Na osnovu člana 31. i 32. stav 1. Zakona o državnim službenicima (,,Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 118/08, 117/11, 37/12 i 57/16) i člana 3. Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljenje državnih službenika (,,Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 68/09, 31/12 i 24/15) Agencija za državnu upravu, r a s p i s u j e

J A V N I K O N K U R S
za upražnjena radna mjesta

I – 1 Poreska uprava

1.1. Viši stručni saradnik za naplatu i usluge,
Odjeljenje naplate za preduzetnike, Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.2. Viši stručni saradnik za naplatu i najsloženije usluge,
Odjeljenje naplate za fizička lica, takse i kazne,
Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.3. Stručni saradnik za naplatu i usluge,
Odjeljenje naplate za fizička lica, takse i kazne,
Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.4. Viši stručni saradnik za prijem i obradu poreskih prijava,
Odsjek za prijem i obradu poreskih prijava, Područna jedinica
Banja Luka, Područni centar Banja Luka 2 izvršioca

1.5. Viši stručni saradnik za prijem i obradu složenih poreskih
prijava, Odsjek za prijem i obradu poreskih prijava, Područna
jedinica Banja Luka, Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.6. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Odsjek za registraciju i usluge poreskim obveznicima, Područna
jedinica Banja Luka, Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.7. Rukovodilac Područne jedinice Ribnik,
Područni centar Banja Luka 1 izvršilac
|
1.8. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Šipovo, Područni centar Banja Luka 1 izvršilac

1.9. Mlađi poreski inspektor za posebne kontrole, Odsjek za posebne
kontrole, Odjeljenje za kontrolu,
Područni centar Istočno Sarajevo 1 izvršilac

1.10. Viši stručni saradnik za naplatu i složene usluge,
Odjeljenje naplate za pravna lica,
Područni centar Istočno Sarajevo 1 izvršilac

1.11. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Kalinovik,
Područni centar Istočno Sarajevo 1 izvršilac

1.12. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Istočni Stari Grad,
Područni centar Istočno Sarajevo 1 izvršilac

1.13. Stručni saradnik za prijem i obradu poreskih prijava,
Područna jedinica Han Pijesak,
Područni centar Istočno Sarajevo 1 izvršilac

1.14. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Prijedor, Područni centar Prijedor 1 izvršilac

1.15. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Vlasenica, Područni centar Zvornik 1 izvršilac

1.16. Viši stručni saradnik za naplatu i usluge,
Odjeljenje naplate za preduzetnike i fizička lica,
Područni centar Trebinje 1 izvršilac

1.17. Stručni saradnik za poreske obveznike,
Područna jedinica Trebinje, Područni centar Trebinje 1 izvršilac

2 Republička uprava za inspekcijske poslove

2.1. Urbanističko-građevinski inspektor,

Sektor urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije,
Odjeljenje Bijeljina 1 izvršilac

II Opis poslova

Za radno mjesto označeno pod brojem: 1.1.

Kontinuirano prati redovnost i tačnost u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza za poreske obveznike za koje je zadužen, opominje poreske obveznike o neplaćenim dospjelim poreskim obavezama, prati naplatu po izdatim opomenama, obrađuje zahtjeve o povratu i preknjižavanju, izvršava rješenja za koje je nadležan, usaglašava poreske evidencije sa knjigovodstvom poreskog obveznika, izrađuje poreska uvjerenja i druge potvrde za zadužene poreske obveznike, dostavlja podatke po zahtjevu nadležnih organa, organizacija, institucija i drugih organizacionih dijelova PURS, utvrđuje zastaru i nesolventnost po službenoj dužnosti ili po zahtjevu obveznika, obrađuje zahtjeve za odgođeno plaćanje poreskih obaveza, prati naplatu i preduzima druge radnje vezane za odgođeno plaćanje, preduzima kancelarijske mjere prinudne naplate za prijavljene i utvrđene obaveze koje nisu plaćene u ostavljenom roku, učestvuje u radu tima za prinudnu naplatu po nalogu načelnika, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.

Status i kategorija radnog mjesta: državni službenik VI kategorije

Za radno mjesto označeno pod brojem: 1.2.

Vodi najsloženije postupke povrata i preknjižavanja poreza, izrađuje rješenja i evidentira obaveze za plaćanje poreza, kazni, taksi i ostalih naknada po zahtjevima drugih organa, kontinuirano prati plaćanje po izdatim rješenjima, prati naplatu i preduzima druge radnje vezane za odgođeno plaćanje, preduzima kancelarijske mjere prinudne naplate po donesenim rješenjima i računima poreza na nepokretnosti koji nisu plaćeni u ostavljenom roku, učestvuje u radu tima za prinudnu naplatu, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.

Status i kategorija radnog mjesta: državni službenik VI kategorije

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović odlično znaju da Predsjedništvo BiH nije nadležno za predlaganje zakona, sem Zakona o budžetu institucija BiH. Ovo je populistički pokušaj podizanja njihovog ličnog ega i rejtinga, po cijenu produkovanja nove krize. Ujedno, pokazuju nevjerovatnu dozu omalovažavanja sopstvenih birača jer vjeruju da se oni neće zapitati kada je to Predsjedništvo BiH predložilo neki zakon, i da neće prozreti njihove manipulacije.
Ovo je izjavio predsjednik DNS-a Nenad Nešić, komentarišući Prijedlog zakona o državnoj imovini koji su na usvajanje Predsjedništvu BiH uputili Komšić i Bećirović.
”Ako su željeli da se taj zakon nađe u PSBiH, bez obzira što znaju da neće proći jer ga niko iz Republike Srpske neće podržati, onda je jedini put bio da ga predlože preko poslanika SDP-a i DF-a. No, njihov cilj nije bio to, nego da se njih dvojica lično pokažu kao ”borci za državnu imovinu”. Ispostavlja se da nisu nikakvi borci nego da su prevaranti svojih birača”, dodaje Nešić.
Predsjednik DNS-a ističe da je Dejtonski mirovni sporazum jasan i da su, po Ustavu BiH i ustavima entiteta, obligacioni odnosi nadležnost entiteta.
”O usvajanju zakona na nivou BiH mogu samo sanjati. Pitanje državne imovine je rješeno Dejtonom i jedino što pripada BiH jeste imovina dobijena sukcesijom SFRJ, a to su razni rezidencijalni objekti po svijetu. Slažem se da trebamo napraviti sporazum i o podjeli sredstava od prodaje te imovine. Sve ostalo je imovina entiteta i uređuje se entitetskim zakonima”, kategoričan je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
On priznaje da je dvojac Komšić-Bećirović smislio vrlo perfidnu igru.
”Uputili su zakon za koji znaju da nije u ustavom nabrojanim nadležnostima Predsjedništva, a samim tim ni u onim nadležnostima na koje gospođa Cvijanović može pokrenuti entitetski veto. Računaju da će njenim preglasavanjem dogurati do parlamentarne procedure, što je do sada neviđeno kršenje Ustava BiH. Takođe, znaju da to neće proći bez reakcije iz Republike Srpske, gdje vide šansu da se oni postave kao ‘borci za državu’. Apsurdno je, ali i ovim potezom oni urušavaju BiH jer gaze njen Ustav, a

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović odlično znaju da Predsjedništvo BiH nije nadležno za predlaganje zakona, sem Zakona o budžetu institucija BiH. Ovo je populistički pokušaj podizanja njihovog ličnog ega i rejtinga, po cijenu produkovanja nove krize. Ujedno, pokazuju nevjerovatnu dozu omalovažavanja sopstvenih birača jer vjeruju da se oni neće zapitati kada je to Predsjedništvo BiH predložilo neki zakon, i da neće prozreti njihove manipulacije.
Ovo je izjavio predsjednik DNS-a Nenad Nešić, komentarišući Prijedlog zakona o državnoj imovini koji su na usvajanje Predsjedništvu BiH uputili Komšić i Bećirović.
”Ako su željeli da se taj zakon nađe u PSBiH, bez obzira što znaju da neće proći jer ga niko iz Republike Srpske neće podržati, onda je jedini put bio da ga predlože preko poslanika SDP-a i DF-a. No, njihov cilj nije bio to, nego da se njih dvojica lično pokažu kao ”borci za državnu imovinu”. Ispostavlja se da nisu nikakvi borci nego da su prevaranti svojih birača”, dodaje Nešić.
Predsjednik DNS-a ističe da je Dejtonski mirovni sporazum jasan i da su, po Ustavu BiH i ustavima entiteta, obligacioni odnosi nadležnost entiteta.
”O usvajanju zakona na nivou BiH mogu samo sanjati. Pitanje državne imovine je rješeno Dejtonom i jedino što pripada BiH jeste imovina dobijena sukcesijom SFRJ, a to su razni rezidencijalni objekti po svijetu. Slažem se da trebamo napraviti sporazum i o podjeli sredstava od prodaje te imovine. Sve ostalo je imovina entiteta i uređuje se entitetskim zakonima”, kategoričan je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
On priznaje da je dvojac Komšić-Bećirović smislio vrlo perfidnu igru.
”Uputili su zakon za koji znaju da nije u ustavom nabrojanim nadležnostima Predsjedništva, a samim tim ni u onim nadležnostima na koje gospođa Cvijanović može pokrenuti entitetski veto. Računaju da će njenim preglasavanjem dogurati do parlamentarne procedure, što je do sada neviđeno kršenje Ustava BiH. Takođe, znaju da to neće proći bez reakcije iz Republike Srpske, gdje vide šansu da se oni postave kao ‘borci za državu’. Apsurdno je, ali i ovim potezom oni urušavaju BiH jer gaze njen Ustav, a Republika Srpska je primorana da od njih brani Ustav BiH. Čitava ova situacija pokazuje kolika je šteta za sve u BiH kada se na važnim pozicijama nađu populisti umjesto odgovornih političara”, zaključio je Nešić.

Čitava ova situacija pokazuje kolika je šteta za sve u BiH kada se na važnim pozicijama nađu populisti umjesto odgovornih političara”, zaključio je Nešić.

Pravnik Ognjen Tadić rekao je za Srnu da je Dejtonskim mirovnim sporazumom ukinut Ustav Republike BiH iz 1993. godine koji je imao čitavo poglavlje pod nazivom “Društveno-ekonomsko uređenje” i da su time organi BiH izgubili bilo kakve nadležnosti za donošenje imovinskih zakona.
“Dejtonski sporazum je verifikovao stanje stvari koje je važilo na dan njegovog potpisivanja. To znači da Ustav Republike Srpske sadrži poglavlje `Ekonomsko i socijalno uređenje` na osnovu koga Srpska ima nadležnosti za donošenje imovinskih zakona”, istakao je Tadić reagujući na informaciju da su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili u proceduru prijedlog zakona o imovini.

Tadić je poručio da se tu nema šta raspravljati niti se mogu u organima BiH predlagati takvi zakoni bez prethodne saglasnosti entiteta o prenosu nadležnosti.

“Republika Srpska i FBiH jedine imaju nadležnost da regulišu ova pitanja, a svako ko nije zadovoljan načinom regulacije ima pravo da se obrati ustavnim sudovima Republike Srpske i FBiH. Ustavni sud BiH sa svim tim nema veze i neustavno je sve što je do sada radio po ovim pitanjima”, poručio je Tadić.