Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da se glas Republike Srpske mora čuti u evropskim institucijama, ističući da politika izolacije nikada nije donosila rezultate.

Kresojević je naveo da je zajedno sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem bio dio delegacije PDP/PSS koja je boravila u Briselu, gdje su održani sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne partije.

– Umjesto da dozvolimo da drugi pričaju o nama, mi pričamo priču o Republici Srpskoj. Važno je da se u Evropskom parlamentu čuje naš stav o značaju očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske kao preduslova za ekonomski i svaki drugi napredak – poručio je Kresojević.

On je istakao da politika zatvaranja i izolacije ne može donijeti korist Republici Srpskoj, te da je neophodno graditi mostove saradnje i razgovarati sa svim relevantnim međunarodnim partnerima.

– Poziciju Republike Srpske možemo i moramo jačati kroz dijalog, argumente i prisustvo tamo gdje se donose važne odluke. Samo tako možemo zaštititi naše interese i predstaviti istinu o Republici Srpskoj – rekao je Kresojević.

Delegacija PDP/PSS tokom posjete Briselu održala je više sastanaka sa evropskim zvaničnicima, s ciljem predstavljanja stavova Republike Srpske i unapređenja međunarodne saradnje.

​Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Flin bio je za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika uspješna investicija, jer je angažovanjem njega kao lobiste uspio doći do vrha administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Ipak, Flin se odjednom našao na meti Trampovih najradikalnijih pristalica, a upravo veze s Dodikom i činjenica da je Flin dobio novac od strane vlade postale su fokus ovih napada.

​Iza svega stoji Flinova odluka da podrži nekoliko kandidata koji su ulazili u izborne trke protiv Trampovih pristalica, što je u grupi oko američkog predsjednika, odnosno MAGA-i, metaforički rečeno smrtni grijeh.

​Kako je prije nekoliko sedmica objavio Vašington Reporter, Flin je tokom godine podržao nekoliko kandidata za Predstavnički dom i Senat koji su izlazili na izbore protiv osoba koje je Tramp ranije podržao.

​Tako je u trci za mjesto senatora iz Južne Karoline Flin podržao Marka Linča, dok je Tramp stao iza dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejema.

​Ovo je posebno zasmetalo Trampu zbog toga što je Grejem jedan od njegovih najvećih pristalica u Senatu, a američki predsjednik mu je za predstojeću kampanju čak i “posudio” jednog od arhitekata svoje kampanje Krisa LaSivitu, koji je sada u Grejemovom timu kao viši savjetnik.

​Flin je, takođe, podržao kandidata za državnog sekretara savezne države Arkanzas Brajana Norisa, dok je Tramp pružio javnu podršku Kimu Hameru, koji je na kraju i odnio pobjedu. Flin je podržao i druge kandidate na unutarstranačkim izborima u Republikanskoj stranci koji idu protiv Trampovih ličnih favorita, a to su primijetili u Bijeloj kući, zbog čega je i krenuo napad radikalnog krila MAGA pokreta.

​U tom napadu izdvojeno je da Flin dobija 100.000 dolara mjesečno od Vlade Republike Srpske, ali je to predstavljeno kao direktna saradnja između Flina i Dodika, koji je čak i u ovim krugovima jasno etiketiran kao glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.

​Šta stoji iza odluke Flina da podrži kandidate koji idu u bitku protiv Trampovih pristalica nije potpuno jasno, ali je rezultat jasan. Od Dodikove investicije koja je, prema svim parametrima, pomogla da se bivši predsjednik RS-a ukloni s liste sankcionisanih osoba, Flin je sada postao teret koji je u efektivnom ratu s MAGA-om.

​Posebno je značajno primijetiti da su upravo veze s Dodikom, a neposredno i s ruskim rukovodstvom, izabrane kao glavna kritika protiv Flina, što će u Vašingtonu imati negativne posljedice i za Dodika.

​Najveće i najradikalnije pristalice Trampove politike, okupljeni u grupu MAGA, najviše od svega ne praštaju bilo kakvo odstupanje od puta koji je mapirao američki predsjednik, do toga koje kandidate treba podržati na izborima.

​Flinova odluka da u nekoliko trka podrži protivnike Trampovih pristalica efektivno znači da je izgubio uticaj u Bijeloj kući, a upravo taj uticaj je bio presudan da Dodik od čovjeka s američke crne liste postane čest gost u Vašingtonu.

​Naravno, Dodiku se investicija isplatila zbog uklanjanja s liste sankcionisanih osoba, ali bi se sada mogao naći u problemu jer Tramp i njegovi radikali iz MAGA-e ove Flinove poteze sigurno neće zaboraviti.