Connect with us

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Politika

DODIK NA FLORIDI U POTRAZI ZA TRAMPOVOM FOTOGRAFIJOM? Za VIP pristup CPAC-u spremni izdvojiti čak 95.000 dolara po osobi?

​Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik planira otputovati na Floridu kako bi prisustvovao konvenciji američkih konzervativaca (CPAC) u odmaralištu Donalda Trampa Mar-a-Lago, saznaje se iz izvora upoznatih s planom putovanja. Primarni cilj odlaska jeste ostvarivanje kontakta i fotografisanje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, vodećim funkcionerima njegove administracije te republikanskim senatorima.

U Dodikovoj pratnji bi trebali putovati članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić.

Radi ostvarivanja maksimalnog pristupa VIP salonima, privatnim večerama i prostorijama iza scene, Dodikov tim namjerava kupiti najskuplju “Backstage” ulaznicu po cijeni od 95.000 dolara po osobi.

Riječ je o komercijalnom događaju te kupovina ulaznice ne predstavlja zvanični poziv Bijele kuće niti američke administracije.

​Među najavljenim učesnicima skupa s kojima Dodik nastoji ostvariti kontakt i fotografisati se nalaze se republikanski senatori Majk Li i Rik Skot, američki ministar rada Kit Sonderling, direktor Vijeća Bijele kuće za unutrašnju politiku Vins Hejli, te drugi zvaničnici Trampove administracije.

​Dodikov odlazak dio je šire političko-medijske operacije i višegodišnjeg lobiranja SNSD-a u Vašingtonu.

Primarni cilj fotografisanja s uticajnim američkim zvaničnicima jeste plasiranje protokolarnih susreta u domaćoj javnosti kao dokaza navodne podrške Vašingtona i demantovanja tvrdnji o međunarodnoj izolaciji.

​Uprkos detaljnim priprema i lobističkim nastojanjima – uključujući i raniji susret Željke Cvijanović sa šeficom kabineta Bijele kuće Susi Vajls – Dodik još nije javno potvrdio odlazak na Floridu, za razliku od nekih drugih političara, privrednika i vlasnika medija u regionu koji su javno saopštili da će biti u Trampovom odmaralištu na Floridi.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ O INCIDENTU LJUBIŠE ĆOSIĆA: „Nema opravdanja, najmanje što duguje javnosti jeste izvinjenje“

“Politika se nažalost srozala na nivo da pobjeđuju oni koji obiđu više javnih mjesta, koji se s više ljudi pozdrave i koji više sitnih usluga učine biračima. Nažalost, za političare takvog načina rada u nekim sredinama kažu “narodni čovjek”, što je poraz našeg kolektivnog odnosa prema očekivanjima od javnih zvaničnika”, rekao je trenutni delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković povodom incidenta u kom je u alkoholisanom stanju učestvovao gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vuković je nekadašnji gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

“Rekao bih da nije prvi put da svjedočimo sličnim situacijama tokom prethodnih nekoliko godina. Moje mišljenje je da ono što smo vidjeli na snimku, blago rečeno, ne priliči nikome a naročito ne javnim ličnostima. Nikakva opravdanja ne mogu da budu prihvaćena. Floskule koje možemo čuti “da svako može popiti malo više” ili pak “da svi imaju pravo na privatni život” trebaju da posluže kao opravdanje, ali bih rekao da su to izgovori koje treba odbaciti. Javne ličnosti imaju posebnu i dodatnu obavezu voditi računa o svemu”, izričit je Vuković.

“Politika bi morala biti nešto drugo, prije svega opšti interes, ozbiljnost, odgovornost i vizija. Nadam se i očekujem da tokom razvoja demokratizacije mijenjamo pogled na izbore, politike, programe i kandidate.”

Na pitanje da li Ćosić treba podnijeti ostavku, Vuković smatra da je minimalno hitno izvinjenje vjelokupnoj javnosti.

“Mislim da smo mi kao društvo još uvijek daleko od prihvatanja odgovornosti podnošenjem ostavki za ovakve i slične stvari. Zanimljiv će biti stav SNSD-a i Dodika koji su nedavno stranački i politički brutalno kaznili Anju LJubojević za javne ispade”, naveo je on.

Nastavi čitati

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Aktuelno