ništa drugačija nego ranije, možda nešto oštrija”, rekao je Darko Mladić.

On je naveo da se sa ocem čuo ranije danas i da je general vrlo slab, jako teško govori i da suštinski nema neke promjene.

Darko Mladić je naveo da će naredne nedjelje generala posjetiti supruga, koja je i sama ovih dana imala zdravstvenih problema.

Mladić je ponovio da je u medicinskoj dokumentaciji koju su porodica i odbrana dobili iz Haga konačno i tamošnji neurolog napisao pošten izvještaj i stanje kakvo jeste, ali da ne vjeruje da će to imati ikakav uticaj na stav sadašnjeg rukovodstva Mehanizma.

Na pitanje da li bi odbrana i porodica taj izvještaj mogli poslati kao dopunski Komitetima UN-a, Mladić je rekao da se može pridodati, ali da nema potrebe.

“Suštinski to je ono što smo mi već priložili. Tehnički, mogli bismo, ali u praksi bi nam to dodatno vreme potrošilo, što nam sada nije u interesu”, zaključio je Darko Mladić.

General Mladić je 10. aprila imao moždani udar, a 2. maja još jedan, nakon čega mu se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo zbog ozbiljnih neuroloških, kardiovaskularnih i nefroloških zdravstvenih problema.

On se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gde je pod palijativnom njegom.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona o Rusiji i Bjelorusiji su kontradiktorne, rekla je agenciji RIA Novosti portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“To je dihotomija – ne znamo koji dio Makronovih izjava će neko čuti u određenom trenutku. Neko će čuti za saradnju, poziv koji je upućen bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, iako je riječ o Rusiji”, navela je Zaharova.

Ona je istakla da će drugi čuti kako Makron kaže “da je normalno da se zaplijene tankeri koji legalno plove pod svjetskim zastavama i po okeanima, po rasporedu i u skladu sa normama o svjetskim zastavama i okeanima”.

“Pomorsko pravo će za neke ljude biti oličenje razuma, a za druge oličenje iracionalnosti”, dodala je Zaharova.

Francuske vlasti saopštile su juče da je njihova vojska zadržala tanker “Tagor” u Atlantskom okeanu.

Iz Ambasade Rusije u Parizu je agenciji RIA Novosti rečeno da Francuska nije obavijestila rusku stranu o svojim akcijama.

Kapetan tankera je, prema preliminarnim informacijama, ruski državljanin.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je postupke Francuske