Connect with us

Politika

IZBORI U BiH: Veliki broj nevažećih listića, a samo jedan glas može ODLUČITI O POBJEDI

Ogroman broj nevažećih glasačkih listića bude zabilježen za svake izbore u BiH, a praksa potvrđuje da na lokalnim izborima i jedan glas može odlučiti o pobjedi kandidata za opštinskog načelnika.

Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen – u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, “raspu” i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”, ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

– Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača – skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima – ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

– U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti – navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

– U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim – zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

– Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji – smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

– Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića – zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

– Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće – navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

– Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima – ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

– Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju ‘Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama’ te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID, Evropskom unijom i OSCE, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića – kažu iz CIK, pišu Nezavisne novine.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno