Connect with us

Svijet

IZ JEDNE KATASTROFE U DRUGU Siriji prijeti kolera, pomoć stiže “na kašičicu”

Sirija vapi za pomoći, zemljotres im je sve uzeo, a prijeti im nova katastrofa…

Stravičan zemljotres koji se dogodio prošle nedjelje, osim u Turskoj, uništio je brojne domove i ubio hiljade ljudi i u Siriji, a o svemu je za Gardijan govorio Sirijac Mohamed Hadi.

“Spavao sam kada se zemljotres desio – mislio sam da je vazdušni napad pa sam pobjegao napolje”, rekao je Mohamed.

“Zgrabio sam ženu i dvoje djece i poveo ih sa sobom. Žena me je čvrsto držala za ruku dok smo trčali. Ali onda, kada smo izašli napolje, shvatila je da su naše dvije ćerke još uvijek unutra i potrčala je nazad da ih spase”, dodao je on.

Opisao je da je vidio bljesak bijele boje. Urušavanje petospratnice odnijelo je živote troje njegovih najmilijih dok je Hadi gledao. Zemljotres je stvorio slojeve humanitarne krize u Idlibu. To su bili domovi ljudi koji su već bili interno raseljeni kada su sirijski režim Bašara el Asada i njegove pristalice u Moskvi napali njihova sela, primoravajući ih da potraže utočište u Idlibu.

“Spasiocima je trebalo tri dana da iznesu tijela jer je naš stan bio na posljednjem spratu”, rekao je Hadi.

Idlib je bio posljednje utočište za hiljade raseljenih poslije više od decenije rata. Širom provincije, neki su postavili svoje šatore među drevnim vizantijskim ruševinama u čistom očaju za mjestom za život.

Lider sirijskih pobunjenika Ahmed Husein al-Shara, poznatiji po svom vojnom imenu Abu Mohamed al-Jolani, de fakto vladar Idliba, rekao je za Gardijan da pokrajina vapi za međunarodnom pomoći, nakon optužbi da je igrao ulogu u blokiranju pomoć dijelovima Sirije pod kontrolom pobunjenika.

“Mi smo nova vlada sa mnogo toga na našim plećima i razmjere ove krize su veće od onoga što imamo”, rekao je on.

Vlada spasa, politička organizacija koja nominalno vlada sjeverozapadom koji drže pobunjenici, pokrenula je veb stranicu za bilježenje broja raseljenih i nestalih. Ali od zemljotresa, samo 52 kamiona hrane i druge pomoći ušle su u region, gdje je najmanje četiri petine od procijenjenih pet miliona stanovnika UN klasifikovano kao hitno potrebna pomoć.

Prijeti i kolera
Medicinski radnici pokušavaju da se izbore sa najnovijom krizom, pošto su lokalni zvaničnici rekli da su se borili da obuzdaju izbijanje kolere koja je nastala usljed kontaminacije lokalne rijeke prije zemljotresa. Dvije nedjelje prije zemljotresa, UN su saopštile da je 2,1 milion ljudi na sjeverozapadu Sirije pod visokim rizikom od kolere.

Glavni lekar Vadžih al-Karat rekao je da mala bolnica radi na granicama svojih kapaciteta i da joj nedostaje većina osnovnih medicinskih potrepština i lijekova potrebnih za liječenje preživjelih u zemljotresu. Plaši se ponovnog izbijanja kolere.

“Naravno da sam zabrinut jer je vodovod sada dodatno oštećen i voda je loša. Naša infrastruktura je uništena”, rekao je on.

Related Topics:

Svijet

Cijene nafte u padu: NAJNIŽI nivo u proteklih 15 mjeseci

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale na najniži nivo u proteklih 15 mjeseci usljed zabrinutosti da bi kriza u globalnom bankarskom sektoru mogla dovesti do recesije i smanjenja potražnje za gorivom.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 14 centi na 72,83 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 28 centi i iznosi 66,46 dolara po barelu.

Nešto ranije su obje vrste nafte pale za oko tri dolara na iznose najmanje od decembra 2021. godine.

Pad cijene nafte desio se uprkos dogovoru u kojem se najveća švajcarska banka “UBS” saglasila da kupi banku “Kredit svis” u nastojanju da je spasi od propasti.

Nastavi čitati

Svijet

Novi zemljotres u Turskoj

Zemljotres jačine 4,3 stepeni Rihetrove skale danas je pogodio Tursku u 12 sati i 25 minuta po lokalnom vremenu.

Epicentar je zabilježen 29 kilometara južno od Goksuna u Kahramanmarašu, na dubini od pet kilometra.

Zemljotres se dogodio dok se Truska i Sirija suočavaju s posljedicama razornih zemljotresa od 6. februara, u kojem je poginulo više od 47.900 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Nastavi čitati

Aktuleno