Presuda suda Evropske unije uzdrmala je temelje evropske birokratije i otvorila Pandorinu kutiju pitanja o transparentnosti, odgovornosti i odnosima s moćnim farmaceutskim kompanijama.

Sud Evropske unije odlučio je da je Evropska komisija prekršila zakon kada je odbila da objavi tekstualne poruke koje su razmjenjivali predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Leyen) i izvršni direktor kompanije Pfizer, Albert Bourla.

Prepiska, koja je nastala tokom pandemije COVID-19, odnosi se na dogovore o nabavci vakcina u vrijednosti od više milijardi evra.

Zahtjev za pristup porukama uputio je New York Times, koji je pokrenuo i sudski postupak kada je Komisija tvrdila da „ne posjeduje“ poruke – navodno zato što nisu registrovane kao službeni dokumenti.

Fon der Lajen je još 2021. godine, u intervjuu za New York Times, priznala da je lično komunicirala s Bourlom mjesecima putem SMS poruka i aplikacija, dok su trajali najosjetljiviji pregovori o vakcinama.

Međutim, detalji te prepiske nikada nisu objavljeni, niti su poruke evidentirane kao zvanični dokumenti – što je u suprotnosti sa pravilima EU o čuvanju i dostupnosti javnih informacija.

Šta je odlučio sud EU?
U presudi u predmetu T-36/23, sud u Luksemburgu zaključio je da Evropska komisija nije sprovela adekvatnu pretragu poruka, niti je pružila uvjerljive dokaze da one ne postoje.

Sud je presudio da:

Komisija nije dokazala da je poruke tražila na pravi način.

Sama forma komunikacije (npr. SMS) ne isključuje obavezu čuvanja sadržaja ako je on od javnog interesa.

Postoji pravo javnosti da zna kako su donesene odluke koje su koštale građane milijarde evra.

Koje su posljedice ove odluke?
Pritisak na Komisiju da objavi sadržaj poruka – Sud je dao pravni osnov medijima i javnosti da traže uvid u sve digitalne tragove ove komunikacije.

Otvara se pitanje odgovornosti Ursule fon der Lajen – Ako se dokaže da su poruke skrivene ili namjerno uništene, to bi moglo imati političke i pravne posljedice.

Nova pravila za digitalnu komunikaciju zvaničnika – Presuda bi mogla promijeniti način na koji EU tretira elektronsku komunikaciju, uključujući i poruke poslane preko aplikacija poput WhatsApp-a, Signala ili SMS-a.

Povećanje transparentnosti u nabavkama i ugovorima s farmaceutskim kompanijama – Očekuje se dodatni pritisak civilnog društva da se objave puni ugovori o vakcinama.

Šta slijedi?
Evropska komisija ima pravo žalbe, ali proces bi mogao potrajati mjesecima. U međuvremenu, institucija će biti pod obavezom da dodatno pretraži sve interne komunikacije i, potencijalno, objavi poruke – ako one i dalje postoje.

Ostaje otvoreno pitanje: da li je Komisija pokušala da prikrije prepiske, ili su one zaista izgubljene u pravnoj sivoj zoni digitalne komunikacije?

Milijarde u igri: Koliko su vakcine zaista koštale?
Jedan od najvažnijih aspekata ovog slučaja je novac. Prema dostupnim informacijama, Evropska unija je za nabavku vakcina protiv COVID-19 potrošila milijarde evra. Međutim, detalji o tačnim troškovima i ugovorima između EU i farmaceutskih kompanija, poput Pfizera, nisu u potpunosti transparentni. Presuda u ovom slučaju može otkriti informacije koje bi mogle proširiti sliku o tome koliko su zapravo koštale vakcine i kako su se dogovarali uslovi za distribuciju.

Ilon Mask možda se povlači sa svoje svakodnevne funkcije u okviru administracije Donalda Trampa (Trump), tačnije iz Ministarstva za efikasnost vlade, ali njegove kompanije i dalje imaju koristi od neviđenog odnosa između najbogatijeg čovjeka na svijetu i aktuelnog predsjednika SAD-a.

Ta povezanost bila je jasno vidljiva u Saudijskoj Arabiji u utorak, gdje je Mask učestvovao na seriji sastanaka i razgovora s poslovnim liderima poput izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana, u okviru Saudijsko-američkog investicionog foruma.

Međutim, Mask, kojeg često nazivaju „prvim prijateljem“ Donalda Trampa, imao je posebnu ulogu na ovom događaju.

Tajkun je bio govornik koji je nastupio neposredno prije obraćanja predsjednika Donalda Trampa i saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Tokom razgovora sa saudijskim ministrom komunikacija i informacionih tehnologija, Abdulahom Alsvahom, Mask je otkrio nove poslovne dogovore sa saudijskom vladom.

„Takođe želim da se zahvalim kraljevini što je odobrila upotrebu Starlinka za pomorski i avio saobraćaj“, najavio je Mask, govoreći o svojoj kompaniji za satelitski internet.

Alswaha je, takođe, nagovijestio da bi Mask mogao dovesti Tesline robotaksije u Saudijsku Arabiju – Tesla je u aprilu počela s radom na tom tržištu. Mask je iskoristio priliku da pomene i druge svoje kompanije: Boring Company i xAI.

Maskove izjave o dovođenju Starlinka i Tesle u Saudijsku Arabiju samo su jedan od primjera kako mu bliskost s Trampom omogućava da njegove kompanije dobiju još veći globalni značaj – i kako se taj trend nastavlja. Čak i prije nego što je Tramp prošle godine ponovo izabran, Maskove kompanije, posebno SpaceX, imale su ogromne koristi od vladinih ugovora.

SpaceX i Tesla nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar u vezi s izjavama datim u Saudijskoj Arabiji.

Kada je Tesla početkom godine postala meta protesta i vandalizma, Tramp je na prostoru Bijele kuće organizovao događaj koji je u suštini ličio na reklamu za Teslu. Ministar pravde Pam Bondi pokazala je koliko je administracija spremna ne samo da promoviše Teslu, već i da je štiti – zaprijetivši zatvorskim kaznama od više godina za svakoga ko bude uhvaćen u vandalizmu ili napadu na Tesline objekte.

„The Washington Post“ je nedavno izvijestio da su neke zemlje koje su se suočile s carinama sklopile ugovore sa Starlinkom otkako je Tramp preuzeo funkciju – vjerovatno ih vide kao način za jačanje odnosa s Bijelom kućom. Tako je, prema dopisima State Departmenta do kojih je došao Post, Lesoto pristao na licenciranje Starlinka u nadi da će to pokazati dobru volju i spremnost da prihvati američke kompanije.

(Bankar.me/CNN.com)

Belgijski aerodrom obustavio je juče saobraćaj zbog dojave o bombi.

Saobraćaj na aerodromu Šarlroa u Briselu u Belgiji obustavljen je juče zbog dojave o bombi, piše “Figaro”. Portparolka kompanije koja upravlja aerodrom saopštila je ovu informaciju.

Navela je da je dojava primljena u prijepodnevnim časovima, nešto prije 11 sati. Prijavljena je eksplozivna naprava u letjelici koja je upravo sletjela.

“Oko aviona je uspostavljen bezbjednosti pojas što je zahtijevalo zatvaranje piste i samim tim prekid saobraćaja”, objasnila je ona.

Putnički avion je poletio iz Porta sa 166 putnika. Ovaj aerodrom predstavlja glavno evropsko čvorište za niskobudžetnu avio-kompaniju “Rajan Er”.