Connect with us

Svijet

IZ JEDNE KATASTROFE U DRUGU Siriji prijeti kolera, pomoć stiže “na kašičicu”

Sirija vapi za pomoći, zemljotres im je sve uzeo, a prijeti im nova katastrofa…

Stravičan zemljotres koji se dogodio prošle nedjelje, osim u Turskoj, uništio je brojne domove i ubio hiljade ljudi i u Siriji, a o svemu je za Gardijan govorio Sirijac Mohamed Hadi.

“Spavao sam kada se zemljotres desio – mislio sam da je vazdušni napad pa sam pobjegao napolje”, rekao je Mohamed.

“Zgrabio sam ženu i dvoje djece i poveo ih sa sobom. Žena me je čvrsto držala za ruku dok smo trčali. Ali onda, kada smo izašli napolje, shvatila je da su naše dvije ćerke još uvijek unutra i potrčala je nazad da ih spase”, dodao je on.

Opisao je da je vidio bljesak bijele boje. Urušavanje petospratnice odnijelo je živote troje njegovih najmilijih dok je Hadi gledao. Zemljotres je stvorio slojeve humanitarne krize u Idlibu. To su bili domovi ljudi koji su već bili interno raseljeni kada su sirijski režim Bašara el Asada i njegove pristalice u Moskvi napali njihova sela, primoravajući ih da potraže utočište u Idlibu.

“Spasiocima je trebalo tri dana da iznesu tijela jer je naš stan bio na posljednjem spratu”, rekao je Hadi.

Idlib je bio posljednje utočište za hiljade raseljenih poslije više od decenije rata. Širom provincije, neki su postavili svoje šatore među drevnim vizantijskim ruševinama u čistom očaju za mjestom za život.

Lider sirijskih pobunjenika Ahmed Husein al-Shara, poznatiji po svom vojnom imenu Abu Mohamed al-Jolani, de fakto vladar Idliba, rekao je za Gardijan da pokrajina vapi za međunarodnom pomoći, nakon optužbi da je igrao ulogu u blokiranju pomoć dijelovima Sirije pod kontrolom pobunjenika.

“Mi smo nova vlada sa mnogo toga na našim plećima i razmjere ove krize su veće od onoga što imamo”, rekao je on.

Vlada spasa, politička organizacija koja nominalno vlada sjeverozapadom koji drže pobunjenici, pokrenula je veb stranicu za bilježenje broja raseljenih i nestalih. Ali od zemljotresa, samo 52 kamiona hrane i druge pomoći ušle su u region, gdje je najmanje četiri petine od procijenjenih pet miliona stanovnika UN klasifikovano kao hitno potrebna pomoć.

Prijeti i kolera
Medicinski radnici pokušavaju da se izbore sa najnovijom krizom, pošto su lokalni zvaničnici rekli da su se borili da obuzdaju izbijanje kolere koja je nastala usljed kontaminacije lokalne rijeke prije zemljotresa. Dvije nedjelje prije zemljotresa, UN su saopštile da je 2,1 milion ljudi na sjeverozapadu Sirije pod visokim rizikom od kolere.

Glavni lekar Vadžih al-Karat rekao je da mala bolnica radi na granicama svojih kapaciteta i da joj nedostaje većina osnovnih medicinskih potrepština i lijekova potrebnih za liječenje preživjelih u zemljotresu. Plaši se ponovnog izbijanja kolere.

“Naravno da sam zabrinut jer je vodovod sada dodatno oštećen i voda je loša. Naša infrastruktura je uništena”, rekao je on.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno