Društvo
IZAZOVNA I NEISTRAŽENA: Neobična pećina kod Sokoca mogla bi da postane TURISTIČKA ATRAKCIJA
Posjetioci ove neobične pećinske ljepotice prošetali su pećinskom dvoranom dugačkom oko 150 metara, ali su odustali uvidjevši da u produžetku korito rijeke ili pećinskog jezera postaje sve dublje
Grupa rekreativaca i planinara ušla je nedavno u neistraženu pećinu u podnožju krečnjačke grede Žuljanske stijene, između sokolačkih sela Bukovik i Žulj, iz koje izvire voda i nakon veoma uskog ulaza i nešto šireg kanala, našla se u pećinskoj dvorani dugačkoj oko 150 metara.
Radojica Stojanović, jedan iz te grupe zaljubljenika u prirodu, navodi za Srnu da se na ovaj “neizvjestan korak” odlučio nakon što mu je kolega iz sokolačkog Šumskog gazdinstva “Romanija” rekao da u njegovom zavičaju postoji ta neobična pećina ukliještena u velike stijene iznad Žulja, koje se u selu i nazivaju Žuljanske stijene.
“Stalno me kopkalo negdje u duši da saznam šta se krije u pećini, za koju se samo pretpostavljalo da ima dugi kanal iz koga izvire jak mlaz vode, po čemu su ga mještani nazvali Vrelo”, navodi Stojanović.
On kaže da je iskoristio lijepo vrijeme u pokušaju da to otkrije, u čemu su mu se pridružili iskusni planinari komšija Mladen Likić i njegov sin, te iskusni sokolački planinar Velimir Ninković.
On navodi da su na oko 400 metara od sela Žulj uspjeli da savladaju ulaz između dvije velike stijene.
“Kada smo savladali veoma tijesan prolaz u pećinu, provlačeći se između dvije velike stijene, pred nama se pod svjetlosti baterijskih lampi ukazala dvorana sa tvrdom podlogom koja podsjeća na gradsku, čija je širina tolika da može proći auto. Po njoj teče plitka voda”, priča Stojanović.
On ističe da su posjetioci ove neobične pećinske ljepotice prošetali pećinskom dvoranom dugačkom oko 150 metara, ali da su odustali uvidjevši da u produžetku korito rijeke ili pećinskog jezera postaje sve dublje.
Stojanović kaže da su tad odlučili da neki drugi put ponovo uđu u ovu pećinu bolje opremljeni “za novo istraživanje čarobnog prostora sa dosta svježeg vazduha”, te potokom po kamenom dnu i mjestimičnim pećinskim ukrasima na svodu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Red oblaka, red kiše
U Republici Srpskoj će tokom dana biti sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost, a uveče na sjeveru počinje kiša.
Ujutru će biti oblačno i uglavnom suvo, samo će još ponegdje na istoku i jugu padati slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom prijepodneva razvedravanje i tokom dana će biti sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost. Kasnije poslije podne od sjevera novo naoblačenje,a uveče počinje kiša. Vjetar tokom noći i jutra na sjeveru slab i promjenljiv, u ostalim predjelima umjeren do pojačan jugo. U nastavku dana vjetar će biti slab do umjeren promjenljivih smerova.
Minimalna temperatura vazduha od pet do 10, na jugu oko 12, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova. Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 18, u višim predjelima od osam stepeni.
Društvo
BRAVO MLADOSTI, VI STE NA PONOS! Drvenćani osvojili tri zlatne medalje na Balkan openu
Kik-boks klub Derventa ostvario je veliki uspjeh na 19. WAKO Balkan openu, koji je održan 24. i 25. oktobra u Tešnju, osvojivši čak tri zlatne medalje.
Na ovom prestižnom takmičenju nastupilo je 404 borca iz 86 klubova i 13 zemalja, dok je Derventu predstavljalo troje takmičara – i svi su se vratili sa najsjajnijim odličjem.
Zlatne medalje osvojili su Lazar Nović, Kristijan Nović i Nikola Ilić. Lazar Nović, kao mlađi junior, trijumfovao je u kategoriji do 60 kilograma u disciplini low kick.
Njegov klupski kolega Kristijan Nović, takođe mlađi junior, bio je najbolji u kategoriji do 71 kilogram u disciplini full contact.
Treću zlatnu medalju donio je Nikola Ilić, koji je u konkurenciji mlađih juniora slavio u kategoriji do 63,5 kilograma u low kicku, pišu “Nezavisne“.
Društvo
SUTRA JE SVETA PETKA! Evo koje običaje trebate ispoštovati
Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.
Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.
U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.
Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.
Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.
Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.
Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i sveće, kao i sečenje slavskog hleba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.
Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se veruje da donose dobar san i dobru vest. Prema narodnom verovanju, devojke koje to učine mogu u snu videti budućeg muža. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cele godine pratila sreća.
Za Svetu Petku vezana je i tradicija lekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vernici se umivaju i piju tu vodu verujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka dece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.
-
Politika1 dan ago„ČEGA SE PAMETAN STIDI, BUDALA SE PONOSI“: Njegovanje PRIMITIVIZMA glavna tekovina vladavine Dodika i SNSD
-
Svijet2 dana agoPUTIN PORUČIO AMERIKANCIMA “Neka razmisle prije nego što lansiraju Tomahavk”
-
Region1 dan agoUKRALI SVEŠTENIKU AUTO IZ DVORIŠTA PA SE PREDOMISLILI: Vratili “pežo” sa porukom i 2.000 dinara
-
Politika2 dana agoDODIK ĆE NAS UVESTI U RAT SA RUSIJOM? Sve je već završeno, BiH ulazi u NATO
-
Politika1 dan agoĐAJIĆEVI LJUDI GLUME AKTIVISTE JELENE TRIVIĆ! Nikad jača sprega Narodnog fronta i SNSD-a (FOTO)
-
Politika2 dana agoDODIK JE UCJENJEN, vlast SNSD-a je oslabila Srpsku, a ojačala BiH
-
Politika1 dan agoVLAST PRODALA NAROD ZA LIČNI INTERES: Stanivuković tortom obilježio „JUBILEJ“ DODIKOVIH REFERENDUMA
-
Svijet2 dana agoTRAGEDIJA IZBJEGNUTA ZA DLAKU: Mladić (26) ušao u crkvu da se ispovijedi, pa izbo sveštenika nožem
