Connect with us

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ MEĐU NARODOM U MARIĆKOJ: Tradicija i zajedništvo jači od vremena (FOTO)

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i  gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prisustvovao je tradicionalnom narodnom zboru u Marićkoj, koji se svake godine održava uoči praznika Svetog proroka Ilije i okuplja veliki broj mještana i gostiju.

Stanivuković je istakao da se u Marićku rado vraća iz godine u godinu, naglasivši da je ilindanski zbor postao simbol okupljanja naroda ovog kraja i događaj za koji se, kako kaže, nadaleko zna.

– Večeras je bilo posebno biti među svojim narodom. Veliki broj ljudi koji se svake godine okupi u Marićkoj najbolje svjedoči da je zborovanje duboko utkano u našu tradiciju i da ovakva okupljanja imaju poseban značaj za naš narod – poručio je Stanivuković.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska zahvalio je okupljenima na srdačnom dočeku i podršci koju mu pružaju, ističući da mu svaka riječ ohrabrenja daje dodatnu snagu i motivaciju za dalju političku borbu.

– Hvala svima na velikoj podršci. Svaka riječ podrške daje mi dodatnu snagu i motiviše me da ovu borbu nastavimo još odlučnije. Neka nas i narednih godina bude još više, u slozi i zajedništvu – poručio je Stanivuković.

Tradicionalni ilindanski zbor u Marićkoj i ove godine okupio je veliki broj građana, potvrdivši da ovakva okupljanja imaju posebno mjesto u životu lokalne zajednice i predstavljaju priliku za njegovanje tradicije, druženje i jačanje zajedništva.

Nastavi čitati

Politika

ALARMANTNI PODACI: U Srpskoj prvi put više penzionera nego radnika, Trivićeva traži zaokret u ekonomiji

U Republici Srpskoj trenutno radi oko 290.000 radnika, dok imamo oko 295.000 penzionera, dakle zvanično imamo više penzionera nego radnika i ovaj koeficijent je pao ispod 1, upozorila je predsjednica Narodnog fronta i doktorka ekonomskih nauka Jelena Trivić.

Ona je istakla da je u Srbiji situacija je značajno bolja.

– U našoj bratskoj Srbiji imamo 2.355.000 radnika i 1.664.000 penzionera i odnos broja radnika i penzionera je 1,42 što je daleko više nego u Srpskoj. To znači da u Srbiji na 100 penzionera dođe 142 radnika, dok na 100 penzionera u Srpskoj dođe 97 radnika – istakla je Trivićeva na društvenim mrežama.

– Smatram da Republici Srpskoj treba potpuno novi zaokret u ekonomskoj politici, zaduženja moraju da se koriste za infrastrukturu, za poboljšanje privrednog ambijenta, a ne isključivo za tekuću za potrošnju koja razbija zdravu privrednu strukturu – istakla je Jelena Trivić.

Ona je poručila da su u Narodnom frontu pripremili sveobuhvatan program oporavka Republike Srpske.

– Promociju tog programa ćemo vršiti kada počne izborna kampanja, tačnije od 4. septembra, kada ćemo jasno predstaviti viziju Republike Srpske, u kojoj se radi, gradi, stvara i ostaje – poručila je Jelena Trivić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.

Dok se institucije bore sa sopstvenim problemima, račun ponovo stiže građanima.

Rekla je ovo član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka Adriana Basara i dodala da je neprihvatljivo da ljudi danas dobijaju sudska rješenja za RTV taksu iz 2012. godine, iako su svoje obaveze uredno izmirili prije 14 godina.

-Još je skandaloznije što se od građana očekuje da nakon toliko vremena dokazuju da su platili račune, kao da je normalno čuvati svaku uplatnicu deceniju i po. Građani nisu arhiva države. Građani nisu odgovorni za nečiju lošu evidenciju, administrativni haos ili višegodišnje nepostupanje. Ako je sistem zakazao, neka odgovornost snose oni koji su ga doveli u takvo stanje, a ne narod – kazala je Basara.

Basara dalje pita: dokle ćemo plaćati tuđe greške? Dokle će običan čovjek biti posljednja karika koja ispravlja propuste institucija?

-RTRS i nadležni sud bi trebalo odmah da objasne zbog čega se nakon 14 godina pokreću ovakvi postupci i kako će zaštititi građane koji su svoje obaveze uredno izmirili, a danas više nemaju način da to dokažu. Država koja od poštenih ljudi traži da poslije 14 godina dokazuju da nisu dužnici ne gradi pravnu sigurnost, nego ruši povjerenje u institucije. Građani ne smiju biti kolateralna šteta tuđeg nerada, propusta i lošeg upravljanja – zaključuje ona.

Nastavi čitati

Aktuelno