Connect with us

Politika

IZBORI U BiH: Veliki broj nevažećih listića, a samo jedan glas može ODLUČITI O POBJEDI

Ogroman broj nevažećih glasačkih listića bude zabilježen za svake izbore u BiH, a praksa potvrđuje da na lokalnim izborima i jedan glas može odlučiti o pobjedi kandidata za opštinskog načelnika.

Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen – u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, “raspu” i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”, ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

– Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača – skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima – ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

– U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti – navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

– U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim – zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

– Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji – smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

– Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića – zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

– Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće – navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

– Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima – ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

– Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju ‘Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama’ te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID, Evropskom unijom i OSCE, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića – kažu iz CIK, pišu Nezavisne novine.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.

Politika

BODIROGA “Većina građana Republike Srpske vas je pročitala!”

“Narodna skupština Republike Srpske usvoji zakone koji zabranjuju rad i postupanje Suda BiH u Republici Srpskoj, a on (Milorad Dodik) ode u Sud BiH. Hoće referendum povodom presude Suda BiH, a on prizna tu istu presudu tako što izrečenu zatvorsku kaznu zamjeni novčanom”, naveo je Bodiroga. Poručio je ovo šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga podsjećajući šta je sve vlast na čelu sa Miloradom Dodikom usvojila, a onda pogazila sopstvene odluke.

“Narodna skupština Republike Srpske usvoji zakone koji zabranjuju rad i postupanje Suda BiH u Republici Srpskoj, a on (Milorad Dodik) ode u Sud BiH. Hoće referendum povodom presude Suda BiH, a on prizna tu istu presudu tako što izrečenu zatvorsku kaznu zamjeni novčanom”, naveo je Bodiroga.

On je upitao sa li i poslije toga režimski mediji nastavljaju sa tezama da je presuda Dodiku presuda Republici Srpskoj, da neće biti redovne penzije, plate, da je ugrožena imovina Republike Srpske…

On je naglasio da ih je, kako je rekao, “većina građana Republike Srpske, pročitala”.

“Građani neće da žive u atmosferi medijske propagande, lažnog patriotizma prodanih duša, falsifikovanja istorijskih činjenica, dosta je korupcije, kriminala, namještenih konkursa, kupljenih diploma, ucjena i pritisaka.Pročitani ste!”, poručio je Bodiroga.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ “DOK SNSD POZIVA NA „NACIONALNO JEDINSTVO“, u Banjaluci ruše sve što JEDINSTVO ZNAČI”

Umjesto da obavljaju svoj posao, održavaju sjednice i donose odluke u interesu građana, odbornici SNSD-a u Banjaluci – zabavljaju se. Igraju se detektiva. Glume revizore. Politički se iživljavaju nad sjećanjem na one koji su za Srpsku dali život.

Ovo je poručio Nebojša Drinić, generalni sekretar i šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, pitajući – zar izgradnja Centralnog spomen-obilježja palim borcima Vojske Republike Srpske za njih nije nacionalni interes oko kojeg treba da postoji apsolutno jedinstvo?

– Za nas jeste. Zato smo, nakon 30 godina, konačno pokrenuli ovo pitanje. Republika Srpska ima zakon koji uređuje javne nabavke i institucije nadležne za njegovu primjenu. Vlast tvrdi da su te institucije stabilne. Mi im želimo vjerovati. Izgleda da im ne vjeruje jedino Gradski odbor SNSD-a – ističe Drinić.

On pita kako je to moguće i zar se ne trebamo svi okupiti oko naših institucija?

– Ili taj poziv važi samo onda kada se priča o „nacionalnom jedinstvu“ poklopi s ličnim ili stranačkim interesima – dok se u stvarnosti blokiraju projekti, ignorišu građani i pustoši gradska kasa? – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

PUNO NEPOZNATIH! RIK održao sjednicu: Jesu li u mandatu da sprovedu referendum?

Republička izborna komisija održala je sjednicu na kojoj je bilo riječi o referendumu u Republici Srpskoj, međutim, nije zauzela jasan stav da li su u “mandatu” da sprovedu taj referendum.

Članovi RIK-a na ovu temu nisu željeli javno govoriti, a nezvanično saznajemo da su mišljenja bila poprilično podijeljena, i kako stvari sada stoje “neko drugi” će morati reći da li ova komisija može ili ne može sprovesti referendum.

Treba podsjetiti da je trenutni saziv Republičke izborne komisije u ostavci te da konkurs koji je raspisan za novi saziv još nije završen, a taj konkurs nedavno je poništio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Takođe, jedan od problema koji je RIK konstatovao na samoj sjednici je i činjenica da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine van snage stavio pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi i to one koje se direktno odnose na RIK.

Problem predstavlja i to što je Oliver Blagojević, predsjednik RIK-a u ostavci predložen za predsjednika Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

Podsjećanja radi Ustavni sud BiH u martu ove godine stavio je van snage odredbe člana 22 stav 5 Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi koji glasi: “Republička komisija pravilnikom propisuje formu i sadržaj glasačkog spiska”. Takođe, van snage su stavljene i još neke odredbe koje govore da je RIK nadležan za glasački spisak, a odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je nakon što su apelaciju podnijela četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Suština njihovih zamjerki bila je da su te stvari propisane Izbornim zakonom BiH i u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH.

“RIK je u ostavci, problemi i nejasnoće su brojne i jednostavno, njima je dat vruć krompir u ruke. Sve se svelo na paušalne procjene. Neko, tačnije Narodna skupština Republike Srpske ili neka druga institucija treba da jasno, glasno i argumentovano kažu da su oni nadležni i da mogu sprovesti referendum, a ne da se odgovornost prebacuje sa jednih na druge”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak RIK-u.

Kada je riječ o prebacivanju odgovornosti, možda najbolji primjer je izjava Ilije Tamindžije, poslanika SNSD-a i predsjednika Komisije za izbor i imenovanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Taminžija je u izjavi Srni rekao da RIK normalno funkcioniše i da zbog toga nema nikakvih prepreka održavanja budužeg referenduma o mandatu Milorada Dodika, legitimnog predsjednika Republike Srpske.

On je rekao da je to konstatovano na sastanku koji je održan 8. avgusta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a na kojem su bili eksperti pravne struke, te predstavnici institucija, uključujući i Vladu i predsjednika Srpske.

“Zbog toga nema nikakvih prepreka za održavanje referenduma koji se sprovodi prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi i jedino je RIK nadležan za sporovođenje referenduma”, istakao je Tamindžija.

Zanimljivo je da je upravo Tamindžija kao predsjednik Komisije za izbor i imenovanja najodgovorniji zbog toga što proces izbora nove Republičke izborne komisije nije doveden do kraja. Razlog tome treba tražiti u odluci Ustavnog suda BiH.

Taj sud je na sjednici održanoj 10. jula utvrdio da su Komisija i njen predsjednik Ilija Tamindžija postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH. Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Iako je Ustavni sud BIH prije više od mjesec dana poništio konkurs za izbor Republičke izborne komisije, u SNSD-u su ranije rekli da će procedura biti nastavljena i da Republika Srpska ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH. Ipak, u posljednjih mjesec dana po ovom pitanju nije urađeno ništa, a nezvanične informacije govore da pojedinci imaju strah od kršenja odredbi Ustavnog suda BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno