Connect with us

Politika

IZBORI U BiH: Veliki broj nevažećih listića, a samo jedan glas može ODLUČITI O POBJEDI

Ogroman broj nevažećih glasačkih listića bude zabilježen za svake izbore u BiH, a praksa potvrđuje da na lokalnim izborima i jedan glas može odlučiti o pobjedi kandidata za opštinskog načelnika.

Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen – u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, “raspu” i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”, ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

– Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača – skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima – ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

– U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti – navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

– U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim – zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

– Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji – smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

– Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića – zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

– Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće – navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

– Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima – ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

– Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju ‘Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama’ te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID, Evropskom unijom i OSCE, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića – kažu iz CIK, pišu Nezavisne novine.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.

Related Topics:

Politika

DODIK O “NERVOZNOM” telefonskom razgovoru sa Izetbegovićem! “JA SAM SE SMIJAO”

Milorad Dodik iznio je novu reakciju na društvenoj mreži X povodom telefonskog razgovora sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem. Dodik tvrdi da Izetbegović tokom razgovora nije uspio objasniti svoje ranije izjave, dok lider SDA insistira da se eventualni snimak razgovora objavi u cijelosti.

“Tokom “nervoznog” telefonskog poziva ja sam se smijao, a Bakir se nemušto branio i pravdao na način da nije rekao ni “da” ni “ne”, nekim uopštenim floskulama. Ni u jednom trenutku nije uspio objasniti izrečeno sinoć, kad je pozvao da me sklone nekom silom”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X. Ističe da je umjesto preuzimanja odgovornosti za izrečene riječi, svjedočio pokušajima relativizacije i izbjegavanja suštine prijetnji.

“Zbog toga moj stav ne samo da ostaje isti, već sam nakon ovog razgovora još uvjereniji da je ono što je izrečeno u emisiji bilo veoma jasno i nedvosmisleno. Drago mi je da sam štetočina njihove politike”, tvrdi Dodik na mreži X.

Podsjećamo, Bakir Izetbegović, lider SDA, tvrdi da ga je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, telefonski pozvao nakon njegovog gostovanja na Federalnoj televiziji. Izetbegović navodi da je tokom razgovora ponovio svoje ranije stavove o Dodiku te ga pozvao da objavi kompletan snimak razgovora ukoliko je on zaista sniman. “Nakon sinoćnjeg intervjua na Federalnoj televiziji, u kojem sam ponovio da se Milorad Dodik mora ukloniti iz politike, onako kako to nalaže sudska presuda, i da je najveća štetočina u Bosni i Hercegovini, danas sam odgovorio na njegov nervozni telefonski poziv. Sve što mislim, što sam i do sada javno govorio o njemu i njegovoj politici, pa i više od toga, ponovio sam mu i tokom telefonskog razgovora”, napisao je na društvenoj mreži X Izetbegović i dodao:

“S obzirom na to da je razgovor od strane Dodika očigledno sniman, pozivam ga da snimak ne cenzuriše, već da ga u cijelosti objavi”. Podsjećamo, Bakir Izetbegović, lider SDA, izjavio je, gostujući na Federalnoj televiziji, da se “Milorad Dodik nekom silom mora riješiti”.

“Međunarodna zajednica godinama popušta pred Dodikovim potezima. Permanentno se povlače pred njim. Permanentno mu daju više nego što treba. Taj čovjek je izvan zakona. Za sve ljude u ovoj zemlji vrijedi zakon, samo za Dodika ne vrijedi. Moraće se, na kraju krajeva, ta stvar nekom silom riješiti. Pravosuđe i međunarodna zajednica će morati primijeniti zakone”, rekao je Izetbegović.

Na ovu izjavu reagovao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je na društvenoj mreži X poručio da se Izetbegović “ohrabrio da mu prijeti” te da je zbog toga odlučio da ga pozove.

Nastavi čitati

Politika

OD 1998. NA DRŽAVNIM JASLAMA! Dušanka Tegeltija tek sad oslobađa fotelju pomoćnika ministra, u njoj provela 2. DECENIJE

Dušanka Tegeltija, pomoćnik ministra trgovine i turizma RS, nakon punih 20 godina na ovoj poziciji je otišla u penziju, saznaje portal CAPITAL.

Jedna od najdugovječnijih državnih službenica u ministarstvo je došla 1998. godine, a funkciju pomoćnika ministra za trgovinu preuzela je 2006. godine.

Prvi ministar sa kojim je radila je bio Predrag Gluhaković, a tokom više mandata koje je provela kao pomoćnik iz ministarstva je ispratila i ministre Maidu Ibrišagić-Hrstić, Goranu Zlatković, Bakira Ajanovića, Dragicu Kovač, Suzanu Gašić, Sevlida Hurtića i Denisa Šulića.

Iz ministarstva je otišla u vrijeme dok njime upravlja Ned Puhovac, a na njeno mjesto je imenovan Ljubiša Markanović.

Prema biografiji na sajtu Vlade Republike Srpske ona je po zanimanju diplomirani ekonomista a prije državne službe je radila u preduzećima  „Obnova“ iz Ključa te „Royal“ i „Royal MG“ iz Mrkonjić Grada.

Supruga je Zorana Tegeltije, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji je bio i ministar finansija Republike Srpske.

Capital

Nastavi čitati

Politika

TRIVIĆEVA PORUČILA “Narod više nije kriv za stanje u Srpskoj, sva odgovornost za promjene je NA OPOZICIJI”

Prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, poručila je da se Republika Srpska nalazi u važnom političkom trenutku i da odgovornost za promjene danas više nije na građanima, već isključivo na opoziciji.

Prema njenim riječima, građani sve češće postavljaju pitanje kada će doći do konačnog dogovora opozicije vezano za kandidature i zajednički dogovor i opravdano pokazuju nezadovoljstvo zbog odugovlačenja procesa.

“Razgovarajući sa ljudima širom Republike Srpske stičem utisak da ih ovo pitanje i te kako zanima. Građani su poprilično razočarani što do dogovora još nije došlo. Ljudi žele promjene, očekuju promjene, političko je zrelo tlo za promjene, ali više nije do naroda nego isključivo do opozicije“, naglasila je Trivićeva.

Ona je podsjetila da Narodni front nije bio prepreka postizanju dogovora, već je od početka zauzeo konstruktivan pristup.

“Nismo bili remetilački faktor da se dođe do konačnog dogovora. Bili smo konstruktivni i spremni na saradnju, trpjeli smo određene štete i uvrede svjesno, želeći krajnji cilj koji je dobar za sve. Na mnoge uvrede se nismo ni okretali i bili smo spremni na tu vrstu političke žrtve, a i dalje smo spremni“, rekla je Trivićeva.

Trivićeva je istakla da Narodni front nikada nije posmatrao ovo pitanje kroz stranački interes, već isključivo kroz cilj da dođe do promjene vlasti.

“Narodni front se nikada nije svrstavao. Podržavamo dogovor, bez obzira na sve. Nikada nismo govorili šta je nama lakše, nego šta je bolje za promjene i pobjedu nad režimom. Očekivali smo makar približno takav pristup i od naših kolega iz opozicije“, poručila je Trivićeva.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Aktuelno